Koronarografija – što očekivati i kako se pripremiti?

4 komentara
2 min čitanja

Kreni Zdravo

Koronarografija je dijagnostička invazivna pretraga koja se koristi za analiziranje koronarnih arterija i liječenje kardiovaskularnih bolesti.

Koronarografija je invazivna metoda – u smislu da uključuje prodiranje kroz kožu i unos materijala u tijelo. Ustanove (bolnice) u kojima se izvodi moraju biti opremljene laboratorijem za kateterizaciju srca, a osoblje (liječnici, medicinske sestre, radiološki tehničari) mora biti posebno educirano.

Uz pomoć sofisticirane radiološke opreme obavlja se pregled unutrašnjosti srca i koronarnih arterija. Koronarografiju izvode kardiolozi. Metoda je brza, bezbolna i prihvatljivog rizika.

Kada se izvodi koronarografija ?

Koronarografija se izvodi kod:

analize ishemijske bolesti srca (stanje u kojem je srčani mišić nedovoljno opskrbljen krvlju, kisikom i hranjivim tvarima),
akutnog srčanog infarkta – kada može spasiti život,
bolesnika s kroničnim oblicima koronarne bolesti koju nazivamo stabilnom anginom pektoris (naslage na unutarnjim stijenkama koronarnih arterija koje sprječavaju dotok krvi u srčani mišić).

Koronarografija – postupak

Preduvjet za izvođenje koronarografije je postavljanje određenog pristupa u arterijski sustav.

Najčešće se izvodi kroz nogu (u području prepone) i sve češće kroz ruku (odmah iza zapešća).

Nakon pripreme materijala i mjesta za punkciju liječnik daje lokalni anestetik čime se osigurava bezbolnost procedure. Zatim se u arteriju postavi uvodnica koja omogućuje primjenu različitih žica i katetera, bez gubitka krvi. Kateteri se kroz uvodnicu uvode u arterije, a zatim se polako dovode do srca.

Procedura se izvodi dok srce normalno kuca i pri punoj svijesti pacijenta koji leži na leđima.

Samo slikanje se izvodi rendgenološkim tehnikama.

Koronarografija – trajanje

Postupak traje oko 20 minuta ako nema komplikacija. Doze zračenja koje se isporučuju su na razini zračenja pri snimanju CT-a prsnog koša (a to je približno 150 običnih RTG snimaka prsnog koša).

Koronarografija – komplikacije

Najčešće (rijetke) komplikacije koje prate postupak koronarografije su:

problemi s arterijskim pristupom (hematom, modrica, krvni podljevi),
pucanje koronarnih arterija,
razdiranje aorte,
veći gubitak krvi,
poremećaji srčanog ritma,
alergijske reakcije na kontrastno sredstvo,
potreba za hitnom kardiokirurškom operacijom.

Koronarografija – oporavak

Ako se koronarografija izvodi putem desne prepone, potrebno je izvaditi arterijsku uvodnicu i čvrstim pritiskom komprimirati ubodno mjesto dok ne stane krvarenje. Nakon previjanja osoba mora ostati u ležećem položaju 24 sata.

Danas se sve više koronarografije izvodi putem radijalne arterije na podlaktici, a tada pacijent može odmah ustati i nije potrebna 24-satna imobilizacija.

Nakon vađenja uvodnice se morate pridržavati uputa dobivenih od liječnika i medicinskih sestara na odjelu. Važno je pridržavati se dobivenih uputa kako bi zahvat i oporavak bili što brži i bezbolniji.