Medicinski odobrava

Marta Dugonjić, dr. med.

Ishihara test – test vida za raspoznavanje boja

daltonizam

Poremećaj prepoznavanja boja, nekad zvan daltonizam, odsustvo je ili smanjena sposobnost percepcije određenih boja ili razlika u bojama pod normalnim uvjetima osvjetljenja.

Oblici, detalji i ostali elementi slike ostaju ispravni, ali prisutna je nemogućnost raspoznavanja boja određenog dijela spektra.

Uzrok “sljepila na boje” je pogreška u razvoju jednog ili više fotoreceptora u mrežnici oka koji ne percipiraju boje određenog spektra stoga ne prenose informacije do mozga. Fotoreceptori se dijele na štapiće i čunjiće; štapići se nalaze na perifernim dijelovima mrežnice, reagiraju na crno-bijele nijanse i omogućuju periferni vid, a čunjići su većinom sabrani u žutoj pjegi oka, reagiraju na veći intenzitet svjetla i omogućuju prepoznavanje boja.

fotoreceptori

Vrste nedostataka vida u raspoznavanju boja

Opseg poremećaja varira, kao i vrsta neosjetljivosti na određene boje. Monokromatizam podrazumijeva totalno sljepilo na boje te osoba ne može prepoznati boje čitavog spektra, a vid je ograničen na bijele, sive i crne nijanse, kao u crno-bijelim filmovima.

Dikromatizam je umjereno težak nedostatak percepcije boja pri kojemu osobi nedostaje jedan od tri tipa fotoreceptora. Postoje crveni, zeleni i plavi fotoreceptori, te nedostatak ili oštećenost jednog od njih utječe na raspoznavanje boja iz tog spektra.

Prema tome se razlikuju:

  • protanopija (apsolutno sljepilo) i protanomalija (djelomično sljepilo) – poremećaj prepoznavanja boja crvenog spektra; nijanse crvene su znatno slabije nego kod normalnog viđenja, a zelena je slična žutoj s nijansom crvene,
  • deuteranopija (apsolutno sljepilo) i deuteranomalija (djelomično sljepilo) – poremećaj prepoznavanja boja zelenog spektra; slabo se raspoznaje zelena boja i teško se razlikuju crvena i zelena,
  • tritanopija (apsolutno sljepilo) i tritanomalija (djelomično sljepilo) – poremećaj prepoznavanja boja plavog spektra; plave nijanse vide se kao zelenkaste, žute kao ružičaste, a ljubičaste boje izgledaju tamnocrveno.
spekatar_boja

Protanopija i deuteranopija su nasljedne bolesti. Geni koji proizvode fotopigmente nalaze se na X kromosomu. Ako ti geni nedostaju ili su oštećeni, osoba će naslijediti ove nedostatke. Žene imaju dva X kromosoma i šanse da su na oba oštećeni geni su male dok kod muškaraca, koji imaju jedan X kromosom, postoji veća vjerojatnost razvoja sljepila na boje pa se daltonizam češće susreće u muškaraca, iako se prenosi ženskom linijom.

Ove vrste nedostatka percepcije boja obuhvaćaju se zajedničkim nazivom nedostatak viđenja boja crvenog i zelenog dijela spektra i predstavljaju najčešći oblik ovog poremećaja vida.

Tritanopija nije nasljedna bolest, već se razvija kao posljedica nekih bolesti, uzimanja određenih lijekova, kemijskih tvari i droga.

Ishiharin test raspoznavanja boja

Za utvrđivanje poremećaja u percepciji i raspoznavanju boja koristi se Ishiharin test percepcije boja. Nazvan po svom izumitelju, dr. Shinobu Ishihari, profesoru s tokijskog sveučilišta koji je prve testove izradio 1917. godine.

Ishichara-12

Prva slika Ishiharinog testa – na zelenoj pozadini nalazi se narančasti broj 12.

ishihara-12

Prva slika Ishiharinog testa s crnim krugovima – postupno se pojavljuje broj kako bi osobe s potpunim sljepilom na boje mogle shvatiti kako test funkcionira.

Ishiharin test boja sadrži niz slika sastavljenih od kružića različite boje i veličine pri čemu kružići jedne boje formiraju figure brojeva ili linije. 

Osobe s normalnom sposobnosti prepoznavanja boja raspoznaju brojeve i linije, dok će kod osoba s nedostatkom nekih fotoreceptora to biti otežano ili nemoguće. Test sadrži različite kombinacije boja, figura i pozadina te omogućuje dijagnoze različitih vizualnih poremećaja.

Kod male djece koja još nisu upoznata s brojevima koriste se geometrijski oblici poput kvadrata i trokuta.

Donosimo primjere slika iz Ishiharinog testa i objašnjenja kako ih tumačiti. 

ishihara_3

Normalan vid: 6
Nedostatak viđenja crvenog i zelenog dijela spektra: 5

ishihara_6

Normalan vid: 5
Nedostatak viđenja crvenog i zelenog dijela spektra: 2

ishihara_12

Normalan vid: 97
Nedostatak viđenja crvenog i zelenog dijela spektra: ništa

ishihara_18

Normalan vid: ništa
Nedostatak viđenja crvenog i zelenog dijela spektra: 5

Liječenje nedostatka viđenja boja

Ne postoji terapija kojom bi se ovaj poremećaj mogao izliječiti, ali postoje obojeni filteri za naočale i kontaktne leće s kojima se može poboljšati percepcija kontrasta. Za potrebe određenih radnih mjesta moguće je izraditi leću crvene boje koja se nosi na dominantnom oku i pomaže percepciji boja. Takve leće djeluju slično kao poznate crveno-plave 3D naočale, a potreban je određeni period kako bi se oko, tj. mozak priviknuo i postignuo najbolji mogući rezultat.

Osim toga, postoje računalni softveri koji su posebno dizajnirani kako bi pomogli osobama s nemogućnošću razlikovanja boja.

Članak uređen:

Ocjenite članak

5 / 5   2

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: Test za rapoznavanje boja po Ishihari, protanomalija, testovi nijanse boja, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Ishihara test – test vida za raspoznavanje boja

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.