Što su to stereotipi i koliko su zapravo točni?

stereotipi

Vjerojatno mislite da već znate što su to stereotipi, no ako se oslanjate na popularne definicije iz knjiga i rječnika vjerojatno ste i sami krivi za stereotipiziranje – stereotipa!

Ali budite bez brige, jer to možda i nije tako loša stvar.

Definicija stereotipa

Jedna od prihvaćenih definicija stereotipa glasi: “Standardizirana mentalna slika koju prihvaćaju članovi određene grupe te predstavlja pojednostavljeno mišljenje, pristran stav ili nekritičku procjenu.”

Ova definicija jasno odražava popularno mišljenje kako su stereotipi netočni te dovode do negativne generalizacije. No problem leži u činjenici da je ovo popularno mišljenje najčešće pogrešno.

Stoga neki psiholozi predlažu izmijenjenu definiciju stereotipa koja glasi: “Stereotipi su specifična svojstva koja pridajemo ljudima na osnovi njihove pripadnosti određenoj grupi.”

Zašto se javljaju stereotipi?

Stereotipi odražavaju kulturalna vjerovanja. Stoga unutar društva postoje lako prepoznatljivi opisi članova određene grupe koje možemo prepoznati čak i ako ne vjerujemo u njih.

Svi mi posjedujemo neke stereotipe koji se nalaze na površini. Ponekad je dovoljno vrlo malo da se oni aktiviraju, a kada je jednom aktiviran, stereotip može imati velike posljedice na to kako se opaža i tretira određeni pripadnik neke grupe.

Važno je zapamtiti da svi ponekad stereotipiziramo druge ljude, ali je isto tako važno napomenuti kako je emocionalno zasnovane stavove kao što su stereotipi puno teže promijeniti u usporedbi s drugim vrstama stavova.

Jesu li stereotipi točni?

Stereotipi su ponekad točni. Primjerice, postoji stereotip koji kaže da su muškarci nasilni (u usporedbi sa ženama), a podaci redovito pokazuju kako je puno veći broj muškaraca skloniji nasilnim zločinima nego što je to slučaj sa ženama.

Međutim, stereotipi su ponekad i pogrešni. Primjerice, Afroamerikanci su često stereotipizirani kao “ovisnici o drogama”, no podaci pokazuju kako u Americi puno veći broj bijelaca konzumira droge.

Međutim, kada su stereotipi u pitanju često nismo sigurni jesu li oni točni ili nisu. Stoga možemo zaključiti da nam stereotipi ne mogu reći ništa korisno o određenom pojedincu, a isto vrijedi i za razlike među različitim grupama ljudi.

Sve što nam stereotipi govore je činjenica da postoji zajednička percepcija o određenim grupama ljudi koja može biti točna ili netočna.

muskarac-u-kuhinji
Foto: Photospin

Jesu li stereotipi uvijek negativni?

Ako na trenutak zanemarimo moguće ishode, stereotipi mogu imati pozitivne i negativne karakteristike. Također, općenito je točno da su sve grupe na neki način pozitivno i negativno stereotipizirane.

Primjerice, u Americi su bijelci istovremeno stereotipizirani kao pametni (pozitivna karakteristika) i “neatletski” (negativna karakteristika).

S druge strane, Azijate često doživljavamo kao “radišne”, a Afroamerikance kao “atlete”. Iako ovo možemo opisati kao pozitivne stereotipe, oni svejedno mogu biti štetni za grupu ljudi na koju se odnose.

Stereotipiziranje nije nužno emocionalno i ne vodi nužno namjernom zlostavljanju drugih. Ponekad su stereotipi samo način kojim pojednostavljujemo svijet.

Svi to radimo u nekom stupnju zbog čega možemo zaključiti da stereotipi mogu biti adaptivni ako su točni, ali mogu biti i nepravedni ako su netočni.

Pritom je potrebno paziti kod definiranja stereotipa zato što jednom formirani, stereotipi postaju otporni na promjene uslijed primanja novih informacija.

Žena
Foto: Photosecrets

Možemo li svjesno kontrolirati stereotipe?

Stereotipe ponekad možemo kontrolirati, pogotovo ako svjesno prihvaćamo određeni stereotip, no istraživanja pokazuju kako su stereotipi najčešće nenamjerni i automatski.

