Terapija igrom – zašto se odrasli (ne) igraju?

Terapija-igrom

Igra se definira kao dobrovoljna, intrinzično motivirana aktivnost vođena mentalnim pravilima u svrhu zabave i relaksacije. Većina ljudi pri pomisli na igre odmah stvara asocijacije iz djetinjstva, smatrajući da je igra nešto što se prvenstveno odnosi na djecu i njihov način otkrivanja svijeta. Iako je to uglavnom točno, činjenica je da se i odrasli igraju, samo što mnogi neke zabavne aktivnosti u slobodno vrijeme ne nazivaju igrom.

Nažalost, ima i onih koji su igru u svakom obliku potpuno izbacili iz svojih aktivnosti, prvenstveno zbog prenatrpanih rasporeda, brojnih obveza i manjka slobodnog vremena.

Igra
Foto: Photo Secrets

Zašto se odrasli (ne) igraju?

S obzirom na to da nam se odrastanjem samo nakupljaju brojne obveze za koje prije par godina niti nismo znali da postoje, slobodno vrijeme postaje sve kraće, a zabavne aktivnosti (kao što je igra) su rijetke ili ih uopće nema. Dok se neki trude barem jedanput tjedno otići barem na neku zabavnu sportsku aktivnost (npr. nogomet s kolegama s posla), mnogi su igru prekrižili još i prije puberteta, ubrajajući takvu aktivnost kao nešto što je prihvatljivo samo za djetinjstvo.

Pritom mnogi smatraju da igre mogu biti resursi suočavanja sa stresom, ali kao bijeg od stvarnosti, što ponekad nije dobar način prilagodbe situaciji i time se osobe ne usmjeravaju na rješavanje problema niti im igra služi kao kanalizator nakupljenog stresa. Međutim, igra je mnogo više od čiste zabave, a mnogima je i korisna strategija suočavanja sa stresom.

Terapija igrom – prednosti igre i igranja

Mnoga su istraživanja pokazala različite dobrobiti igre na život odraslih pojedinaca, posebno kada je u pitanju nošenje sa stresom. Igra je bitna za zdravlje jer ima suprotan učinak od stresa na tijelo jer često dovodi do smijeha što je povezano sa smanjenjem stresa, poboljšanjem zdravlja krvnih žila te snižavanjem krvnog tlaka.

Brojna istraživanja su pokazala da smijeh može djelovati i kao lijek za našu psihu, a više o tome pročitajte ovdje.

Osim što u potpunosti oslobađa i opušta čovjeka pružajući mu zadovoljstvo i slobodu, igra razvija bolju sposobnost prilagodbe kod pojedinaca zbog čega se lakše suočavaju sa stresom privremenim odmicanjem od rutine i stvarnosti čime se uspostavlja psihička ravnoteža.

Naime, pokazalo se da se pojedinci koji imaju izraženiju razigranost kao osobinu lakše suočavaju s vlastitim problemima što dovodi do lakšeg nošenja i suočavanja sa stresom. Također, igra pojedinca čini produktivnijim potičući kreativnost i učinkovitost na poslu te pritom povoljno utječe na kognitivni i psihički razvoj poboljšavajući sposobnosti pamćenja i percepcije, razvijanje kritičkog razmišljanja, planiranja, donošenja odluka, učenja matematičkih i logičkih zakonitosti i uzročno-posljedičnih odnosa.

Igra također pomaže pojedincima pri razvoju socijalizacijskih vještina zato što utječe na povezivanje s drugim ljudima čineći nas otvorenima i zabavnima u društvu. U mnogim slučajevima ljudima upravo pomogne ovaj faktor socijalizacije tijekom igre. Naime, kada smo pod stresom ili nekim drugim negativnim emocijama, socijalna podrška nam je potrebna za lakše nošenje sa situacijom.

Kada nam igra može pomoći?

Postoje različite vrste igara, od simboličkih, lokomotornih, kreativnih, socijalnih, istraživačkih, kooperativnih, natjecateljskih i raznih drugih, ali je važno da u igru ulazimo slobodno, da ima pravila te da ima svoje ograničeno trajanje. Odrasli se češće igraju na internetu različitim vrstama digitalnih igara za odrasle kako bi se riješili negativnih emocija kao što su nervoza, tuga i bijes. Još jedna vrsta igara, koja uključuje igranje s kućnim ljubimcima, pokazala se učinkovitom u oslobađanju od stresa, a mnogi su ovo potvrdili posebno tijekom karantene uzrokovane koronavirusom. Isto tako, igre koje uključuju bilo kakvo sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti i sportu imaju pozitivne učinke na mentalno i fizičko zdravlje ljudi, a više o utjecaju fizičkog vježbanja na mentalno zdravlje potražite ovdje.

