Psihologija ljudskog ponašanja – povezanost ljudskih akcija, kognicija i emocija

Psihologija-ljudskog-ponašanja

Zašto se ljudi ponašaju na određeni način? Zašto se ljudi u identičnim situacijama ne ponašaju jednako? Što određuje ljudsko ponašanje? Kako se može predvidjeti ljudsko ponašanje?

Ovo su samo neka od pitanja s kojima se svakodnevno susreću psiholozi, psihijatri, socijalni pedagozi i brojni drugi stručnjaci koji se bave ljudskim ponašanjem. Osim njih, brojni drugi akademski i komercijalni istraživači pokušavaju razumjeti kako ljudi djeluju, donose odluke, planiraju i pamte kako bi mogli utjecati na njihovo ponašanje.

Ljudi
Foto: Unsplash

Što je ljudsko ponašanje?

Ljudi stalno pokušavaju ispuniti i zadovoljiti svoje tjelesne potrebe i mentalne želje unutar složenog i promjenjivog okruženja. Cijelo vrijeme su u interakciji s okolinom, a njihove strukture mozga su evoluirale te tako podržavaju kompleksne kognitivne procese usmjerene prema izvršavanju određenog ponašanja.

Na temelju ovih informacija vrlo jednostavno možemo zaključiti da je ljudsko ponašanje odgovor pojedinca na unutarnje i vanjske podražaje. No, znanstvena istraživanja preciznije navode da je ljudsko ponašanje složeno djelovanje tri glavne komponente – akcija, kognicija i emocija.

Akcije možemo opisati kao djelovanje koje se može opažati, kognicije se jednostavno opisuju kao verbalne ili neverbalne misli i mentalne slike koje se odvijaju u našem mozgu, a emocije su relativno kratko svjesno iskustvo kojega karakterizira intenzivna mentalna aktivnost i osjećaj koji nije rezultat rasuđivanja ili znanja.

Akcije, kognicije i emocije su međusobno povezane i ne mogu se odvijati neovisno jedna o drugoj. Njihova ispravna interakcija omogućuje točnu percepciju svijeta oko sebe, slušanje unutarnjih želja i adekvatno reagiranje na podražaje koje svakodnevno dobivamo iz okoline.

Međutim, ponekad je teško odrediti što je uzrok, a što posljedica određenog ljudskog ponašanja. Drugim riječima, ne znamo je li nas neka emocija potaknula na djelovanje, odnosno akciju, ili nam je, pak, neka akcija ili kognicija izazvala određenu emociju.

No, u nekim slučajevima je ipak moguće odrediti uzrok i posljedice. Primjerice, zbog toga što ste tužni (emocija) i razmišljate o pitanjima međuljudskih odnosa (kognicija), odlučite prošetati gradom kako biste raščistili misli i ohladili glavu (akcija).

Ljudsko-ponašanje
Foto: Unsplash

Odrednice ljudskog ponašanja

Ljudsko ponašanje nije uvijek lako predvidjeti i mijenjati, no postoje neke glavne postavke koje ga određuju i definiraju:

  • ljudi se odlučuju na djelovanje kako bi postigli svoje ciljeve, ostvarili želje i doživjeli pozitivna emocionalna stanja što znači da, iako ne možemo direktno opažati kognicije i emocije, one se zasigurno mogu uočiti kao posljedica na određenu akciju,
  • ljudi se svakodnevno susreću s novim informacijama koje integriraju u već postojeći kognitivni način razmišljanja što im omogućuje da se mogu lako adaptirati i prilagoditi na određene situacije te predvidjeti kako će na neke događaje djelovati naše akcije,
  • čak se i apstraktne spoznaje (npr. mašta) temelje na fizičkom aspektu zato što zamišljanje pokretanja tijela aktivira ista područja u mozgu koja su uključena kada se izvršavaju pokreti.

Ljudsko ponašanje i učenje

Ono što ste zasigurno već negdje čuli, ali ste možda zaboravili, je činjenica da ljudi uče ponašanje. Drugim riječima, ono što vidimo pokušavamo imitirati. Na tome se temelji veliki dio filozofije o ljudskom ponašanju. Učenje označava svaki proces stjecanja novih vještina i znanja, sklonosti, stavova i procjena, društvenih pravila i normi.

Stručnjaci su se tijekom prijašnjih godina neprestano prepirali oko toga je li ponašanje isključivo potaknuto genetskim predispozicijama ili okolinom. Danas oko toga više nema smisla raspravljati zato što je odgovor da su i geni i okolina u međusobnoj interakciji te zajedničkim djelovanjem utječu na ponašanje pojedinca.

Ljepota učenja je upravo u tome što ono nikada ne prestaje. Stjecanje novih vještina i znanja se razvija, usvaja i mijenja tijekom cijeloga života što može imati značajan utjecaj na neurološku razinu funkcioniranja čovjeka.

Iako je područje učenja u psihologiji izrazito opširno i kompleksno, važno je naglasiti da ljudi uče na različite načine, ali da im je isto tako važan ishod učenja, odnosno hoće li za određenu akciju dobiti nagradu ili kaznu. Također, ljudi povezuju podražaje iz okoline pa tako mogu na slične podražaje jednako reagirati, a isto tako mogu na temelju tuđih posljedica odlučiti hoće li imitirati ponašanje te osobe ili ne. U pitanju su složeni procesi koji se razlikuju te su jedinstveni za svaku osobu.

Ponašanje
Foto: Unsplash

Kako odlučivanje utječe na ponašanje?

Iako se ponašanje stječe učenjem, ključna je uloga odluka koju osoba donosi kada razmišlja hoće li izvršiti određenu radnju ili ne. Sve to ovisi o potencijalnim rizicima i koristima te promatranju drugih. Činjenica je da ljudi svakodnevno donose odluke, samo ponekad toga nisu svjesni. Kad dođete u pekarnicu i razmišljate hoćete li kupiti pecivo sa sirom ili čokoladom, također donosite odluku, koliko god ona beznačajno izgledala.

Također je važno naglasiti da su ljudsko ponašanje i donošenje odluka pod snažnim utjecajem emocija. Naime, ako smo nakon donošenja određene odluke doživjeli pozitivne emocije, vjerojatnije je da ćemo sljedeći put u takvoj situaciji donijeti istu odluku.

Zahvaljujući toj pretpostavci, brojni ekonomski stručnjaci koriste takvo predviđanje ponašanja kako bi manipulirali raspoloženjem koje utječe na donošenje odluka. Zato prije nagovaranja na određenu kupovinu pokušavaju kod vas izazvati pozitivne emocije koje će vas potaknuti da, iako definitivno nešto ne želite kupiti, ipak razmislite o ponudi. U toj situaciji vi zapravo niste svjesni uzroka svojega ponašanja, odnosno nije vam potpuno jasno zašto uopće razmišljate o ponudi ako je prije toga niste željeli.

Objašnjenje tome je upravo u složenosti ljudskog ponašanja. Ljudi većinom reagiraju racionalno, dobrovoljno i svjesno te se takvo ponašanje gotovo uvijek može nazvati normalnim ljudskim ponašanjem. Međutim, ljudi se ponekad ponašaju iracionalno i na temelju podsvjesnih uzroka, što znači da su u pozadini skriveni uzroci koji ih motiviraju na takvo ponašanje.

Prijatelji
Foto: Unsplash

Kako možemo mjeriti ljudsko ponašanje?

Ljudsko ponašanje se ne može u potpunosti točno izmjeriti i definirati. Kod svake osobe su prisutni drugačiji uzroci i čimbenici koji utječu na njezine akcije u određenim situacijama. No, psiholozi se već godinama bave ispitivanjem ljudskog ponašanja putem opažanja, upitnika, fokus grupa, intervjua i brojnih drugih metoda.

Svaka od tih metoda ima svoje prednosti i nedostatke te donosi drugačiju vrstu rezultata, no činjenica je da nijedna metoda ne može u potpunosti točno odrediti uzroke ljudskog ponašanja.

Zahvaljujućim brojnim metodama mjerenja ponašanja, stručnjaci iz drugih područja (posebice marketinga) su odlučiti iskoristiti te metode te na taj način utjecati na ljudsko ponašanje. Drugim riječima, provođenjem raznih upitnika i anketa o željama ljudi se pokušava ući u svijest ljudi i saznati što im je važno i što žele. Iako ni taj način nećete u potpunosti predvidjeti ljudsko ponašanje, moći ćete na njega ipak djelomično utjecati.

Psihologija-ljudi
Foto: Unsplash

Psihologija ljudi

Ljudi su složena bića. Iako naizgled izgledaju slično, njihov unutarnji svijet je uvelike različit. Njihovo ponašanje je višestruko i dinamično područje proučavanja već godinama, a još uvijek zahtijeva brojna ispitivanja kako bi se dobio uvid u ljudsku svijest.

Osim što se razlikuju po svojim genetskim obilježjima, ljudi se razlikuju i po svojim psihološkim čimbenicima, specifičnim okolnostima u kojima žive te situacijama s kojima se susreću. Niti jedna znanost u narednih stotinu godina neće moći u potpunosti dokučiti složenost ljudskih bića i njihovog ponašanja.

Ono što se trenutno može pretpostaviti o ljudima je nastalo na temelju evolucijskih promjena koje su obilježile ljudski rod. Zbog toga su žene oduvijek bile bazirane na međuljudske odnose dok su muškarci odgovorni za očuvanje teritorija. Isto tako, zbog uloge lovca i sakupljača u prošlosti, muškarac je još uvijek bolji u spacijalnoj orijentaciji, dok su kod žena ostale izraženije govorno-jezične sposobnosti zbog brige za potomstvo i njegovanja odnosa.

Svakako je važno naglasiti da se evolucijski temelji mogu koristiti za objašnjenje određenih ljudskih karakteristika, ali je važna i činjenica da sada živimo u vremenu u kojemu se ljudsko ponašanje oblikuje na potpuno drugačije načine (npr. putem interneta i razvoja tehnologije) što uvelike mijenja cijelu perspektivu njegovog proučavanja i ispitivanja.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Farnsworth, B. (2017). Human Behavior: The Complete Pocket Guide. Imotions.
  2. Geher, G. (2018). Laws of Human Behavior. Psychology Today.
  3. Strauss, A. L. (2017). Social psychology and human values. Routledge.

Ocijenite članak

4.33 / 5   6

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu