Interpersonalna komunikacija – vrste, oblici i savjeti

Interpersonalna-komunikacija

Komunikacija je proces razmjene informacija. Najčešće se odvija putem jezika ili nekog drugog dogovorenog znakovnog sustava. Znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem komunikacije naziva se komunikologija.

Uvijek postoji neka svrha i cilj komuniciranja. Kod interpersonalne komunikacije, cilj je uvijek druga osoba, odnosno primatelj poruke. To znači da je svaka komunikacija između dvoje ljudi zapravo interpersonalna vrsta komunikacije.

Naša svrha je utjecati na ponašanje onoga tko je primatelj poruke, ali zapravo je riječ o jednom multidimenzionalnom procesu razmjene, slanja, primanja i interpretiranja informacije.

Komuniciranje

Vrste komunikacije

Postoji nekoliko vrsta komunikacije:

  • interpersonalna komunikacija – komunikacija između najmanje dvije osobe,
  • intrapersonalna komunikacija – komunikacija sa samim sobom (npr. razmišljanje, analiziranje, monolozi),
  • grupna komunikacija – komunikacija između jedne ili više grupa,
  • javna komunikacija – komunikacija između veće grupe ljudi u kojoj govornik i publika imaju jednak status i zadatak,
  • masovna komunikacija – komunikacija između velikog broja različitih ljudi,
  • međukulturalna komunikacija – komunikacija između ljudi iz drugih kultura čiji su običaji, kultura i povijest drugačiji od naših.
Vrste-komunikacije

Interpersonalna komunikacija – definicija

Interpersonalna komunikacija je vrsta komunikacije koja se odvija između najmanje dvije osobe. Ona predstavlja interakciju ili međusobno djelovanje dviju ili više osoba licem u lice.

U ovoj vrsti razmjene informacija, šalju se simboli koji imaju određeno značenje, a oni mogu biti verbalni i neverbalni. Drugim riječima, interpersonalna komunikacija znači verbalno ili neverbalno ponašanje koje činimo s drugom osobom.

Kada je u pitanju interpersonalna komunikacija, primjer koji najbolje opisuje njezinu svrhu je upoznavanje ljudi i svijeta oko sebe, predstavljanje pojedincima i određivanje kakvu će imati sliku o nama te uspostavljanje međuljudskih odnosa.

Komunikacija

Interpersonalna komunikacija – cilj

Najvažniji cilj interpersonalne komunikacije je uspostavljanje stabilnih međuljudskih odnosa. S obzirom na to da je ovaj tip komunikacije najrasprostranjeniji i osnovni oblik društvene komunikacije, važno je imati dobro razvijene komunikacijske vještine koje su ključ uspjeha u odnosima s drugima ljudima.

Interpersonalna komunikacija – značajke

Glavne značajke kvalitetne interpersonalne komunikacije su:

  • verbalno i neverbalno ponašanje,
  • spontano ili planirano ponašanje,
  • razvoj, a ne statičnost,
  • izravna interakcija i koherentnost,
  • unutarnja i vanjska pravila,
  • dogovoren znakovni sustav razmjene informacija,
  • aktivnost razmjene poruka,
  • mogućnost uvjeravanja.

Što podrazumijeva interpersonalna komunikacija?

Interpersonalna komunikacija podrazumijeva razvoj odnosa između dvoje ljudi, a taj odnos se opisuje kao dijadni odnos. U njega su uključeni osjećaji, misli, percepcija, reakcije i očekivanja od davatelja i primatelja poruke.

Ponekad su ti osjećaji previše burni pa se komunikacija može doživljavati kao napad – obrana. Također, ponekad su ti osjećaji smireni i usmjereni pomaganju drugoj osobi pa takvu vrstu komunikacije možemo definirati kao savjetodavnu.

Iz navedenog se može zaključiti da je interpersonalna komunikacija proces kojega usmjeravaju oni koji u njemu sudjeluju što znači da je taj proces nemoguće jednoznačno definirati zato što ovisi o mnogim čimbenicima (npr. karakteristikama pojedinca, okolnostima, sadržaju poruke koju šaljemo itd.).

Razgovor

Interpersonalna komunikacija – vrste

Interpersonalna komunikacija se može podijeliti na verbalnu i neverbalnu,  a one se dijele na sljedeće podvrste:

  • verbalna komunikacija – usmena i pismena,
  • neverbalna komunikacija – kinestetička i proksemička.
usmenaodvija se putem govora
pismenaodvija se putem riječi ili simbola
kinestetičkaobuhvaća pokrete tijela, gestikulaciju, izraz lica
proksemičkaproučava udaljenost između primatelja i davatelja poruke i prostor u kojemu se odvija komunikacija

Verbalna ili neverbalna komunikacija?

Mnogi ljudi koji se pripremaju za neke važne susrete smatraju da su riječi puno važnije od onoga što govor tijela pokazuje, no različita i mnogobrojna istraživanja su pokazala da je to potpuno pogrešno.

Naime, pokazalo se da čak 55% utjecaja na ljude ima izraz lica osobe koja govori, odnosno njezine facijalne ekspresije. Nakon toga su s rezultatom od 38% važniji neverbalni aspekti govora, a samo 7% važnosti tijekom komunikacije se pridaje riječima.

To znači da je neverbalna komunikacija upravo ono čemu ljudi više vjeruju neovisno o tome što govorite. Stoga bi usklađivanje riječi i djela trebalo neprestano razvijati kako bismo postali što bolji i uvjerljiviji govornici.

