Angiografija je vrsta invazivnog dijagnostičkog pregleda za prikaz krvnih žila. Metoda je invazivna zbog potrebe za rezom na preponi ili zapešću kroz koji se uvede kateter u jednu od arterija. Traje obično oko 30 minuta, ali ovisi o tome koje se krvne žile trebaju snimiti i kojom tehnikom.

Kada se radi angiografija?

Pomaže u dijagnostici bolesti koje pogađaju krvne žile:

• ateroskleroza,
• periferna bolest arterija,
• moždana aneurizma,
• angina pektoris,
• krvni ugrušci ili plućna embolija.

Vrste angiografije

Razlikuju se ovisno o dijelu tijela koje se snima te o vrsti snimanja:

• koronarna angiografija, moždana (cerebralna) angiografija, plućna angiografija, bubrežna angiografija,
• klasična (rendgenska) angiografija, CT angiografija, MR angiografija.

Kako se izvodi?

Priprema

Preoperativna obrada uključuje donošenje prethodne medicinske dokumentacije, zadnje nalaze krvi i urina. Prije same angiografije, potrebno je isprazniti mokraćni mjehur te skinuti sa sebe svu odjeću i nakit.

Procedura

Mjesto ulaska katetera se obrije i dezinficira te anestezira kako pacijent ne bi osjetio bol. Jedino što će pacijent je osjetiti je ubod igle prilikom davanje anestezije, ostatak angiografskog pregleda je bezbolan.

Napravi se rez na koži prepone ili zapešća, kroz koji se uvede kateter u arteriju i vodi do ciljanog mjesta pregleda. Primjeni se kontrastno sredstvo koje krvne žile prikaže vidljivima na rendgenskoj snimci (ili CT i MR snimci – ovisno o odabranoj metodi).

U tih par sekundi, pacijent može osjetiti toplinu koja se širi tijelom što može biti malo neugodno, ali je normalno i bezopasno.
Nakon što je snimanje završeno, kateter se uklanja, a mjesto reza se lijepi tkivnim ljepilom ili se vrši pritisak dok se ne zaustavi krvarenje.

CT angiografija

Umjesto rendgena, za prikaz krvnih žila upotrebljava se kompjuterizirana tomografija ili CT koja omogućuje vrlo kvalitetan prikaz krvnih žila. Brže je gotovo nego klasična angiografija ili MR angiografija.

MR angiografija

Jedina angiografija koja ne zrači, neke magnetske rezonancije ne trebaju kontrastno sredstvo da bi pružile kvalitetnu sliku. Rizik kod MR angiografije predstavljaju pacemakeri i implantanti.

Rizici i komplikacije

Angiografija se smatra sigurnom pretragom, ali postoje rijetke komplikacije:

• modrica i bol na mjestu reza,
• alergijska reakcija na kontrastno sredstvo,
• infekcija na mjestu reza,
• oštećenje bubrega kontrastnim sredstvom,
• srčani ili moždani udar,
• oštećenje arterije.

Oporavak

Poslije angiografije, potrebno je mirovati par sati u bolnici nakon čega je moguće pacijenta pustiti kući s pratnjom ili zadržati do sljedećeg dana u bolnici kako bi se pratilo zdravstveno stanje.

Preporuča se unos većih količina tekućine kako bi se kontrastno sredstvo što prije izbacilo iz organizma mokrenjem. Sljedećih dana moguć je povratak svakodnevnim aktivnostima, iako je dobro izbjegavati teže naprezanje (npr. podizanje teški predmeta) prvih tjedan dana.

Gdje se može napraviti angiografija?

Angiografiju je moguće raditi na teret HZZO-a preko uputnice liječnika ili privatno u poliklinikama gdje se cijena kreće oko 2500-3500 kuna, ovisno o području i tehnici snimanja.

• angiografija

Učitaj više izvora