Terapija glazbom – kako pomoći djeci glazbom?

1 komentara
6 min čitanja

Marija Šimunić

mag. psych.

Terapija glazbom ili muzikoterapija je vrsta terapije koja profesionalno koristi glazbu i njezine elemente u svrhu medicinske, edukacijske, psihološke ili neke druge intervencije koja može pomoći ljudima u različitim područjima života.

Glazba kao terapija želi poboljšati ljudsko psihičko, fizičko, socijalno, emocionalno i duhovno zdravlje, kvalitetu života i cjelokupnu dobrobit.

Terapija glazbom potiče kod djece uključenost i aktivaciju cijelog tijela i uma te tako pridonosi zdravlju i kvaliteti života djece. Pritom potiče i socijalizaciju, emocionalni razvoj te predstavlja ugodnu, zabavnu, kreativnu i svrhovitu aktivnost.

Kako djeca doživljavaju glazbu?

Djeca glazbu počinju shvaćati vrlo rano, već u majčinom trbuhu. Djeca rano mogu čuti majčin glas, a dosta brzo počinju raspoznavati tonove različite frekvencije. Također se smatra da glazbeni razvoj fetusa započinje već u 16. tjednu prenatalne dobi.

Već sa šest mjeseci, djeca mogu prepoznati melodije koje su im poznate i koje su već negdje čuli. Odrastanjem dijete sve više pažnje pridaje glazbi, a može je doživjeti na različite načine.

Neposredno poslije rođenja, većina djece se susreće s glazbom kroz pasivno slušanje uspavanki, a s vremenom počinju aktivno doživljavati glazbu i sudjelovati u njezinom stvaranju.

Nadalje, znanstveno je dokazano da se djeca s vremenom sve više zanimaju za glazbu. Stručnjaci su uočili da djeca od četiri do šest mjeseci života izrazito snažno reagiraju na glazbene podražaje. Neovisno o tome kakvu aktivnost rade, kad čuju glazbu djeca prekidaju aktivnost i traže izvor zvuka.

Isto tako, pokazalo se da je potrebno samo pola sata slušanja ili izvođenja glazbe kako bi došlo do povećanja protoka krvi u lijevoj moždanoj hemisferi što rezultira ubrzanim razvojem kod djece u ranoj dobi.

Vjerojatno ste nekad i sami naišli na mnogobrojne videozapise djece koja uživaju slušajući i izvodeći glazbu. Mnogima nije jasno kako djeca tako rano mogu duboko razumjeti glazbu, ali taj glazbeni fenomen u dječjem životu još uvijek nije moguće jednoznačno objasniti i dokazati.

https://youtu.be/yWyzAkB8eTI

Glazba i razvoj mozga

Nedavne američke studije su potvrdile da djeca koja vrlo rano započnu svoje glazbeno putovanje, bilo na formalan način u glazbenoj školi ili na neformalan način amaterski stvarajući glazbu, imaju puno bolje razvijene moždane strukture i veze između lijeve i desne hemisfere.

To se događa zato što glazba okupira naše misli, aktivira različite regije mozga, zahvaća nekoliko kognitivnih funkcija istovremeno te potiče kreativno stvaralaštvo i umjetnički razvoj. Pokazalo se da slušanje i izvođenje glazbe također djeluje na otpuštanje neurotransmitera dopamina, endorfina i serotonina.

Svi oni djeluju u poboljšanju raspoloženja, osjećaju sreće i doživljavanju pozitivnih emocija. Nadalje, glazba pomaže u izgradnji zdrave i stabilne ličnosti, uklanja patološke obrasce ponašanja te poboljšava djetetov emocionalni i socijalni razvoj.

Kako pomoći djeci glazbom?

Glazba kao terapija može djeci pomoći u razvoju motoričkih, bihevioralnih, kognitivnih, jezičnih, govornih i komunikacijskih vještina. Svako dijete je jedinstveno pa se zato i svaki program glazbene terapije prilagođava upravo potrebama djeteta.

Terapiju glazbom provode licencirani i educirani glazbeni terapeuti koji se godinama usavršavaju u području muzikoterapije kako bi mogli pomoći djeci. Glazbena terapija se može provoditi individualno ili grupno te pomoću aktivnih ili receptivnih metoda.

Receptivne metode terapije glazbom kod djece

Ako se djeci želi pomoći receptivnim metodama glazbene terapije, to znači da će većinu vremena glazbu samo slušati bez ikakvog sudjelovanja u stvaranju iste. Također, receptivni pristup je dobar za opuštanje, a posebno je koristan kod djece koja imaju problema s izražavanjem emocija.

Isto tako, djeci koja su doživjela bolne operativne zahvate, koja pate od ozljede ili su doživjela psihički šok (npr. gubitak roditelja, teška prometna nesreća, otmica, zlostavljanje), glazba može izrazito pomoći u suočavanju s takvim problemima.

Zahvaljujući slušanju glazbe, djeca se mogu prisjetiti događaja kojega su doživjeli, otvoriti se i početi govoriti o onome s čime se bore. U tim situacijama, glazbeni terapeut reagira individualnim pristupom svakom djetetu pomažući mu u prevladavanju prepreka.