Igre na sreću su također jedna vrsta igara koja je prisutna u populaciji, no karakterizira se kao nešto što podrazumijeva ulaganje novca ili nečega što ima materijalnu vrijednost u događaj neizvjesnog ishoda koji isključivo ovisi o sudbini i sreći kako bi se povećala uložena svota.

Iz toga se lako može uvidjeti da su igre na sreću okrenute samo novcu i materijalnim dobrima, a ne poboljšanju mentalnog zdravlja zbog čega možemo zaključiti da će ljudi manje izvještavati o ovakvim igrama kao vrsti zabavljanja radi ugode.

Nažalost, igre na sreću mogu prijeći granice i završiti ovisničkim ponašanjem, zbog čega se u svim područjima mentalnog zdravlja pristupa s velikim oprezom.

Igranje
Foto: Photo Secrets

Prednosti igranja kod zaposlenika

Igra na radnom mjestu sve više postaje predmet istraživanja. Naime, pojedinci s višim stupnjem umora na radnom mjestu izvijestili su o snažnijem iskustvu pozitivnog oporavka tijekom i nakon igranja te su pritom pokazali i veću tendenciju igranja igara tijekom radnog vremena.

Također se pokazalo da igranje igara s jednostavnim ciljem razbibrige ima pozitivan učinak na organizacijsku i radnu uključenost dok strukturirana igra može dodatno povećati zadovoljstvo poslom i osjećaj kompetencije na radnom mjestu.

Zahvaljujući dosadašnjim istraživanjima u ovom području, sve veći broj organizacija je prepoznao važnost i potencijal igara potičući igranje na poslu kako bi se zaposlenici mogli učinkovito riješiti stresa, biti spremniji za rad te povećati svoju produktivnost i zadovoljstvo poslom. Neke tvrtke imaju „zabavne sobe“ sa stolnim tenisom, instrumentima i brojnim drugim zabavnim sadržajem u kojoj se zaposlenici u bilo koje vrijeme mogu doći opustiti i predahnuti od posla.

Važno je spomenuti i one koji igru stavljaju u prvi plan kada je u pitanju organizacija teambuildinga, znajući koliko može pomoći u povezivanju zaposlenika i stvaranju bolje atmosfere u organizaciji.

Poželjno bi bilo poticati razvoj razigranosti koja se u brojim istraživanjima pokazala kao jedan od resursa za suočavanje sa stresom. Osim organizacija, bilo bi dobro raditi na podizanju javne svijesti o dobrobiti igranja igara i kakve one imaju prednosti za odrasle i starije osobe.

Igra u svakodnevnom životu odraslih pojedinaca

Kada se osoba zaigra i zaokupi nekim zabavnim aktivnostima, ubrzo shvati da joj je vrijeme proletjelo, a da nije ni shvatila. Riječ je o postizanju iznimnog ugodnog psihološkog stanja zanesenosti ili flow-a, tijekom kojega pojedinac toliko uživa u aktivnosti koju obavlja da gubi pojam o vremenu. Upravo ovu prednost igre bi trebalo iskoristiti u svakodnevici, posebno kada su u pitanju rutinske obveze koje nam brzo postanu monotone i opterećujuće.

Stoga, umjesto da vam razvrstavanje i uparivanje čarapa postane naporno, radije ga pretvorite u natjecateljsku igru vaše djece gdje će onaj tko bude najbrži i najtočniji u uparivanju čarapa dobiti neku nagradu kao što je sladoled, dodatnih pola sata gledanja crtanih filmova i sl.

Za korištenje pozitivnih strana igre je važno biti kreativan i potruditi se oko smišljanja pravila i svih ostalih dijelova nužnih za strukturiranu igru (ograničenje vremena, proglašenje pobjednika itd.). Igra tako može biti korisna cijeloj obitelji, a posebno odraslima koji će si mnoge poslove olakšati uvođenjem jednog segmenta zabave u njih.

Igra bi trebala biti dio naše svakodnevice, za održavanje stabilnog raspoloženja i pozitivnih emocija. Stoga, nemojte odustati od igre i uvijek se truditi svoje aktivnosti učiniti zabavnima i kreativnima!

Članak uređen:

Izvori:

  1. Chang, P.J., Qian, X. i Yarnal, C. (2013). Using playfulness to cope with psychological stress: taking into account both positive and negative emotions. International Journal of Play, 2(3), 273-296.
  2. Oprescu, F., Jones, C. i Katsikitis, M. (2014). I play at work – ten principles for transforming work processes through gamification. Frontiers in psychology, 5(14), 1-5.
  3. Reinecke, L. (2009). Games at work: The recreational use of computer games during working hours. Cyberpsychology and Behavior, 12(4), 461-465.
  4. Robbins, S.P. i Judge, T.A. (2010). Organizacijsko ponašanje. Zagreb: Mate: Zagrebačka škola ekonomije i managementa.

Saznajte više o stresu u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Terapija igrom – zašto se odrasli (ne) igraju?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.