Odgovorno ponašanje za vrijeme pandemije

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Marta Dugonjić

dr. med.

Otkad je počelo ubrzano širenje koronavirusa diljem svijeta, sve više zemalja okrenulo se zaštitnim mjerama među kojima je najstroža – potpuna karantena za cjelokupnu populaciju. Preporuka rada od kuće, zabrana rada ugostiteljskih objekata i brojnih drugih uslužnih djelatnosti, zabrana društvenih okupljanja, samo su neke od donesenih mjera od strane Nacionalnog stožera.

Neke države otišle su i korak dalje te uvele policijski sat, tj. zabranu izlaska iz doma u određenim satima. Uvođenjem tih mjera, dodatno se vršio pritisak na ljude i njihovo psihičko stanje kad su odjednom svi prisiljeni promijeniti ustaljene obrasce ponašanja i usvojiti nove koji im se možda čine neprirodnima.

Stoga ne iznenađuje što je u prvom valu promjena velika većina ljudi pohrlila u supermarkete te mahnito stvarala zalihe namirnica i potrepština iz straha da se zbog zatvaranja granica (a i tvornica) prekida uvoz proizvoda i posljedično dolazi do njihova manjka. Nerazumno i panično ponašanje određenih skupina ljudi rezultiralo je nedostatkom zaštitnih masaka i sredstava za dezinfekciju, čime su bile ugrožene čak i zdravstvene ustanove.

Iz tog razloga, danima se ponavlja i traži od svih građana da se ponašaju odgovorno i s poštovanjem te da ne misle samo na sebe, već i na ugrožene i slabije skupine u zajednici koja ih okružuje.

Što se podrazumijeva odgovornim ponašanjem?

Racionalno kupovanje namirnica.
U malim prostorima nošenje zaštitne maske.
Održavanje fizičke udaljenosti od drugih ljudi.
Redovito pranje ruku sapunom i vodom.
Ako osoba ima bilo kakve simptome koji su možda nalik običnoj prehladi, izolira se u svom domu i ne izlazi van kako ne bi potencijalno zarazila druge.
Izbjegavanje bespotrebnih odlazaka liječniku i u bolnice. Za trajnu terapiju, zvati svog liječnika obiteljske medicine jer se sve može riješiti telefonski ili putem maila. Isto vrijedi i za neke blaže bolesti.
U slučaju sumnje na zarazu COVID-19, ponovo se najprije zove liječnika obiteljske medicine koji procijeni ima li potrebe za kontaktiranjem epidemiologa.
U slučaju hitnog stanja, zove se hitna pomoć kojoj treba naglasiti (a ne skrivati!) ako u kućanstvu postoji osoba zaražena COVID-19 kako bi mogla doći adekvatno opremljena. Nikome neće bitna odbijena hitna medicinska pomoć zbog sumnje na srčani infarkt, moždani udar ili neko drugo životno ugrožavajuće stanje, makar i ta sama osoba bila zaražena COVID-19.
Vrlo je bitno biti iskren s liječnicima, a ne skrivati svoje simptome i bolesti jer time se dovode u opasnost ne samo liječnici i ostalo medicinsko osoblje, već i pacijenti s kojima su oni u kontaktu.

Odgovornim ponašanjem štitite sebe, ali i druge. Bitno je zapamtiti da se ne ponašate bahato jer ste zdravi i mislite da vama neće biti ništa, već pazite na ljude oko sebe za koje ne znate od čega boluju i koji mogu biti životno ugroženi ako se zaraze koronavirusom.

Odgovornim ponašanjem postiže se kontroliran broj novozaraženih s ciljem smanjenja tog broja te lakšim radom bolnica koje se mogu nositi s određenim brojem bolesnika. Sve ove mjere koje traju već tjednima i za koje se ljudi pitaju imaju li smisla, služe da se ne preopterete bolnice, tj. njihov kapacitet koji nije opremljen za zbrinjavanje stotina ili tisuća ugroženih pacijenata.

Konačno, odgovornim ponašanjem i nakon popuštanja nekih karantenskih mjera, drži se stabilnim razina virusa u društvu, ljudi se vraćaju svojim poslovima, a svim se pacijentima omogućava adekvatna zdravstvena njega kad ju zatrebaju.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.