Aktivne metode terapije glazbom kod djece

Ako je u pitanju aktivni pristup glazbene terapije, djeca sudjeluju u stvaranju glazbe. To se može odvijati pomoću različitih glazbenih aktivnosti, od pjevanja do sviranja određenih instrumenata. Djeca stvaraju, sviraju, pjevaju, improviziraju, uživaju i proučavaju glazbu.

Ovakav pristup izrazito pomaže djeci čija je verbalna komunikacija zaostala i otežana (npr. autistična djeca), a također pomaže kod razvoja koncentracije, psihomotorike (npr. za djecu s cerebralnom paralizom), socijalnih te emocionalnih vještina.

Kojim bolestima pomaže liječenje glazbom?

Terapija glazbom se može primjenjivati kod djece različitih dobi, pogotovo zato što osigurava individualan pristup i pazi na potrebe svakog pojedinca. Osim kod zdrave djece, glazba kao lijek može značajno pomoći djeci koja pate od različitih bolesti kao što su:

autizam,
cerebralna paraliza,
poremećaji spavanja,
urođene srčane bolesti,
psihički poremećaji (npr. depresija),
poremećaji hranjenja.

Vježbe za glazbenu terapiju kod kuće

Kad je u pitanju terapija glazbom, Zagreb je definitivno glavno središte za edukaciju glazbenih terapeuta. No, sama provedba terapije glazbom se može pronaći u različitim gradovima diljem Hrvatske (Osijek, Split, Zadar itd.).

Iako se prava glazbena terapija ne može na isti način primjenjivati amaterski kod kuće, postoje različite igre za djecu koje mogu biti korisne za roditelje koji žele svoju djecu glazbeno obrazovati ili barem poticati glazbene kreacije.

Također, ne morate biti vješti u sviranju nekog instrumenta kako biste poticali glazbeni razvoj djece. Dovoljno je samo da volite glazbu i imate smisao za improvizaciju te osmišljavanje glazbenih aktivnosti.

Vježba 1.

Najbolja metoda za poticanje govora kod djece je učenje različitih dječjih brojalica koje imaju poprilično jednostavne melodije i slogove. S obzirom na to da Vas djeca imitiraju apsolutno u svemu, tako će imitirati slogove koje izgovarate te pratiti ritam i melodiju koju proizvodite.

Uzmite u obzir da takve pjesmice ne smiju biti teške niti komplicirane, a bilo bi dobro da su kratke i lako pamtljive kako bi ih djeca s vremenom znala sama izvoditi.

Vježba 2.

Odlična vježba za slušanje ritma i razvoj motoričkih sposobnosti je korištenje ritma i pokreta u glazbi. Ako ne znate svirati nikakav instrument, uzmite bilo kakve udaraljke koje čak možete i sami izraditi (npr. stavite rižu u malu praznu bočicu).

Proizvodite određene ritmičke obrasce. Neka ritam bude pravilan i jednostavan te na svaki udarac recite ili otpjevajte određeni ton. Ponavljajte tu vježbu i potičite dijete da ponavlja za Vama.

S vremenom možete razviti različite pokrete pri izvođenju ritmičkih obrazaca. Naime, možete pravilno hodati na ritam ili podizati ruke u ritmu kad je u pitanju viši ton, a spuštati ruke u ritmu kad je u pitanju niži ton. Sve možete organizirati sami i prilagoditi djetetu i njegovim sposobnostima.

Vježba 3.

Plešite s djetetom na određenu glazbu! Ova vrsta vježbi će pomoći u razvoju motoričkih vještina, a izrazito je zabavna i za roditelje. Vjerojatno najpopularnija vrsta glazbe za djecu koja potiče pokrete je legendarni pačji ples kojega možete pronaći i na internetu.

Naravno, slobodu za odabir glazbe imate sami, ali uvijek se preporučuje odabirati glazbu koja je bliska djetetovoj dobi i razvoju. Dijete će reagirati i na drugačiju vrstu glazbe, ali ne mora značiti da će mu pomoći kao ona koju može s vremenom i samo naučiti i izvoditi.

Plesni pokreti su također prepušteni vašoj mašti i djetetovim sposobnostima, a slobodno se možete opustiti i uživati u pokretima.

Vježba 4.

Lagana i tiha glazba u pozadini definitivno je bolja i zdravija opcija za djecu nego prerano gledanje crtanih filmova na televizorima koji uništavaju oči i štete dječjem razvoju. Glazba ponekad može ometati pri izvođenju različitih mentalnih sposobnosti, ali samo onda kada sadrži velik broj riječi i komplicirane tekstove.

Zato se preporučuje klasična glazba koja je smirujuća i jednostavna. Najčešće se za djecu preporučuje Mozartova glazba, a poznat je i fenomen Mozart efekt koji smatra da djeca koja u djetinjstvu slušaju klasičnu Mozartovu glazbu, brže napreduju u svim područjima života.

Zahvaljujući tome, provedena su brojna istraživanja u području Mozartove glazbe, ali mišljenja su različita zato što nije svako istraživanje potvrdilo hipotezu koju su postavili na početku.

Mozartova glazba sastavljena je od prilično jednostavnih kompozicija i glazbenih struktura zbog čega ne ometa u izvođenju bilo kakvih aktivnosti te djeluje opuštajuće i motivirajuće.

Također se preporučuje puštanje klasične glazbe tijekom učenja jer su istraživanja pokazala bolji moždani rad tijekom naprezanja kognitivnih funkcija.