Stršljeni su najveće ose koje žive u organiziranim zajednicama, a hrane se drugim kukcima te naročito pčelama. Za razliku od komaraca i obada, stršljeni se ne hrane krvlju drugih životinja, ali ih napadaju kada se osjećaju ugroženima.

Iako je njihov otrov manje toksičan od otrova ostalih osa, sadrži više acetilkolina, tvari koja izaziva jak osjećaj pečenja, a njihov žalac također dublje prodire u kožu, zbog čega uzrokuje i veću bol. Stršljeni u prosjeku dosežu duljinu od 45 mm. Ubod stršljena ne predstavlja opasnost za čovjekovo zdravlje, osim kod onih osoba koje su alergične na njegov otrov, za njih ubod stršljena može biti smrtonosan.

Pročitajte članak “Napao ih roj stršljena kad su pomaknuli balu sijena: Nesretnom muškarcu nije bilo spasa“.

Istraživači sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji iznijeli su zabrinjavajući zaključak vezan uz novu invazivnu vrstu na tom području – azijske stršljenove. Studija predviđa da bi azijski stršljen, ujedno i veliki neprijatelj svih drugih korisnih insekata, mogao “kolonizirati” Veliku Britaniju u roku od dva desetljeća. Dr. Daniel Franklin je za BBC izjavio:

To je prilično loše za populaciju pčela. Europska pčela nema prirodnu obrambenu strategiju protiv azijskog stršljena. Vjerojatnost da će azijski stršljen istrijebiti pčele je mala, ali je uz štetne oprašivače, bolesti i pesticide svakako jedna od glavnih prijetnji pčelama. Spremni smo se pokušati boriti s rastućom populacijom azijskih stršljenova.

Istraživači su pokušali simulirati potencijalno širenje azijskih stršljenova diljem Velike Britanije tijekom narednih 25 godina. Simulacija je pokrenuta s prvim verificiranim gnijezdom u Velikoj Britaniji, riječ je o gnijezdu u blizini Tetburyja, Gloucestershire. Gnijezdo je otkriveno i uništeno 2016. godine.

Znanstvenici vjeruju da se azijski stršljen prvi put u Europi pojavio 2004. godine prilikom uvoza kineske keramike u Francusku. Kako bi se invazija spriječila, potrebno je educirati pčelare, ali i šire pučanstvo radi lakše identifikacije ove prilično invazivne te za ljude iznimno opasne vrste insekta. 

Znakovi uboda stršljena

Nakon uboda dolazi do stvaranja otekline, crvenila i osjećaja svraba na oštećenom dijelu kože. Mali ubod može proći već za pola sata ili sat vremena, ali ako je osoba posebno osjetljiva na njegov otrov, može oteći čitava ruka, noga ili drugi dio tijela na kojemu se nalazi ubod.

Kako biste spriječili širenje otrova u tijelo, ubodeni dio tijela držite povišeno u odnosu na trup. 

Ako je žalac ostao u koži, pokušajte ga istisnuti nožem za mazanje. Nemojte koristiti pincetu jer se njome najčešće samo otrov dodatno istisne u tijelo, a žalac ostane dublje u koži.

Posebno su opasni ubodi na predjelu grla i vrata jer oteklina može uzrokovati otežano disanje ili čak gušenje, zbog čega je ozlijeđenu osobu potrebno odmah odvesti na hitni bolnički prijem.

Ubodi otrovnih insekata poput stršljena posebno su opasni za osobe sklone alergijskim reakcijama. One mogu pasti u anafilaktički šok, koji se očituje također kroz otežano disanje, povišenu tjelesnu temperaturu, drhtavicu te mučninu i povraćanje. 

Osobe koje razviju takvu alergijsku reakciju trebaju odmah posjetiti liječnika i primiti antihistaminike. Crvenilo i svrab nakon uboda stršljena mogu potrajati i do 10 dana. Međutim, to se vrijeme može skratiti, a simptomi ublažiti na jednostavne načine.

Osobe alergične na ubod ose i stršljena svakako ne bi trebale zalaziti u potencijalna staništa ovih insekata bez injekcije adrenalina. 

Pročitajte članak “Anafilaktički šok – opasna alergijska reakcija“.

Kako ublažiti posljedice uboda stršljena?

Mjesto uboda potrebno je odmah isprati čistom vodom i sapunom kako bi se izbjegao nastanak infekcije. Također, preporučuje se nanijeti sredstvo za dezinfekciju u obliku antiseptičkog spreja.

Kako bi se smanjila oteklina, preporučuje se na ranu stavljati hladne obloge svakih nekoliko sati, a mogu pomoći i esencijalna ulja metvice i lavande koja će ublažiti svrab i bol.

Za smirivanje upale i ublažavanje otekline možete pokušati i korištenjem eteričnog ulja paprene metvice ili lavande. Mogu pomoći i mast od gaveza ili nevena.

Kod jakih uboda liječnik će prepisati antihistaminike i lokalne kortikosteroide koji se uzimaju za vrijeme trajanja otekline.

Kako spriječiti ubod stršljena?

Spriječite ubod stršljena prateći savjete u nastavku.

1. Izbjegavajte nošenje šarene odjeće ili odjeće koja podsjeća na cvijeće budući da takva odjeća privlači insekte. 
2. Stršljene može privući i miris znoja ili cvjetnih parfema, pa pokušajte minimalizirati tjelesne i kozmetičke mirise dok ste u prirodi.
3. Ako se u vašoj blizini pojavi stršljen, nemojte paničariti i raditi nagle pokrete jer to može uplašiti životinju zbog čega ona može reagirati obrambenim ubodom.
4. Ako boravite na otvorenom gdje postoji opasnost od uboda insekata, zaštitite kožu odjećom i ne hodajte bosi.
5. Koristite sredstva za zaštitu od uboda insekata. Takva sredstva svojim mirisom većinom uspješno odbijaju insekte.

Pročitajte i članke:

• Ubod pčele ili ose – kako ublažiti reakciju?
• Ubod obada – simptomi, liječenje i prevencija
• Ugriz pauka – kako ga prepoznati i liječiti?

• anafilaktički šok
• gavezova mast
• lavanda
• metvica
• nevenova mast
• ubod stršljena

Učitaj više izvora