Anksioznost u trudnoći – zašto se javlja i kako pomoći?

Anksioznost-u-trudnoći

Trudnoća je razdoblje brojnih fizičkih i psihičkih promjena popraćeno različitim emocionalnim reakcijama. Oduševljenje koje je izazvao pozitivan test za trudnoću u samo nekoliko dana se može promijeniti u zabrinutost i nesigurnost s kojima se nije lako nositi.

Umjerena količina novih strahova i briga normalna je tijekom trudnoće s obzirom na sve ono što će se dogoditi u skoroj budućnosti, ali anksiozna stanja mogu zakomplicirati stvari. Kako su povezane trudnoća i anksioznost te s čime se sve bore anksiozne trudnice – saznajte u nastavku članka.

Tjeskoba-u-trudnoći
Foto: Photosecrets

Anksioznost i tjeskoba u trudnoći

Anksioznost je prirodan i adaptivan odgovor kojega doživljavamo kada se osjećamo nesigurno ili ugroženo. Čovjek je svakodnevno okružen s različitim vrstama stresora koji prijete njegovoj sigurnosti ili sigurnosti njegovih najmilijih. Ponekad smo zabrinuti zbog nečeg konkretnog (npr. čekanja rezultata dijagnostičkih testiranja), a ponekad je zabrinutost nejasna, poput općeg osjećaja da se će se svaki tren dogoditi nešto loše.

Iako je većina ljudi čula samo za postporođajnu depresiju, postoje i druga raspoloženja i stanja koja mogu značajno utjecati na trudnoću, a jedno takvo stanje je i anksioznost koja se javlja kod 1 od 10 trudnica u nekom trenutku trudnoće. Sasvim je normalno da je žena s vremena na vrijeme zabrinuta zbog svega što je čeka u narednim mjesecima trudnoće, a samo razmišljanje o porođaju i prvim danima nakon njega kod rijetko koje žene ne izaziva barem neku razinu straha i brige.

Između ostaloga, zbog brojnih hormonskih promjena tijekom trudnoće, može doći i do različitih kemijskih promjena u mozgu koje mogu pogoršati razinu tjeskobe i anksioznosti koju žena osjeća.

Anksioznost u trudnoći – simptomi i rizični faktori

Anksioznost se može javiti u različitim područjima života, ali i u različitim oblicima. Kod nekih žena se simptomi osjećaju:

  • u tijelu (povećan broj otkucaja srca, bol u trbuhu, napetost u mišićima, plitko disanje, gubitak apetita, poteškoće pri spavanju itd.),
  • u umu (zabrinute misli o budućnosti, zamišljanje najgoreg mogućeg scenarija, neprestani strahovi, nemogućnost kontroliranja negativnih misli itd.),
  • u postupcima i ponašanju (izbjegavanje određenih situacija, aktivnosti, mjesta ili ljudi, smanjena koncentracija, prekomjerna kontrola i briga, stalno provjeravanje stvari, pretjeran oprez itd.).

Kod nekih žena se simptomi mogu toliko zakomplicirati i rezultirati iznenadnim paničnim napadajima koji uključuju osjećaj kao da će se dogoditi nešto grozno, kao da ne možete disati ili kao da ćete poludjeti.

Iako se kod svake trudnice može razviti anksioznost tijekom trudnoće, postoje određeni faktori rizika koji mogu pridonijeti njezinoj pojavi:

  • obiteljska povijest depresije, tjeskobe ili napada panike,
  • osobna povijesti anksioznosti, depresije ili napada panike,
  • prethodno doživljena trauma,
  • upotreba određenih psihoaktivnih supstanci,
  • svakodnevni stres.
Trudnica
Foto: Photosecrets

Anksioznost u trudnoći – iskustva

Teško je navesti sve osjećaje s kojima se anksiozne trudnice suočavaju tijekom devetomjesečnog razdoblja intenzivnih promjena. Neke od njih navode kako osjećaju kao da im srce neprestano skače zbog čega ne mogu ni duboko udahnuti. Također navode kako zbog tolike količine straha osjećaju i povremene panične napadaje koji ih sprječavaju čak i da napuste vlastitu kuću.

Iako su mnoge trudnice svjesne da tolika razina zabrinutosti i tjeskobe nije racionalna, velika većina njih tvrdi da ne mogu pronaći način prevladavanja tog stalnog straha. Neke nisu zabrinute samo zbog djeteta i trudnoće, već i zbog supruga misleći da bi im se u svakom trenutku moglo dogoditi nešto strašno zbog čega će ostati same. Nažalost, zbog takvih teških misli žene često imaju potrebu činiti stvari koje ne opterećuju samo njih već i njihove muževe (npr. pisanje poruka nekoliko puta na dan kako bi se uvjerile da su dobro i da je sve s njima u redu).

Neke žene osjećaju smanjenje simptoma anksioznosti tijekom trudnoće, ali tjeskobna stanja se mogu u bilo kojem trenutku pogoršati. Neki osjećaji zabrinutosti su normalni i očekivani, dok su drugi potpuno zastrašujući, nerealni i neugodni. Mnoge žene doživljavaju i noćne more zbog čega loše spavaju, a takve poteškoće se prenose i u svakodnevicu koja ponekad može biti zaista teška.

Anksioznost u trudnoći – kako je pobijediti?

Blagi slučajevi anksioznosti obično ne zahtijevaju neke posebne tretmane, iako bi bilo dobro liječniku spomenuti ako se u bilo kojem trenutku pojavi nemogućnost nošenja s određenim tjeskobnim osjećajima. U težim slučajevima, liječnik može preporučiti daljnje metode liječenja koji mogu biti u obliku psihoterapije uz moguću kombinaciju s lijekovima (ovisno o korisnosti i riziku lijekova za ženu i dijete).

Iako vam vjerojatno dobronamjerni prijatelji često govore da trebate prestati brinuti jer to nije dobro za dijete, to je uglavnom lakše reći nego učiniti. Ipak, postoji mnogo razloga zbog kojih biste se svakako trebali potruditi svoju anksioznost staviti pod kontrolu (npr. zbog mogućnosti prijevremenog poroda, niske porođajne težine i drugih rizičnih faktora za razvoj djeteta).

Svakako bi bilo dobro da razgovarate o svojem problemu anksioznosti s osobom od povjerenja. Važno je nekome reći i s nekim podijeliti poteškoće s kojima se nosite jer ćete možda dobiti podršku koja vam je toliko potrebna. Jednostavno dijeljenje misli i osjećaja ponekad može biti dovoljno za sprječavanje puno težih stanja. Stoga se nemojte ustručavati od liječnika tražiti preporuku za psihologa ili psihoterapeuta koji će vam znati pomoći kako kontrolirati anksioznost i sve što s njom dolazi.

Uz to, pokušajte pronaći određene metode i načine opuštanja i relaksiranja (npr. šetnja u prirodi, hodanje, lagano trčanje ili plesanje) koji vam mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti. Tjelesna aktivnost primjerena vašem stanju može pomoći tijelu pri oslobađanju endorfina, hormona koji  će poboljšati vaše pozitivno raspoloženje. No, svakako budite oprezni pri odabiru tjelesnih aktivnosti te se posavjetujte s liječnikom prije nego što započete novu rutinu vježbanja tijekom trudnoće.

Trudnice
Foto: Photosecrets

Ono što se najčešće zanemaruje je dovoljna količina sna. Iako se san tijekom trudnoće ponekad čini nedostižnim, upravo zbog toga bi trebao biti prioritet za ublažavanje simptoma anksioznosti.

Ako je vaša anksioznost vezana uz sam porođaj te ako osjećajte paralizirajući strah od porođaja (koji se naziva tokofobija), razmislite o dodatnim edukacijama o samom porođaju. Učenje o različitim fazama poroda i svim promjenama tijela koje se događaju može pomoći u kreiranju realnih očekivanja i smanjenju straha od porođaja. To će vam također pružiti priliku razmjene iskustva s drugim ženama koje prolaze kroz iste brige.

Zapamtite da niste same. Anksioznost tijekom trudnoće je česta, ali i vrlo individualna kao što je i svaka trudnoća jedinstvena i drugačija od one prethodne. No, svakako održavajte stabilnom komunikaciju s ljudima kojima vjerujete i do kojih vam je stalo. Isprobajte tehnike i strategije upravljanja stresom te ne odustajte dok ne pronađete mir i stabilnost koju tražite jer ćete na taj način najbolje osigurati svoje zdravlje, ali i zdravlje svojega djeteta.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Brouwers, E. P., van Baar, A. L. i Pop, V. J. (2001). Maternal anxiety during pregnancy and subsequent infant development. Infant Behavior and Development, 24(1), 95-106.
  2. Heron, J., O’Connor, T. G., Evans, J., Golding, J., Glover, V. i ALSPAC Study Team. (2004). The course of anxiety and depression through pregnancy and the postpartum in a community sample. Journal of affective disorders, 80(1), 65-73.
  3. Marcin, A. (2016). 7 Tips for Coping with Anxiety During Pregnancy. Healthline Parenthood.
  4. Monk, C., Fifer, W. P., Myers, M. M., Sloan, R. P., Trien, L. i Hurtado, A. (2000). Maternal stress responses and anxiety during pregnancy: effects on fetal heart rate. Developmental Psychobiology: The Journal of the International Society for Developmental Psychobiology, 36(1), 67-77.

Saznajte više o anksioznosti u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu