Što su predrasude? – primjeri

Sto-su-predrasude

Predrasuda se odnosi na unaprijed donesen sud o nečemu što osoba dovoljno ne poznaje. Pojam predrasuda je usko povezan sa stereotipima, odnosno generalizacijama. Drugim riječima, stereotipi predstavljaju dodjeljivanje određenih karakteristika ljudima na temelju skupine kojoj pripadaju.

Ni predrasude, a ni stereotipi, najčešće nisu točni. Ljudi su skloni procjenjivanju drugih ljudi na temelju poznatih informacija koje su često nepotpune, subjektivne i netočne. Unatoč tome što su stručnjaci potvrdili da ljudi prilično griješe pri prvim procjenama ljudi, čini se da nas to ne sprječava u stvaranju novih stereotipa i predrasuda.

Predrasude
Foto: Photosecrets

Predrasude i stereotipi – psihologija

Predrasuda je stav o nekomu ili nečemu, a stavovi se sastoje od tri sastavnice:

  • emocionalne – vrsta emocije povezana sa stavom (npr. ljutnja, toplina) i ekstremnost stava (tj. blaga neugoda, izraženo neprijateljstvo),
  • spoznajne – vjerovanja ili misli koje čine stav,
  • ponašajne – ljudi se ponašaju na osnovu svojih stavova.

Kada je u pitanju ponašanje osobe, predrasude se smatraju emocionalnom sastavnicom ponašanja dok se stereotipi smatraju kognitivnom sastavnicom. Zajedno rezultiraju diskriminacijom koja predstavlja ponašajnu sastavnicu. Oba koncepta su najčešće prisutna u međugrupnom ponašanju, a uglavnom se spominju kada je u pitanju sukob. Osim što utječu na samopoštovanje osobe, predrasude redovito vrijeđaju rasna, spolna, religijska, politička i mnoga druga obilježja pojedinca. Više o razlici između stereotipa i predrasuda pročitajte ovdje.

Zašto su predrasude opasne?

Upravo zato što često rezultiraju diskriminacijom, odnosno neopravdanim negativnim ili štetnim ponašanjem prema članovima neke grupe samo zbog njihove pripadnosti toj grupi, predrasude zaista mogu biti opasne. Često su izvor brojnih sukoba, a stručnjaci smatraju da nas upravo kultura (roditelji, zajednica i mediji), namjerno ili nenamjerno, podučava da ljudima koji su različiti od nas pripisujemo negativna obilježja i osobine.

Stereotipi
Foto: Photosecrets

Predrasude – primjer

Koliko predrasude mogu biti opasne, najjednostavnije je objasniti kroz primjer koji je poslužio kao jedno od prvotnih istraživanja predrasuda u području psihologije. Učiteljica jednog trećeg razreda je podijelila učenike u razredu s obzirom na boju očiju. Učenicima je rekla da su plavooki superiorni u odnosu na one smeđih očiju – pametniji, ljepši, pouzdaniji itd. Učenici smeđih očiju morali su nositi posebne ovratnike kako bi ih se moglo brzo prepoznati kao pripadnike manje vrijedne grupe. Djeci s plavim očima davala je posebne povlastice: tijekom odmora mogla su se dulje igrati, u kantini su mogli dobiti dodatne porcije, a u učionici su često dobivali pohvale.

Za samo nekoliko sati, učiteljica je u svojem razredu uspjela stvoriti malo predrasudno društvo. Prije početka istraživanja, djeca su činila izrazito surađujuću i kohezivnu grupu, a kada se posijalo sjeme razdora, nastali su problemi – ismijavanje, ogovaranje, udaranje. Djeca smeđih očiju, koja su postala inferiorna u odnosu na one plavih očiju, postala su nesigurna, depresivna i demoralizirana te su toga dana loše riješila test. No, sljedeći dan je učiteljica obrnula uloge te je rekla da je strašno pogriješila. Tako je zamijenila uloge grupama nakon čega su djeca smeđih očiju krenula s neprijateljskim ponašanjem prema djeci plavih očiju.

