Vrtlarstvo – kako uzgajati hranu u svom vrtu?

vrtlarstvo

Hrana, kao energija koja nas pokreće, bitna je za održivost tijela i za zdravlje. Kad je ne proizvodite, već kupujete, ovisni ste o onima koji je proizvode za vas, a ta ovisnost izravno i neugodno utječe na zdravlje i kvalitetu života.

Vrtlarstvo je u srcu permakulture, pa je naše mišljenje da se svaka istinska permakulturna djelatnost temelji na njemu. Početnicima predlažemo da taj put započnu malim koracima. Teško je, a i nepotrebno, potpuno novu i zahtjevnu djelatnost uvesti u život odjedanput, po načelu “ključ u ruke”.

Vrt se ne radi samo zbog hrane. Plodovi iz vrta samo su način na koji priroda vraća energiju uloženu u vrt, a možete je mjeriti u kalorijama, nepomućenom zdravlju, unutarnjem miru i zadovoljstvu.

Jednom kada shvatite da vrt od 300 kvadrata može proizvesti dovoljno hrane za četveročlanu obitelj za cijelu godinu, uz to i viškove pojedinih povrtnica, koje je zbog trenutačnih navika prehrane nemoguće sve konzumirati, tada je temeljito planiranje vrta prva, iznimno važna i kreativna zadaća permakulturnog vrtlara. Na dobrom planu temeljit će se neovisnost o industriji hrane, zdravlje, raspored dnevnih aktivnosti kroz godinu i osjetna ušteda novčanih sredstava.

Pravilo vraćanja prirodi

Pravilo vračanja glasi: Što uzmemo, poželjno je vratiti.

Gradovi krše načelo vračanja, jer djeluju kao “zatvoreni sustavi”, ne razmjenjuju s okolinom ili ta razmjena nije funkcionalna u oba smjera. Sela krše načelo vraćanja, jer su često uporište i promotori industrije hrane, pa uzimaju mnogo više nego što vraćaju. Za svaki dar koji nam daje, priroda zahtijeva vračanje podjednake vrijednosti. Neke smjernice: puštanje prirode da se sama oporavi, pošumljavanje, recikliranje, ispravno odlaganje smeća, popravljanje mineralne strukture tla i sl.

Želimo li zadovoljstvo u životu, potrebno je čuvati život oko nas. Želimo li bogatstvo u životu, potrebno je obogatiti život, prirodu.

Biljke volonteri

Uzgoj povrća
Foto: Unsplash

Volonteri u vrtlarstvu su samozasijane biljke, povrtnice koje izrastu iz sjemena što je prethodne sezone palo na tlo, a vrtlar to nije opazio. Volonteri mogu ozbiljno ugroziti plan vrtlarenja sastavljen za nadolazeću sezonu.

Polikulture su nezaobilazne u permakulturnom vrtu. Može se dogoditi da je u gredici planirano sijanje (sadnja) luka i mrkve, ali odjedanput se u toj gredici pojavi mlada biljka rajčice koja je na tom mjestu rasla i prošle sezone (ili je niknula iz komposta kojim je obogaćena gredica). Ako vrtlar odluči plijeviti volontere, onda nema daljnjih izazova. Ali ako ih odluči ostaviti, može se dogoditi da rajčica-volonter ugrozi rast luka ili mrkve (rajčica će se relativno brzo razviti u visoku biljku i zasjeniti luk koji voli jako i otvoreno sunce, a u sjeni slabo raste).

Volonteri su u pravilu vrlo zdrave biljke, jer uhvate prvu povoljnu proljetnu priliku i izrastu iz aklimatiziranog sjemena koje je prezimilo u vrtu. Često su zdravije, otpornije i daju više plodova od rajčica koje se stavljaju u vrt kao presadnice. Dilemu, treba li ih ukloniti i držati se plana vrta, ili je bolje ostaviti ih gdje su nikli, mi smo uglavnom rješavali tako što smo volontere presađivali i grupirali u posebnim gredicama, te na taj način imali i ovce i novce (plan je održan, a volonteri zbrinuti).

Mnoge povrtnice mogu biti volonteri, ali na krumpir i kupusnjače se mora posebno paziti. Krumpiri volonteri izrastaju iz gomolja koji prošle sezone nisu izvađeni iz zemlje, a poznato je da krumpirove zlatice prezimljuju u tlu ispod ili oko gomolja krumpira. Postoji velika mogućnost da će krumpirove zlatice izaći iz tla upravo tamo gdje se pojavio krumpir-volonter (ako ih je bilo protekle sezone). Čupanje biljke otežat će razvoj nove generacije i množenje tog štetnika.

Krumpir
Foto: Unsplash

Upravo zbog toga što se dio životnog ciklusa mnogih insekata-štetnika odvija u zemlji ispod biljaka koje im služe kao hrana, mnogi vrtlari redovito prevrću zemlju na početku svake sezone (oru, frežu, štihaju) i na taj način uklanjaju korijenje odumrlih biljaka, uništavaju štetnike i osiguravaju sebi vrtlarenje s manje stresa ili potrebe za kemikalijama.

U permakulturi, jedno od mogućih pozitivnih rješenja pojave svih štetnika odnosi se na dugoročno strateško obogaćivanje tla, stvaranje niša i otvoreno pozivanje svih živih formi u vrtnu zemlju, u sam vrt i oko njega. Priroda je poznata po tome što sve svoje žive forme neprestano drži u dinamičkoj ravnoteži, pa kad se neka od njih namnoži preko mjere, pojavljuje se druga koja onu prvu koristi kao hranu.

U permakulturi, promatranje i skupljanje znanja o prirodnim ciklusima i ciklusima živih formi jedna je od najvažnijih djelatnosti, jer takvo znanje pruža mogućnost adekvatnog djelovanja i usklađivanja s Prirodom. Vrtlari koji ne rade tako, vrlo često posežu za kemijskim sredstvima.

Članak uređen:

Ocijenite članak

4.67 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: vrtlarstvo, vtrlarstvo, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Vrtlarstvo – kako uzgajati hranu u svom vrtu?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.