Začepljenje vratne žile može biti kao stenoza (smanjenje promjera) ili okluzija (potpuno začepljenje), najčešće posljedično aterosklerozi. Najteže kliničko očitovanje začepljenja vratnih žila je moždani udar.

Začepljenje krvne žile vrata – uzroci

Krvna žila vrata – zajednička karotida (a. carotis communis) grana se na 2 velike arterije, unutarnju karotidu (a. carotis interna) i vanjsku karotidu (a. carotis externa). Unutarnja karotida prvenstveno je zaslužna za krvnu opskrbu mozga, a vanjska karotida za opskrbu lica i usta.

U više od 90% slučajeva, uzrok začepljenja ovih krvnih žila je uznapredovala aterosklerotska bolest. 

Ateroskleroza je bolest krvnih žila u kojoj dolazi do povećanja krutosti stijenke krvnih žila i posljedično nakupljanja lipida. Masnoće (lipidi) lako se nakupljaju na oštećenim dijelovima krvožilnog sustava.

Kada su zdrave, arterije imaju glatku stijenku koja lako vodi krv do tkiva. Zbog pritiska na mjestima gdje se arterija grana ili je na drugačiji način oštećena stijenka, nastaje masna pruga.

Masna pruga se širi i tako sve više smanjuje promjer arterije. U uskom promjeru, krv više ne teče pravilno, jednakom brzinom i dolazi do povećanja tlaka i samim time dodatnog oštećenja arterije. 

Na takvim mjestima mogu se stvoriti i trombi (krvni ugrušci) koji se mogu odvojiti i krvlju doći do manjih arterija mozga te tamo uzrokovati moždani udar.

Ako dođe do potpunog začepljenja krvne žile, krv više ne prolazi, a tkivo bez krvi ne može preživjeti te nastupa ishemija i smrt stanica.

Najčešće mjesto ateroskleroze vratnih žila je račvanje zajedničke karotidne arterije na unutarnju i vanjsku karotidu.

Istraživanje provedeno 2017. godine i objavljeno u znanstvenom časopisu Ultraschall in der Medizin-European Journal of Ultrasound, donosi podatke o debljinama stijenki arterija te njezinoj povezanosti s distalnim plakovima.

Ova studija je ispitivala povezanost između zajedničke karotidne arterije i stupnja stenoze u unutarnjoj karotidnoj arteriji. Bez obzira na zajedničke čimbenike rizika, relativna nehomogenost debljine stijenke zajedničke karotidne arterije povezana je s većim stupnjem stenoze unutarnje karotidne arterije i stoga je indikativna za nastanak aterosklerotske bolesti. 

Rizični faktori za aterosklerozu karotidnih arterija:

• povišen krvni tlak – arterijska hipertenzija,
• povišen kolesterol u krvi,
• šećerna bolest (dijabetes tip 2),
• pretilost, 
• pušenje,
• starija životna dob,
• obiteljska povijest bolesti krvožilnog sustava.

Više o aterosklerozi pročitajte ovdje.

Ostale bolesti koje mogu uzrokovati začepljenje vratne žile:

• Burgerova bolest (kronična upalna bolest krvnih žila),
• temporalni arteritis (vaskulitis temporalne arterije), 
• Takayasu bolest,
• pritisak na arteriju vanjskom tvorbom,
• kongenitalne bolesti žila (atrezije),
• ozljede,
• zračenje.

Više o vaskulitisima pročitajte ovdje.

Začepljenje vratne žile – simptomi

Rana bolest najčešće ne pokazuje nikakve simptome. 

Suženje krvnih žila u vratu uzrok je 20-25% slučajeva ishemičnog moždanog udara.

Simptomi se javljaju kada je krvna žila gotovo začepljena, preko 80% promjera. U tom trenu, povećan je rizik za razvoj tranzitorne ishemijske atake (malog moždanog udara).

Simptomi tranzitorne ishemijske atake (TIA) – malog moždanog udara:

• iznenadna slabost ili trnjenje lica, ruku ili nogu,
• poteškoće govora,
• vidne smetnje,
• vrtoglavica,
• jaka glavobolja.

Ako ikada doživite navedene simptome, hitno potražite liječničku pomoć!