Srećom, učiteljica je uspjela djeci objasniti što ih je pokušala naučiti te su shvatila poruku, a nakon nekog vremena su posvjedočila da im je to iskustvo snažno utjecalo na život zbog čega su imali manje predrasuda i bili svjesniji diskriminacije drugih.

Primjeri predrasuda i stereotipa u svakodnevnom životu su brojni, iako možda mnogih niste svjesni. Lijeni Dalmatinci, Zagorci alkoholičari, glupe plavuše, asocijalni programeri – primjeri predrasuda su brojni, a u hrvatskom društvu oduvijek prisutni.

Rasizam
Foto: Photosecrets

Moderne predrasude

Jedan noviji pojam u psihologiji, ali nadasve prisutan u društvu – moderne predrasude. Riječ je o nepredrasudnom ponašanju pred drugima, dok se u sebi zadržavaju predrasudni stavovi. To bi ujedno značile da predrasude nisu iskorijenjene, samo su postale prikrivenije. Drugim riječima, ljudi su postali pažljiviji u iskazivanju vlastitih predrasuda, ali one su itekako prisutne.

Ova pojava se u slučaju rasa naziva moderni rasizam što znači da su ljudi naučili skrivati svoje predrasude kako bi izbjegli da ih se naziva rasistima, a kada je situacija „sigurna“, njihove predrasude izlaze na vidjelo.

„Teže je razbiti predrasudu nego atom.“

Albert Einstein

Kako smanjiti predrasude?

S obzirom na to da se predrasude zasnivaju na pogrešnim informacijama, prvo je potrebno ljudima pružiti točne informacije o grupama ljudi koji su žrtve predrasuda. Međutim, takvi pothvati u smanjenju predrasuda nisu urodili plodom. Čini se da obična edukacija ljudima nije dovoljna da promijene svoj pogrešan stav o nekomu ili nečemu. Ljudi općenito ne žele priznati da su u krivu dok ih u to ne uvjeri iskustvo (a ponekad ni to nije dovoljno). No, stručnjaci su došli do zanimljivih  metoda smanjenja predrasuda.

Stavljanje dvije grupe u situacije u kojima mogu iskusiti međusobnu ovisnost (kada dvije ili više grupa trebaju jedna drugu i moraju se osloniti jedna na drugu kako bi postigle cilj koji je važan za obje grupe) predstavlja uspješnu metodu za smanjenje predrasuda. Nije nepoznanica da nevolje i krizne situacije zbližavaju ljude i utječu na smanjenje neprijateljskih ponašanja. Ako samo uzmete u obzir dvije popularne navijačke skupine u Hrvatskoj – Bad Blue Boyse i Torcidu – uočit ćete da postoji cijeli niz situacija u kojima su zajedničkim snagama došli do rješenja u teškim i kriznim vremenima. Neovisno o tome, opet će se pojaviti predrasude u tom pogledu, ali daleko manje kod onih koji su iskusili zajedničku suradnju.

Jedna korisna metoda za smanjenje predrasuda u učionici naziva se „razred-slagalica“. Riječ je o tehnici rada u učionici osmišljenoj u svrhu smanjenja predrasuda i podizanja samopoštovanja djece. Djeca se raspodjeljuju u male mješovite grupe pri čemu uspjeh u učenju svakog pojedinog djeteta ovisi o drugoj djeci. Za razliku od tradicionalne postave razreda u kojoj se djeca međusobno natječu, u razredu-slagalici učenici ovise jedan o drugome te se uče suradnji i međusobnom pomaganju.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Aronson, E., Wilson, T.D. i Robin, M.A. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: MATE.
  2. Henricks, T. (2016). Rethinking Prejudice. Psychology Today.
  3. The Contemporary Psychoanalysis Group (2018). A Surprising Cause of Prejudice. Psychology Today.

Ocjenite članak

4.50 / 5   8

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Što su predrasude? – primjeri

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.