Pomaganje ljudima do kojih nam je stalo je divno i poželjno, no ako pređe zdrave granice onda se može pretvoriti u samoodmaganje. Naime, ne možemo dati ono što nemamo sami na prvom mjestu, a ako pomažemo toliko da nemamo dovoljno vremena, novca, energije za sebe i svoje potrebe, onda zapravo krademo od sebe.

Da bismo drugima pomagali, moramo prvo mi biti zbrinuti, kao što da bismo spasili utopljenika, moramo biti dobri plivači.

Recite odlučno NE

Na dijeti ste, ali ste ipak popustili nagovaranju prijatelja da pojedete jedan komad torte. Rekli ste da nećete provesti večer s dečkom kako biste se pripremili za sutrašnju prezentaciju na poslu, ali ipak zbog “osjećaja krivnje” ili “slabosti” popuštate njegovom nagovaranju i provodite večer s njim.

Naravno, kada situacija to zahtijeva možete biti fleksibilni, no ako svaki put vaše “NE” znači indirektno “Reći ću da ako me još malo nagovaraš” ljudi u vašem životu neće vas gledati kao dobru, dragu, samilosnu i “uvijek tu za tebe” osobu koja se žrtvuje za njih nego kao “beskičmenjaka” i neće vas poštovati.

Kupite si vrijeme

Ako ste navikli da konstantno govorite “DA”, udovoljavate svima, pristajete na tuđe zahtjeve i “prijedloge” onda vam može biti vrlo teško reći “NE”, odnosno nekoga odbiti ili ne učinit uslugu.

U tom slučaju, prije nego brzopleto odgovorite “DA” i sebe dovedete u situaciju da ste nekome nešto obećali učiniti, a da pri tome niste računali na to da nećete imati vremena da ispunite svoje obaveze i potrebe, recite:

“Razmislit ću o tome pa ću ti javiti” ili “Moram pogledati svoj planer, kalendar, raspored na poslu…”.

Time ćete si kupiti vrijeme da razmislite možete li si uistinu “priuštiti” da nešto za nekoga učinite.

Odvojite vrijeme za sebe

Odvojite vrijeme za sebe i svoje potrebe kako biste se mogli pojaviti u vašem životu u punom svijetlu i snazi za drage ljude.

Budete li 24­ sata dostupni majci, sestri, djeci, prijateljima, kolegama na poslu… isti ti dragi ljudi za koje se svakodnevno “žrtvujete” počet će vas uzimati “zdravo za gotovo” i neće razumjeti ako samo jednom odbijete njihov zahtjev ili “prohtjev”:

“Ne možeš mi pričuvati djecu?? Na tebe sam računala, ti nemaš ni muža, ni djecu, ostale sve moje frendice imaju život, znaš… obaveze.”

Ne ustručavajte se primiti riječi hvale za učinjeno

Ne morate se “udarati u prsa” svaki put kada nekome pomognete, ali imate puno pravo prihvatiti riječi zahvalnosti jer ste za dotičnu osobu dali dio svog novca, vremena ili energije.

Umjesto “Nema na čemu” idući put kada pričuvate sestrino (nestašno) dijete, prijateljici skuhate ručak ili se odreknete slobodnog dana da biste zamijenili kolegicu na poslu, na riječi zahvalnosti odgovorite sa “Bilo mi je zadovoljstvo” ili “Ti si ti zaslužio/la”.

Izrazite svoja očekivanja u odnosu

Ako se potajno budete nadali da će vam drugi ljudi čitati misli i potajno znati kako da se prema vama ophode na način na koji biste vi željeli, vrlo je vjerojatno da ćete se razočarati.

Razgovarajte otvoreno i izrazite što vam smeta i što vas čini sretnima, no pri tome budite spremni da dobijete i negativan odgovor i da pravite kompromise.

Pročitajte ‘Kako razlikovati prave od parazitskih odnosa”.

Ne pomažite “previše”

Kada uistinu pomažemo, bilo da se radi o uslugama, odvojenom vremenu, poklonu, novcu, savjetovanju (bez da očekujemo da će druga osoba vratiti učinjeno) važno je ne davati više od onoga što možemo “prežaliti” i da ne izigravamo Majku Terezu ili Supermana.

Dakle, pomagati treba u skladu sa svojim mogućnostima, jer ćemo u protivnom odmagati sebi.

Kada činimo uslugu (očekujemo da će druga osoba jednog dana učiniti isto za nas) trebamo postaviti granice i izraziti svoja očekivanja (barem dok dotičnu osobu ne upoznamo dovoljno):

“Zamijenit ću te ovaj vikend na poslu, ali isto očekujem od tebe kada će mi trebati”

Izrazite svoje emocije “Ja” porukama

Umjesto komunikacije kojom drugu osobu optužujete i krivite, izrazite svoje mišljenje, očekivanja i emocije “Ja” porukama:

Umjesto “Ti meni nikada ne pomažeš kad mi treba/nisi dostupan…”

Recite: “Ja osjećam/mislim da ti za mene ne brineš kao ja za tebe jer do sada X (pokušajte se prisjetiti konkretnih situacija kada se to desilo) puta nisi mi pomogao/la s A, B, C…”.

Pokažite da ste osoba vrijedna poštovanja

Stavljate li uvijek sebe na posljednje mjesto, nakon što ste zadovoljili sve druge (a onda se žalite da vas drugi uvijek stavljaju na posljednje mjesto, a vi to niste zaslužili)?

Popustite li nakon upornih zahtjeva ljudi oko vas da nešto učinite iako ste prethodno rekli da nećete to učiniti (a onda se pitate zašto vas ljudi ne poštuju i “ne uzimaju za ozbiljno”)?

Ako želite da vas ljudi (bilo na poslu ili privatno) počnu uzimati za ozbiljno i poštovati vaše mišljenje, stav i odluke, imajte na umu da se poštovanje “stječe” te da će se drugi ljudi odnositi prema vama onako kako im vi svojim ponašanjem i djelovanjem pokažete da ste zaslužili.

Pročitajte “Kako postati osoba vrijedna poštovanja”.

• odnos
• prijateljstvo
• samopomoć