Međutim, to ne znači da su rasni, etnički i ostali društveni stereotipi neizbježni! Iako ljudi imaju potrebu da smještaju ljude u određene kategorije, ove kategorije zapravo nisu dio prirode.

One su proizvod društva te imaju političku i kulturnu funkciju te odražavaju duh vremena. Kako se vremena mijenjaju, tako se mijenjaju i ove kategorije.

Stereotipi i predrasude – sličnosti i razlike

Stereotipi i predrasude su dva blisko povezana koncepta. Kao što im i samo ime kaže, predrasude predstavljaju unaprijed donesen sud o nečemu što osoba dovoljno ne poznaje. Oba koncepta su posebno prisutna u međugrupnom ponašanju, posebno kada je u pitanju sukob.

Predrasude se smatraju emocionalnom sastavnicom ponašanja dok se stereotipi smatraju kognitivnom sastavnicom. Oni zajedno rezultiraju diskriminacijom koja predstavlja ponašajnu sastavnicu.

S obzirom na to da su u ovom slučaju predrasude i stereotipi blisko povezani, važno je istaknuti njihovu razliku. Naime:

  • predrasude su neprijateljski ili negativan stav prema prepoznatljivoj grupi ljudi, koji se zasniva isključivo na njihovu članstvu u toj grupi (individualne osobine ili ponašanje žrtve predrasude bit će nezamijećeno ili zanemareno),
  • stereotipi su generalizacije o grupi ljudi kojima se istovjetna obilježja pripisuju praktički svim članovima grupe, neovisno o stvarnim razlikama između članova.

Najčešća i najuobičajenija manifestacija međugrupnih sukoba su upravo predrasude. Osim što utječu na samopoštovanje osobe, predrasude redovito vrijeđaju rasna, spolna, religijska, politička i mnoga druga obilježja pojedinca.

Istraživanje objavljeno u poznatom znanstvenom časopisu African Americans in Sports je pokazalo kako afroamerička djeca stara svega 3 godine imaju slike o tome da nije poželjno biti crnac te su tijekom svoje dječje igre radije birala bijele lutke za igru.

Uz to, studija objavljena u znanstvenom časopisu Psychology of Women Quarterly ističe kako su ženske studentice pozitivnijim ocijenile rad kojega je potpisao muškarac kao autor nego žena.

Iz ovoga jasno možemo iščitati koliko predrasude utječu na ponašanje pojedinca te kako su ujedno povezane sa stereotipima.

Djevojčica
Foto: Photosecrets

Spolni stereotipi – koliko su opasni?

Mnogi ljudi smatraju da su žene brižnije od muškaraca te da su ujedno manje asertivne za razliku od njih. Spolno stereotipiziranje često ne odražava zbilju i može duboko vrijeđati.

Nažalost, mnogi vjeruju da su žene uspješne u nekim “muškim” područjima zahvaljujući sreći ili zato što su se puno trudile, a ne zbog svojih sposobnosti.

Isto tako, istraživanja objavljena u znanstvenom časopisu The Quarterly Journal of Economics pokazuju da dječaci češće uspjeh pripisuju svojim sposobnostima, a djevojčice sreći dok neuspjeh dječaci pripisuju vanjskim faktorima, a djevojčice sebi (najčešće u matematici).

Zbog ovakvih podataka bi se trebalo zapitati te razmisliti o vlastitim stajalištima prema muškarcima i ženama zato što naš stav može utjecati na formiranje tuđih stavova, posebno djece koja predstavljaju budućnost našeg društva.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Bordalo, P., Coffman, K., Gennaioli, N. i Shleifer, A. (2016). StereotypesThe Quarterly Journal of Economics, 131(4), 1753-1794.
  2. Haines, E. L., Deaux, K. i Lofaro, N. (2016). The times they are a-changing… or are they not? A comparison of gender stereotypes, 1983–2014. Psychology of Women Quarterly, 40(3), 353-363.
  3. Sailes, G. A. (2017). Social Myths and Stereotypes. African Americans in Sports, 183.

Ocjenite članak

5 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: stereotip, sklonost stereotipima, stereotip psihologija, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Što su to stereotipi i koliko su zapravo točni?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.