Ishemijski moždani udar najteža je komplikacija ove bolesti. Događa se kada dio mozga ne prima dostatnu opskrbu krvi. 

Moždani udar je jedan od najvećih medicinskih problema modernog doba o kojem pišu brojni znanstveni članci s obzirom na to da je postao treći vodeći uzrok smrti, a prvi uzrok netraumatske invalidnosti. Brojne studije pokazuju korelaciju rizičnih faktora i aterosklerotičnih lezija u koronarnim i karotidnim arterijama.

Rezultati istraživanja iz 2017. godine objavljenog u znanstvenom časopisu Medical Archives potvrđuju hipotezu da je kritična stenoza karotidne arterije prisutnija u bolesnika s koronarnim bolestima dok je povezanost rizičnih faktora također dokazana i za dijabetes, hipertenziju i dislipidemiju.

Nadalje, ispitivanje stanja karotidnih arterija kod pacijenata s koronarnim bolestima je posebno bitno zato što prisutnost kritične stenoze karotidne arterije treba obaviti putem operacije koronarne revaskularizacije, odnosno metode kojom se uklanja suženje ili začepljenje krvne žile.

Dijagnostika začepljenja krvne žile vrata

Ako imate navedene rizične faktore za aterosklerozu, liječnik će Vas pregledati te stetoskopom poslušati vrat (šum se čuje iznad suženih krvnih žila). Poslat će vas na neinvazivnu pretragu, ultrazvuk karotida.

Ako se na ultrazvuku karotida otkrije suženje krvnih žila u vratu i začepljenje arterije, bit će potrebne daljnje pretrage radi detaljnijeg prikaza arterija zbog lakše mogućnosti izbora liječenja.

• angiografija karotida,
• CT angiografija uz kontrast,
• CT glave i vrata,
• MR glave i vrata,
• MR angiografija karotida.

Poznati znanstveni časopis Clinical physiology and functional imaging donosi studiju u kojoj se procjenjivala točnost dvostrukog ultrazvuka, metode dijagnosticiranja stenoze karotidne arterije. Pokazalo se da je točnost ovakvog ultrazvuka izrazito visoka te da također postoje različite metode za mjerenje stupnja karotidne stenoze sa standardnom konvencionalnom angiografijom.

Međutim, autori ove studije predlažu korištenje dvostrukog ultrazvuka te sporazum o korištenju ovakvih vrsta dijagnosticiranja začepljenja vratnih žila između radiologa, kliničkih fiziologa, vaskularnih kirurga, neurologa te drugih liječnika uključenih u odluke o zdravstvenim stanjima pacijenata.

Začepljenje vratne žile – liječenje

Možete imati začepljene krvne žile vrata i preko 80% bez ikakvih simptoma. Ako ih slučajno otkrijete ultrazvukom vrata, nemojte podcjenjivati savjete liječnika:

• obavezno prestanite pušiti,
• počnite se baviti fizičkom aktivnosti minimalno 30 minuta dnevno,
• složite si pravilnu, uravnoteženu prehranu (smanjite kolesterol i unos soli),
• kontrolirajte vrijednosti šećera,
• kontrolirajte vrijednost krvnog tlaka,
• uzimajte lijekove koji su Vam propisani (za snižavanje krvnog tlaka, za snižavanje kolesterola, za smanjenje grušanja krvi).

Liječnik će Vam savjetovati kirurško liječenje čak i kad nemate nikakvih simptoma kada Vam je promjer krvne žile vrata sužen za 75% da bi izbjegli opasni moždani udar. 

Osobe preboljele moždani udar ili s drugim simptomima operirat će se i s manjim postotkom suženja.

 Vrste operacija krvne žile vrata:

• trombendarterektomija karotida (TEA) – najčešća opcija liječenja ove bolesti. To je otvorena operacija karotide gdje vaskularni kirurg u lokalnoj ili općoj anesteziji otvara krvnu žilu i ručno “struže” plak. 
• perkutana angioplastika – postavljanje stenta (mrežica promjera arterije koja ju drži otvorenom),
• premoštavanje arterije venom – zaobilaženje suženog mjesta.

Više o moždanom udaru i sprječavanju njegova nastanka pročitajte ovdje.

• ateroskleroza
• ateroskleroza karotide
• karotidna arterija
• moždani udar
• začepljene žile

Učitaj više izvora