Respiratorna terapija

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Dario Vrbanac

bacc. physioth.

Respiratorna terapija podrazumijeva čitav niz terapijskih mogućnosti kod pacijenata s bolestima pluća, kao i drugim stanjima i bolestima koje za posljedicu imaju narušenu funkciju pluća.

Terapija može biti farmakološka (npr. antibiotici za infekcije, bronhodilatatori za sužene dišne puteve i dr.) te nefarmakološka (terapija kisikom, fizioterapija, metode invazivne i neinvazivne ventilacije).

Respiratorna fizioterapija

Fizioterapijski proces se sastoji od procjene i intervencije.

Procjenom pacijenta, odnosno pregledom utvrđuje se stanje pacijenta, odnosno procjena postojanja simptoma, podnošenje svakodnevnih aktivnosti i fizičkog napora i dr.

U intervenciji se primjenjuju različite manualne tehnike, edukacija pacijenta vježbama (npr. vježbe disanja te vježbe za mobilnost prsnog koša i gornjih ekstremiteta) te primjena uređaja i instrumenata, kao što su respifit, biofeedback, acapella i dr.

Procjena pacijenta

Elementi procjene:

povijest bolesti s osvrtom na obiteljsku anamnezu o plućnim bolestima, povijest bolesti dišnog sustava;
procjena simptoma (zaduha, kašalj i iskašljavanje, bol i „sviranje“ u prsima itd.);
procjena fizičke spremnosti, podnošenja napora i aktivnosti svakodnevnog života;
pušenje i prehrambene navike;
visina, težina, frekvencija disanja, srčana frekvencija, krvni tlak, tjelesna temperatura;
saturacija kisikom pulsnim oksimetrom;
pregled prsnog koša;
način disanja;
upotreba pomoćne dišne muskulature;
znakovi srčane dekompenzacije;
procjena svakodnevnih aktivnosti (zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, tehnika disanja, funkcija snage gornjih ekstremiteta, kondicija, potreba za pomoćnom opremom, nabavljanje i priprema hrane, iskoristivost slobodnog vremena).

Metode respiratorne fizioterapije

Neke od metoda respiratorne fizioterapije koje bolesnici provode u kućnim uvjetima, koje ne zahtijevaju nužno aparaturu i pomagala, su:

Relaksacija

Tehnika je opuštanja mišića vrata, kralježnice, prsnog koša i ramenog obruča.

Vježbe disanja

Cilj vježbi disanja:

povećanje plućne ventilacije,
smanjenje potroška energije,
povećanje pokretljivosti prsnog koša i dijafragme,
korekcija deformiteta i pleuralnih priraslica,
uklanjanje bronhalnog sekreta,
sprečavanje dispnoičnih ataka.

Oblici vježba disanja:

dijafragmalno i bazalno kostalno s dubokim udahom i polaganim produženim izdahom kroz usnu prepreku (kod pacijenata s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti – KOPB);
kontrolirano bazalno disanje s relaksiranim udahom i izdahom (kod akutne dispneje);
vježbe disanja s maksimalnim udahom (kod pleuralnih bolesti);
vježbe disanja s maksimalnim udahom i izdahom za povećanje snage i izdržljivosti dišne muskulature (kod mišićnih distrofija, pareza ili paraliza, deformacija prsnog koša, kontraktura);
vježbe segmentalnog disanja s dubokim udahom i forsiranim izdahom (kao pomoć kod drenaže).

Položajna drenaža

Postupak je postavljanja bolesnika u položaj tako da je segmentalni bronh (bronh koji ide u zahvaćeni segment pluća) što okomitije položen. Služi za izbacivanje sekreta iz pluća.

Provodi se 2 do 4 puta dnevno, po 15 – 30 minuta, ujutro prije obroka, između obroka i prije spavanja.

Respiratorna fizioterapija u jedinicama intenzivnog liječenja

Proces fizioterapije u jedinici intenzivnog liječenja ima višestruki značaj, jer se procesom aktivnih i pasivnih vježbi preveniraju brojne komplikacije kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji.

Od posebnog značaja je prevencija respiratornih komplikacija kao što su VAP (upala pluća izazvana respiratorom), upala pluća, plućna kondenzacija i sl.

Fizioterapeuti se u rehabilitaciji pacijenata na mehaničkoj ventilaciji koriste:

relaksacijom,
drenažnim položajem,
respiratornim vježbama,
vježbama mobilizacije prsnog koša.

Najčešće primjenjivane metode respiratorne terapije su pozicioniranje i posturalna drenaža.

Intervencija pozicioniranja omogućava:

pasivno dreniranje sekreta dišnih puteva (pod utjecajem gravitacije),
poboljšanje krvotoka u gornjim dijelovima tijela uključujući bolju prokrvljenost središnjeg živčanog sustava (primarno mozak),
osigurava bolji protok krvi u plućima, osobito u njihovim gornjim segmentima.

Od ostalih manualnih tehnika i zahvata u fizikalnoj terapiji respiratornog sustava provodi se vježba potpomaganja disanja i iskašljavanja, a vrši se vanjskim pritiskom na prsni koš, perkusijom, odnosno, intermitentnim udarcima šaka na prsni koš, vibracijom, odnosno, intermitentnim pritiscima šaka na zid prsnog koša koji proizvodi vibracije prsnog koša i pluća ispod njega tijekom izdisaja.

Fizioterapijske intervencije kod bolesnika s infekcijama dišnih puteva uzrokovanima virusom SARS-COV-2

Koronavirus i infekcije dišnih puteva — Foto: Pixabay

Prema preporukama stručnjaka Hrvatskog društva za kardiorespiratornu fizioterapiju i neinvazivnu ventilaciju i Hrvatskog torakalnog društva iz Specijalne bolnice za plućne bolesti i Klinike za plućne bolesti Jordanovac, kod pacijenata s blagim oblikom bolesti, odnosno bez komplikacija, kao i kod pacijenta s blagom pneumonijom preporučuju se: