Psihologija ljeta, sunca i mora – povratak s godišnjih odmora

Godišnji-odmor

Jako je malo onih kojima je povratak s godišnjih odmora bezbolan, posebno kada je u pitanju ljeto. Osim što sa sobom nosi visoke temperature i teške vrućine, ljeto uvijek povezujemo sa suncem i morem. I dok jedni pričaju o vitaminu D kojega nam daje sunce i time hrani naše tijelo, drugi će ipak naglašavati popularni „vitamin sea“ kojega nam daje more i time hrani našu dušu.

Koji su psihološki procesi u pozadini ovih pojava? Saznajte u nastavku članka.

Psihologija-mora
Foto: Photosecrets

Radni stres i potreba za odmorom

Neovisno o vrsti posla kojega obavljate, radni stres se javlja kod velikog postotka ljudi. Čak i kada je u pitanju posao kojega obožavate, s vremenom će se pojaviti određene prepreke koje će prelaziti vaše psihološke kapacitete izdržljivosti. U svakom slučaju, odmor je nužan u svim područjima rada, posebno u trenucima kada vam tijelo šalje signale da je preopterećeno i da je vrijeme za predah.

Nažalost, u mnogim situacijama dolazi do burnout sindroma zato što je slobodnih dana i vremena za odmor često premalo.

Stručnjaci naglašavaju da bi bilo poželjno koristiti vrijeme nakon posla za aktivnosti koje uopće nisu povezane s poslom kako bi se osoba psihički distancirala od poslovnih obveza i radnog stresa s kojim se susreće svaki dan. Preporučuju se opuštajuće aktivnosti kao što je šetnja, vježbanje, ples, čitanje, druženje itd.
Psihologija-ljeta
Foto: Photosecrets

Psihologija ljeta, sunca i mora

Znanstvena istraživanja već neko vrijeme pokušavaju dokučiti na koji način ljeto, sunce i more doprinose kvaliteti života s obzirom na to da mnogi svoje slobodne dane čuvaju upravo za to doba godine. Dok je za sunce već prilično jasno kako djeluje na organizam putem vitamina D, psihologija mora još uvijek prolazi kroz razne vrste znanstvenih studija.

U istraživanjima se pokazalo da boja, kretanje i veličina mora djeluju umirujuće na mozak i cijeli živčani sustav, a veliki broj ljudi je potvrdio da im plava boja izaziva osjećaje smirenosti i relaksacije. Gledanje morskog kretanja na neki način mijenja frekvenciju moždanih valova zbog čega nas dovodi u blago meditativno stanje, a promatranje takve ogromne površine plavetnila nas potiče na razmišljanje o svrhovitosti i smislu zbog shvaćanja vlastite veličine u odnosu na svijet koji nas okružuje.

Studija objavljena u časopisu American Association for Advancement of Science je otkrila da je plava boja povezana s poticanjem kreativnosti, a zvuk mora, zajedno s njegovim izgledom, aktivira parasimpatički živčani sustav koji nas usporava, odgovoran je za opuštanje tijela i osjećaj veće povezanosti s okolinom.

Prema morskom biologu i autoru brojnih knjiga o moru, Wallaceu Nicholsu, postoji naziv za tajanstvenu vezu između ljudi i mora, a to je upravo i naziv jedne od njegovih knjiga – „blue mind“ (plavi um). Izraz opisuje blago meditativno stanje koje karakterizira smirenost, jedinstvo i osjećaj opće sreće i zadovoljstva životom u trenucima boravka blizu vodenih površina. No, on to objašnjava s dalekom ljudskom povijesti i samim začećem života.

Plod u majčinoj utrobi „pliva“ u plodnoj vodi, a pri samom rođenju čovjek ima 78% vode u organizmu. Voda predstavlja život, stoga je poveznica između smirenosti i boravka uz vodu vrlo jasna i logična.

Miris mora također pridonosi smirenosti organizma, a znanstvenici objašnjavaju da je u pitanju dodatni elektron među atomima kisika koji se javlja uz mjesta velikih vodenih površina (mora, rijeka, slapova, oceana itd.). U pitanju su negativni ioni u zraku kojega udišemo, a znanstvena studija objavljena u Journal of Alternative Complementary Medicine sugerira da bi se terapija negativnim ionima mogla koristiti za liječenje simptoma sezonskog afektivnog poremećaja o kojemu više možete pročitati ovdje.

Međutim, ispostavilo se da se po pitanju psihologije mora i sunca pomalo javlja i placebo efekt. Psiholozi smatraju da smo uvjetovani da o plaži razmišljamo kao o mirnoj i opuštajućoj, stoga i očekujemo da ćemo se, kada odemo na plažu, opustiti i odmoriti. Čini se da na tome možemo djelomično biti zahvalni i brojnim filmovima i TV emisijama koje gotovo svaku scenu na plaži prikazuju kao izuzetno mirnu, opuštajuću i zabavnu.

Psihologija-sunca
Foto: Photosecrets

Važnost mindfulnessa tijekom godišnjih odmora

Mindfulness, kao vrsta kognitivne psihoterapije, je vrsta meditacije usmjerena na „ovdje i sada“, a često se naziva kao usredotočena svjesnost. Ono što je posebno važno za trenutke godišnjih odmora, a često nedostaje, upravo je usredotočena svjesnost na ono što doživljavamo.

U lijepim životnim trenucima, mnogi se ljudi često zaborave usmjeriti na pravu radost i sreću koju osjećaju, a to se događa zato što su previše opterećeni činjenicom da će to sve prebrzo proći.

Držeći se one „sve što je lijepo, kratko traje“ možemo otići u dvije krajnosti. Jedna je da se u tom kratkom vremenu svako malo podsjećamo što nas sve čeka kada ta radost prođe, a druga je da iskoristimo maksimalno svaki trenutak i usredotočimo pažnju samo na ono što nam se u tom trenutku događa. U tom slučaju će i stres biti manji pri povratku s godišnjih odmora, a ojačat će se funkcije pažnje, pamćenja, rasuđivanja i fokusiranja na ono što je bitno.

Više o mindfulnessu i njegovom učinku na mentalno i fizičko zdravlje pročitajte ovdje.

Za bolji i kvalitetniji odmor, stručnjaci savjetuju odmak od tehnologije te svjesnost vlastitih osjetila. Umjesto ometajućih zvukova obavijesti s društvenih mreža, radije se usredotočite na to kako vam sunčeve zrake svojom toplinom ispunjavaju tijelo, kako vam pijesak miluje noge te kako vam morski zrak širi i puni pluća ljetnom vedrinom.

Članak uređen:

Ocjenite članak

5 / 5   4

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Psihologija ljeta, sunca i mora – povratak s godišnjih odmora

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.