Kako znati kada i kome dati savjet?

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Danijela Jokić - Vaislay

life coach

Davanje savjeta može nam se obiti o glavu: umjesto vaših dobrih namjera, ljudi nerijetko vide savjet kao hvalisanje, da ste im indirektno rekli da oni ne mogu riješiti svoj problem sami, da im nešto “namećete” ili prodajete (ako je igrom slučaja savjet vezan za vašu struku).

S druge strane, čak i ako vas je osoba saslušala i uistinu cijeni vaše odvojeno vrijeme i mišljenje, možda neće poslušati vaš savjet, nakon čega ćete se vi loše osjećati.

Kako da onda znate kada i kome davati savjete?

Ne trošite vrijeme na “što da radim, što da radim?” osobe

Vjerojatno poznajete neku osobu koja konstantno ispituje što bi i kako trebala uraditi, a onda opet uradi “po svom”. Ovakvim osobama, davanje savjeta je traćenje dragocjenog vremena. Umjesto savjeta, upitajte dotičnu osoba što on/a osjeća da bi trebala napraviti i “posavjetujte” je da sluša svoju “intuiciju”.

Ako ste dali savjet, ne očekujte da će vas osoba poslušati

Ako osjećate da je osoba uistinu spremna saslušati što imate za reći, onda možete dati savjet, no vodite računa da se ne “vežete” za ishod nakon davanja savjeta (vaš dio posla je da posavjetujete sobu, a na toj osobi je da odluči hoće li vas poslušati).

Ako vas osoba ne posluša, ne znači da vas savjet nije bio dobar, jednostavno, osoba je donijela odluku za koju je smatrala da je bila najbolja u tom trenutku. Što god ste joj rekli, pomogli ste joj da proširi horizonte i pogleda stvari iz druge perspektive. Tu završava vaša uloga u “rješavanju” problema dotične osobe.

Ne dajite savjet ako niste upitani za isti

Ako osoba nije upitala za savjet, nastojte ga ni davati, jer je vrlo vjerojatno da će se u priču uplesti ego dotične osobe. Rijetke su individue koje su dovoljno mentalno i emotivno jake da mogu primiti savjet bez osjećaja da im se nešto nameće, da se savjetodavac pravi “pametnijim” od njih ili da su indirektno kritizirani, već sa zahvalnošću i željom da budu bolji te je stoga bolje ne davati savjet bez da ste upitani za isti.

Ako vama osoba dođe tražeći savjet, mišljenje, feedback, onda je ego te osobe izašao iz prostorije i tada će ona biti u stanju saslušati vas “otvorenog uma” i cijeniti ono što imate za reći.

Ne rasipajte savjete kao bombone

Dajte savjet bez da ste upitani samo ako je u pitanju nešto uistinu važno što bi moglo spriječiti veliku štetu. Primjerice, ako ste doktor, a primijetite neki “ozbiljan” simptom kod neke osobe, svakako je dobro da savjetujete osobu da ode na pretrage jer bi se time mogla spriječiti velika šteta po zdravlje ili čak život dotične osobe.

No, davanje savjeta svakome koga sretnete neće ličiti na pomaganje već više na “profesionalnu deformaciju“. “Nešto si blijed, provjeri krvnu sliku…” “Ovo što jedeš nije zdravo, ima kancerogene supstance X, Y, Z… a i povećava rizik od obolijevanja od dijabetesa… i od kardiovaskularnih bolesti…” “Imaš crvene desni, sigurno su upaljene zbog manjka vitamina C, što nije ni čudo, jer si pušač… a i koža ti je suha i to je povezano s pušenjem…”

Ako budete “obasipali” ovako ljude koje sretnete savjetima iz svoje struke, vrlo je vjerojatno da će vas doživljavati ne kao dobronamjernu osobu, već kao “pametnjakovića”.

Ljudi će prije pratiti vaše postupke nego vaše savjete

Ljudi će prije pratiti vaše postupke nego vaše savjete, koliko god da su dobronamjerni. Cijenite svoje znanje i vrijeme koje trošite za “savjetovanje”: dajte savjet samo kada ste upitani za isti.

Isto vrijedi i za profesionalne vještine: naplatite za svoje usluge punu cijenu i ne dijelite ih besplatno, inače ih nitko neće ni cijeniti, pa vam neće ubuduće ni platiti, niti će vas nekome preporučiti.

Imajte na umu da ljudi ne cijene ono što dobiju bez svog rada i truda! Ako se odlučite učiniti nešto za nekoga besplatno, stavite toj osobi do znanja da to inače ne činite za svakoga, već zbog kvaliteta odnosa i poštovanja koje prema njoj/njemu imate!