Neodgodiva prva pomoć – što napraviti?

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Marta Dugonjić

dr. med.

Poznavanje prve pomoći spašava živote i od velike je važnosti znati kako postupiti u trenucima dok ne dođe stručni medicinski tim jer upravo je to vrijeme najdragocjenije.

Prva pomoć je prva i trenutačna pomoć bilo kojoj osobi s manje ili više ozbiljnom ozljedom u svrhu uklanjanja prijetećih uzroka smrti i/ili sprječavanja pogoršanja i komplikacija. Odnosi se i na kardiopulmonalnu resuscitaciju, tj. reanimaciju i na postavljanje obloga ili zavoja.

Za osnove prve pomoći nije potrebna nikakva specifična dodatna oprema, a može uključivati improvizaciju s predmetima i materijalima pronađenima u neposrednoj blizini.

Zlatna pravila pružanja prve pomoći:

Prvo provjerite sigurnost u prostoru oko ozlijeđene osobe. Pazite da se sami ne dovedete u opasnu situaciju. Provjerite je li ozlijeđeni u dodiru s električnom strujom ili je li u prostoriji ispunjenoj otrovnim parama. Zaustavite promet.
Budite mirni i nemojte paničariti.
Ako je osoba pri svijesti, slušajte na koje tegobe se žali.
U pravilu se ozlijeđena osoba ne pomiče s mjesta na kojem je zatečena osim ako to nije nužno i život nije u neposrednoj opasnosti. Prethodno je potrebno osobu imobilizirati u slučaju ozljeda udova, ali ako sumnjate na ozljede vrata i kralježnice, ne pomičite ozlijeđenoga jer možete napraviti više štete!
Ako je ozlijeđeno više osoba, procijenite koja je najteže ozlijeđena.
Ne pokušavajte učiniti previše ili ono što ne znate činiti kako ne biste napravili štetu. Ne oklijevajte zvati hitnu medicinsku pomoć!
Do dolaska medicinskog osoblja, ne ostavljajte ozlijeđenog samog.

Pregled ozlijeđene osobe

Ako je osoba pri svijesti, provjerite opće stanje bolesnika, kako diše, krvari li, ima li znakova ozljede kralježnice, ima li veće rane i moguće prijelome kostiju.

Osnovna zadaća prve pomoći kod prijeloma je imobilizacija čime se sprječava pomicanje ulomaka prelomljenih kostiju ili kostiju u iščašenom zglobu. Zabranjeno je namještanje slomljene kosti!

Potrebno je imobilizirati slomljenu kost, dva susjedna zgloba i dvije trećine kosti uz zglobove, a pri iščašenju ozlijeđeni zglob i dvije susjedne kosti – to može biti zavojem ili priručnim sredstvom (krpa, remen…) koje ne smije biti prejako stegnuto da ne poremeti krvni optok.

Krvarenje sprječavate pritiskom prsta iznad mjesta krvarenja, stavljanjem kompresivnog zavoja (ili čiste tkanine), podizanjem uda iz kojeg ozlijeđeni krvari iznad razine srca i podvezivanjem uda.

ABC protokol (osoba nije pri svijesti)

Airway – otvorite dišni put osobe zabacivanjem njene glave unatrag i provjerom ima li u ustima strano tijelo (osim u slučaju ozljede vrata!).
Breathing – provjerite disanje saginjanjem nad osobu i promatranjem odiže li joj se prsni koš te čujete li ili osjetite dah na obrazu.
Circulation – provjerite ima li osoba puls na arterijama (vrat i ručni zglob).

Ako osoba bez svijesti diše, potrebno ju je postaviti u bočni položaj kako bi se onemogućilo gušenje vlastitim jezikom ili sekretom.

Ako osoba bez svijesti ne diše, započinje se reanimacija:

Započne se s 2 inicijalna upuha na usta ozlijeđenog pritom zatvorivši njegove nosnice.
Slijedi 30 kompresija prsnog koša isprepletenih prstiju obiju ruka na sredini prsnog koša ritmom 100 puta u minuti.
Izmjenjuju se navedena prva dva koraka, svaki ciklus 30:2 sve do dolaska medicinskog tima. Ako vam je teško raditi sve samostalno, pozovite nekog u blizini za pomoć, ali jasno definirajte uloge i ne gubite vrijeme.

Kod djece omjer kompresija i upuha zraka je 15:2.

Prva pomoć kod opeklina

Najbitnije je zaustaviti daljnje ozljeđivanje, odmaknuti ozlijeđenog od izvora visoke temperature, a odjeću koja gori ugasiti, dok onu natopljenu kemijskom tvari treba odstraniti te samu opeklinu detaljno isprati.

Nikad ne koristiti led za hlađenje opekline, već hladnu vodu ili hladne obloge, ali paziti da ne dovede do pothlađivanja.

Nakon hlađenja, opeklinu treba odvojiti od odjeće (ako nije zalijepljena za opečenu kožu). Ne stavljajte nikakve praške, ulja ili druge “domaće narodne” lijekove!

Opeklinu prekrijte sterilnim ili čistim prekrivkama te učvrstite omatanjem zavoja. Ne stavljajte vatu!

Prva pomoć pri ozeblinama

Ozlijeđenog prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću i sve što steže. Mogući mjehuri na koži pokriju se sterilnom gazom, a prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom mekanom i suhom tkaninom.

Smrzotine se ne smiju naglo ugrijavati stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Prije toga, treba provesti zagrijavanje unutrašnjosti tijela (topla prostorija i davanje toplih napitaka). Ne trljajte smrznuti dio tijela i ne izlažite ga izravnom izvoru topline. Ugrijavajte ozlijeđenog vlastitom toplinom tijela.

Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati i moraju se imobilizirati. Preporučuje se ozlijeđenome dati lijekove protiv bolova s obzirom na to da je ugrijavanje smrzotine bolno.

Ozljeda kralježnice – prva pomoć

Dovoljno je sumnjati na ozljedu kralježnice da se NE pomiče ozlijeđenog, već čeka stručna pomoć, ako je to moguće (ako nije ugrožen život). To je jedna od situacija kada svojim nestručnim djelovanjem možete napraviti više štete nego koristi.

Ozlijeđeni se fiksira uz podlogu i čeka se medicinski tim.

Ako bolesnika treba premjestiti, potrebno je napraviti imobilizaciju kralježnice s idealno 3 do 4 spasitelja koji okreću ozlijeđenog uz održavanje tijela u neutralnom položaju.

Prva pomoć pri amputacijskim ozljedama

Na mjestu gdje je amputirano, potrebno je zaustaviti krvarenje rane podvezivanjem.

Amputirani dio (npr. prst) zamota se u sterilni materijal, stavi u plastičnu vrećicu koja se dobro zatvori te smjesti u drugu vrećicu ispunjenu vodom i ledom te zatvori. Sve zajedno omota se tkaninom radi bolje izolacije.

Važno je amputirano mjesto ne ispirati i ne hladiti te što prije uputiti se u bolnicu.

Za video upute kako pružiti prvu pomoć posjetite YouTube kanal klikom na Hrvatski crveni križ.