Pismena-komunikacija

Proces interpersonalne komunikacije

Proces interpersonalne komunikacije počinje kada pošiljatelj informacije oblikuje ideju, a zatim je pretvara u smislene znakovne simbole i prenosi do primatelja poruke. Drugim riječima, pošiljatelj poruke kodira svoju ideju, odnosno oblikuje svoje misli u govorne ili pisane riječi.

Ono što pošiljatelj najčešće očekuje od primatelja poruke je nekakav oblik povratne informacije. Povratna informacija predstavlja reakciju primatelja na ono što je primio, a zahvaljujući njoj komunikacijski proces postaje razgovor ili dvosmjerna komunikacija.

Naime, kada primatelj pošalje povratnu informaciju pošiljatelju, on postaje pošiljatelj poruke te se proces komunikacije ponavlja u različitim ulogama.

Usmena-komunikacija

Greške u komunikaciji – šum 

Ono što ponekad može uzrokovati pogreške u komunikaciji je šum. Šumovi tijekom komunikacijskog procesa predstavljaju sve ono što na neki način prekida ili iskrivljava poruku mijenjajući njezino značenje. Naime, cijeli proces komunikacije se tada mijenja, a primatelj poruke ne može dobiti ono što je pošiljatelj u početku htio reći.

Kako bi se ovakve stvari izbjegle, poruka bi se trebala moći prenijeti putem nekoliko komunikacijskih kanala ili na nekoliko različitih načina kako bi primatelj mogao čuti ono što pošiljatelj želi reći (npr. ako nas primatelj poruke ne čuje kada ga nazovemo na mobitel zato što je na glazbenom koncertu, onda mu možemo poslati poruku koju će moći pročitati).

Šumovi

Oblici interpersonalnog komuniciranja

Postoji nekoliko oblika interpersonalnog komuniciranja, a to su:

  • formalni ili neformalni – razlika između planiranog i spontanog oblika komunikacije,
  • javni ili privatni – razlika u pogledu konteksta komunikacije,
  • distancirani ili intimni – razlika u kvaliteti odnosa između davatelja i primatelja poruke,
  • otvoreni ili zatvoreni – razlika u mogućnostima upotrebe komunikacijskog koda,
  • funkcionalni ili ekspresivni – razlika u kvaliteti upotrebe govora i jezika.

Savjeti za uspješniju interpersonalnu komunikaciju

Kod interpersonalne komunikacije uvijek moramo paziti na drugu stranu koja naše poruke prima, analizira i shvaća na vjerojatno drugačiji način od onoga kojega smo očekivali. Pravi uspjeh je kad osoba shvati sve što ste joj rekli onako kako ste pretpostavili da će shvatiti. To znači da je komunikacija bila uspješna.

Međutim, nerijetko se događaju greške u komunikaciji i različiti nesporazumi koji uglavnom nastaju zbog nedovoljne jasnoće komunikacije ili zbog različitih šumova.

Ono što treba uzeti u obzir jest to da nam je komunikacija danas izrazito olakšana zato što je možemo uspostavljati putem različitih oblika i medija (npr. društvene mreže), ali ujedno je i otežana zato što je različite stvari mogu zakomplicirati (npr. korištenje smajlića umjesto riječi može otežati kodiranje poruke).

Neka istraživanja su pokazala da su ljudi s razvojem tehnologije postali sve manje uspješni u komunikaciji licem u lice zato što se sve više preferira komunikacija putem pametnih telefona.

Komunikacija-preko-mobitela

Stoga Vam donosimo nekoliko savjeta koji Vam mogu pomoći da poboljšate svoje komunikacijske vještine i da uvijek imate na umu da Vas druga osoba možda neće shvatiti onako kako ste zamislili:

  • budite jasni u izricanju informacije – navedite sve bitne značajke koje želite da druga osoba sazna,
  • ništa se ne podrazumijeva – nemojte očekivati da drugi znaju ono što Vi mislite stoga bi to bilo bolje verbalizirati,
  • aktivno slušajte drugu osobu – budite prisutni i posvećeni osobi koja Vam se obraća,
  • nemojte nametati svoja mišljenja i uvjerenja ako ih druga osoba ne želi čuti,
  • ako nešto niste razumjeli, postavite pitanje, a isto tako recite drugoj osobi da Vas može pitati ako joj nešto nije jasno iz onoga što ste rekli,
  • fokusirajte se na glavne značajke onoga što želite reći jer s previše detalja možete brzo postati dosadni,
  • nemojte ponavljati ono što ste već rekli pogotovo ako druga osoba to nije tražila,
  • budite sažeti u razgovoru – pokušajte u kratkom vremenu reći sve ono što je bitno,
  • poštujte drugu osobu i ono što ona govori bez upadanja u riječ,
  • ako se ne slažete s drugom osobom, smireno joj to recite i nastavite razgovor argumentirano ili prijeđite na neku drugu temu bez burnih reakcija,
  • naučite asertivno komunicirati koristeći “JA” poruke,
  • imajte na umu da imamo dva uha da bismo više slušali, a jedna usta da bismo manje pričali.

Interpersonalna komunikacija – knjiga

Iako postoji mnogo knjiga koje opisuju načine za uspješnu komunikaciju, knjiga Interpersonalna komunikacija koju je napisala Kathleen Reardon pokazala se jako korisnom za sve ono koji žele znati što je kvalitetna komunikacija i kako uspješno komunicirati.

Knjigu možete potražiti u svim većim knjižarama, a cijena joj je oko 130 kuna.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

5 / 5   7

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu