Akrofobija se definira kao iracionalni strah od visine. Za razliku od ostalih specifičnih fobija (kao npr. aerofobije koja predstavlja strah od letenja), akrofobija može izazvati strah od različitih stvari povezanih s udaljenošću od zemlje. U nastavku članka pročitajte kako se manifestira akrofobija te koji su načini liječenja ovakve vrste fobije.

Akrofobija – uzroci

Dosadašnja istraživanja su pokazala da određena razina strah od visine nije neobična, ne samo za ljude, već i za neke životinje. Još 1960. godine je provedeno zanimljivo eksperimentalno istraživanje u kojem se pokazalo da su mala djeca odbila puzati preko debele staklene ploče koja je prikrivala prividno visoku udaljenost od zemlje i oštar pad. Čak niti prisutnost majke s druge strane, koja je ohrabrivala dijete i zvala ga k sebi, nije uvjerilo dijete da je prijelaz preko staklene ploče siguran te da je ipak previsoko.

Prema ovim istraživačkim podacima, jasno se može uočiti da postoji određena genetska predispozicija za određenu razinu straha od visine koja se očito razvila kao evolucijski mehanizam preživljavanja. Bez obzira na to, većina djece i odraslih je oprezna u situacijama kada je prisutna određena visinska udaljenost od zemlje iako se ne boji visine.

Stoga se čini da je akrofobija, kao i neke druge fobije, povišena razina inače uobičajenog straha. Mnogi stručnjaci vjeruju da je u pitanju naučeni odgovor na mogući pad koji je djelomično uvjetovan zabrinutim roditeljskim reakcijama i upozorenjima iz djetinjstva na bilo kakvo približavanje djeteta visini.

Akrofobija – simptomi

Akrofobija uzrokuje i emocionalne i fizičke odgovore koji su slični i kod drugih vrsta specifičnih fobija. Možda nećete doživjeti teške simptome poput vrtoglavice, ali ćete vjerojatno imati problema sa sljedećih nekoliko skupina simptoma:

• emocionalni simptomi – osjećaj panike kada primijetite da ste visoko od zemlje zbog čega ćete vjerojatno instinktivno početi tražiti nešto za što ćete se moći prilijepiti jer ne možete vjerovati vlastitom osjećaju ravnoteže,
• tjelesni simptomi – možete se početi tresti, znojiti, osjećati srčane palpitacije, plakati ili čak vikati, a često se osobe osjećaju prestravljeno i paralizirano zbog čega ne znaju adekvatno reagirati,
• psihički simptomi – anksioznost i izbjegavanje su najčešći simptomi koji se javljaju kod akrofobije zbog kojih se osoba počinje plašiti bilo kakve situacije u budućnosti koja bi mogla dovesti do sličnih ishoda.

U situacijama u kojima se suočavamo s visinskim izazovima, najčešće posežemo za brzim izlazima (npr. trčanje prema sigurnom mjestu, puzanje četveronoške kako bismo osigurali izlaz s visinske udaljenosti itd.) koji ne moraju uvijek biti racionalni. S obzirom na to da se osoba boji visine, zbog anksioznih i paničnih reakcija će vjerojatno reagirati na bilo koji način samo kako bi vratila sigurnost. No, potrebno je ostati smiren kako ne bi došlo do poduzimanja rizičnih i opasnih reakcija koji onda mogu biti puno opasniji od samog izvora straha.

Najveća opasnost koju predstavlja akrofobija je rizik ograničavanja životnih aktivnosti kako bi se izbjeglo bilo kakvo suočavanje s visinom. Međutim, akrofobija je neobična po tome što panični napad može dovesti do zamišljene opasnosti koja zapravo niti ne postoji. Situacija čak može biti i sigurna ako se poduzmu uobičajene mjere opreza, ali brzopleto panično reagiranje bi vas moglo dovesti do opasnih i nesigurnih poteza.

Akrofobija – dijagnoza i liječenje

Akrofobiju nije uvijek jednostavno dijagnosticirati, no uglavnom je prijavljuju oboljeli želeći sebi pomoći i olakšati život. Ako osjetite bilo kakve od navedenih simptoma akrofobije, potražite stručnu pomoć.

Liječenje se bazira na nekoliko osnovnih principa liječenja svih fobija, a najučinkovitija metoda je svakako psihoterapija. U ovakvim slučajevima, najčešće se koristi kognitivno-bihevioralna psihoterapija koja uči osobu tehnike ponašanja i suočavanja sa situacijom u kojoj je prisutna visoka udaljenost od zemlje. Riječ je o sustavnoj desenzitizaciji, odnosno postepenom suočavanju s izvorom straha, ali i učenju prepoznavanja i upravljanja automatskim mislima koje često svoj izvor imaju u anksioznim obrascima razmišljanja.

Klasično izlaganje visini predstavlja najčešće rješenje ovog problema. Međutim, istraživanje iz 2017. godine je pokazalo da u ovim situacijama čak i virtualna izloženost visinama može biti jednako učinkovita. Glavna prednost liječenja virtualnom stvarnošću su uštede vremena i financija, ali ova metoda liječenja nije prisutna svugdje stoga je bolje još uvijek posezati za tradicionalnim načinima izlaganja visinskim izazovima uz prisutnost psihoterapeuta.

Ako je potrebno, mogu se propisati i određeni lijekovi koji se koriste za kratkotrajno olakšavanje u određenim situacijama kako bi se smanjile panika i anksioznost. Međutim, ako nije potrebno, bolje je više truda i napora uložiti u psihoterapiju koja je zaista učinkovitiji izbor liječenja fobija.

Uz sve to, potrebna je podrška obitelji i prijatelja koji će pomoći osobi u situacijama suočavanja s izvorom straha. Oni mogu potaknuti osobu da se uključi u određene opuštajuće aktivnosti (npr. ples, tjelovježba, bicikliranje itd.) kako bi se naučila relaksirati i naučiti smanjiti učinke paničnih napada. Poticanje pozitivnog razmišljanja može psihički osnažiti osobu te smanjiti utjecaj automatskih negativnih misli kako bi znala racionalno protumačiti izvor straha te adekvatno reagirati.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Poziv da više cijenite sebe i svoje vrijeme

Ovog proljeća stvorite zdravu jutarnju i večernju rutinu bez stresa u kojoj ćete uživati 

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• akrofobija
• fobija