Utjecaj društvenih mreža na mlade

Društvene-mreže-i-mladi

Uzimajući u obzir tempo kojim se razvijaju raznorazne platforme novih društvenih mreža i kojekakvih online povezivanja ljudi, pomalo zaboravljamo koliko je jedan običan telefonski poziv s brzinski izgovorenim „idemo na kavu?“ postao zaborav.

Kao prvo, sve manje koristimo pozive da bismo nekoga pitali kako je ili nešto dogovorili, a sve više komunikaciju svodimo na tipkanje i poruke; a kao drugo, sve manje odlazimo na kave i druženja, a sve više takve aktivnosti mijenjamo videopozivima i višesatnim izmjenjivanjima kilometarskih poruka kako bi nekome predstavili sva ažuriranja u vlastitom životu.

Jesu li emotikoni zamijenili osjećaje, a avatari ljude? Jesu li lajkovi zamijenili zagrljaje, a videopozivi šetnje? Odlazimo li u prirodu kako bismo osluškivali tišinu šuma, a ne snimili novi status?

Internet-i-mentalno-zdravlje
Foto: Photosecrets

Društvene mreže i mentalno zdravlje

Ovo vjerojatno nije prvi članak o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje kojega čitate, a zasigurno nije ni zadnji. O ovoj temi se toliko raspravlja da više ni sami nemamo volje čitati o nekim novim istraživanjima jer nas to ionako neće „spasiti“ od masovnog izumiranja pravih druženja licem u lice.

Realno, to je i istina jer više nema smisla diskutirati o uvođenju zabrana korištenja društvenih mreža za mlade i kojekakvih nerealnih ograničenja, posebno ako uzmemo u obzir i činjenicu da se dio školske godine preselio na društvene mreže.

Ako već neke stvari moramo prihvatiti pod normalno, red je da o njima donesemo relevantne informacije nastale na temelju raznih znanstvenih istraživanja u posljednjih nekoliko godina. Do prije nekoliko godina, socijalna usporedba se uglavnom svodila na to da nam je bilo bitno koliko je susjedov travnjak zeleniji od našega. Danas ne gledamo susjedov travnjak, nego online profile ljudi iz cijeloga svijeta koji nam daju savjete kamo putovati, kako jesti, što raditi i kako živjeti.

Sve je to legitimno do onog trenutka kada postane zabrinjavajuće, a to se dogodi kada si krenete slagati životni kalendar prema odlascima na najekstravagantnije odmore ikad i beskonačnom dokazivanju da imate sretniju obitelj od svih ostalih na društvenim mrežama. A to vas natjecanje s drugima košta više od samog novca – košta vas vašeg mentalnog zdravlja.

Kako nas društvene mreže mijenjaju?

Možda zapravo i niste onaj tip koji kupuje sve stvari koje vidi kod ostalih, već samo pasivno „scrollate“ po društvenim mrežama i potpirujete vlastitu zavist zato što si ne možete priuštiti takav životni stil i slijediti korake influencera. Nažalost, i ta vas zavist košta vašeg mentalnog zdravlja.

Studije su otkrile da je zavist prema pratiteljima na društvenim mrežama izravno povezana s depresivnim raspoloženjima, a druga istraživanja su otkrila da je Instagram po tom pitanju još gori. Gledajući sve te slike ljubitelja fitnesa i poslovnih gurua, konstantno se uspoređujete i stvarate psihički pritisak zbog nemogućnosti posjedovanja takvih životnih okolnosti.

Nastojeći smanjiti zavist, mnogi idu korak dalje – počinju kupovati stvari koje im uopće nisu potrebne kako bi barem na društvenim mrežama mogli izgledati dobro. Gledanje slavnih kako pokazuju svoje najnovije tehnološke uređaje na društvenim mrežama ili gledanje slike nove torbice vašeg prijatelja mogli bi vas navesti na odlazak u kupovinu ili, još vjerojatnije, u neki online webshop koji će vam to omogućiti iz „udobnosti vlastitog doma“. To će vam privremeno poboljšati samopoštovanje, a može vam pomoći u stvaranju prividne slike uspjeha.

Kupnja sve više stvari postaje gora od pandemije, a iako se obitelji brojčano smanjuju, domovi i kuće u kojima živimo postaju sve veći. Koliko smo sretni u takvim praznim kutevima, pitanje je na koje svatko treba sam odgovoriti.

Međutim, društvene usporedbe na internetu postaju toksične tek kad se uspoređujemo s drugima koji pripadaju referentnoj skupini za koju smatramo da ima svojstva koja su nam razumno dostižna. Drugim riječima, možda će nam biti zabavno gledati poznate ljude kako voze milijunska vozila, ali ono što će nam vjerojatno najviše smetati jest ako neki vršnjak ima nove cipele, a ja ne.

Iako i ovdje može započeti diskusija oko materijalizma mladih, činjenica je da svi ti savršeni selfiji u trgovačkim centrima (uključujući i lažne osmijehe) izazivaju u tinejdžerima osjećaje isključenosti i možda doprinose depresiji.

Internet-i-mladi
Foto: Photosecrets

Prihvaćanje vlastitih nesavršenosti u doba društvenih mreža

Ono što je možda zanemareno u cijeloj priči je upravo činjenica da, žudeći za prividno savršenim tijelom i najljepšim odjevnim predmetima, zaboravljamo da svatko od nas ima i nedostatke koje nije potrebno prikrivati već si ih posvijestiti i prihvatiti.

Prihvaćanjem vlastitih slabosti otvaramo put oblikovanju novog sebe koji je spreman preusmjeriti fokus na jačanje nekih novih snaga za koje nije znao da postoje. Promatrajući ovaj segment iz svijeta društvenih mreža, slabosti se ne prihvaćaju već se „filtriraju“, odnosno prekrivaju kojekakvim filterima kako bi se što manje uočile. Tako sve ispada prividno savršeno, a ona „originalna fotografija“ je već odavno izbrisana kao da je ne gledamo svako jutro u ogledalu. Što s time čovjek želi postići? Teško je odgovoriti sa psihološke strane, ali laički rečeno, čovjek bježi od samoga sebe sve dok može, nadajući se kako se jednog dana neće sresti na onoj točki s koje je krenuo, a na nju se vrate čak i najbrži trkači svijeta (ako ćemo iz perspektive atletike).

Međutim, ne treba niti u ovom pogledu biti nerealan. Činjenica je da je tehnologija toliko daleko otišla da smo svjesni da više ne možemo bez nje. A i zašto bi? Zar nije jednostavnije neke stvari obaviti online, a ne gubiti vrijeme na čekanje u redovima?! Da, jednostavnije je i bolje samo ako ćemo to vrijeme koje smo uštedjeli iskoristiti za nešto pametnije od „scrollanja“ po Facebook-u.

Istraživanja o društvenim mrežama su sve brojnija, a to je zaista veliki napredak po pitanju unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Zato je nužno naglasiti da su i rezultati tih istraživanja višeznačni.

Drugim riječima, nije pravilo da će svaka osoba koja provodi previše vremena na društvenim mrežama biti depresivna, kao i da će svaka osoba koja nikada nije otvorila profil na društvenim mrežama biti sretnija i zadovoljnija sa svojim životom. Objašnjenje svega leži u pametnom korištenju onoga što nam tehnologija dala, a to je ključni segment za očuvanje mentalnog zdravlja.

Beskonačno „scrollanje“ i mentalno zdravlje

Društveni mediji se zaista mogu proaktivno koristiti na zdrave načine koji podižu i motiviraju, ali tu je i druga „pasivna“ krajnost koja dovodi do obeshrabrenja i izolacije. Ono što je bitno, barem za mentalno zdravlje, nije nužno količina utrošenog vremena na društvenim mrežama već način na koji se to vrijeme troši.

Zanimljivo je da su novija istraživanja zaista došla do zaključka, kojega svakako treba uzeti s oprezom, da je u današnje vrijeme bitnije djecu naučiti kako koristiti pametne mobitele, a ne ih oduzimati. Autori takvih istraživanja smatraju da je beskorisno djeci uskraćivati taj tehnološki svijet već da djecu treba, baš suprotno, učiti kako u tom svijetu živjeti. Smatraju da je to isto kao da im oduzmete ključeve automobila umjesto da ih naučite voziti.

Još jedna studija je pokazala da aktivnost na društvenim mrežama ne utječe na djecu na isti način. Djeca koja pasivno provode puno vremena ispred ekrana (gledajući televiziju, YouTube videozapise i sl.) imaju veću vjerojatnost da će imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje nego ona djeca koja su aktivno angažirana na mreži. Ovo istraživanje ide u smjeru da djeca koja samo promatraju druge i uspoređuju se s njima, imaju više negativnih automatskih misli i manjak samopouzdanja od onih koji svoje vrijeme na internetu provode aktivno. Međutim, i ove je podatke potrebno uzeti s oprezom jer je aktivnost na internetu danas višeznačan pojam koji može otići u previše smjerova. Nadajmo se da autori u ovom slučaju misle na aktivnost u pogledu edukacije (npr. djeca koja uče neke nove aktivnosti putem internetskih video tutoriala, recimo sviranje nekog instrumenta ili učenje novog plesa).

U svakom slučaju, živimo u vremenu u kojemu je nemoguće potpuno se odvojiti od tehnologije. Čak i oni koji su većinu svojega života proveli bez ikakvih smartphonea, došli su u situaciju kada moraju naučiti baratati s nekim osnovama jer smo kao društvo prihvatili takve tehnološke promjene kao nužne u svakodnevici. No, trebamo paziti na mlađe generacije koje se rađaju u ovom svijetu tehnologije i koje već polako ne shvaćaju što znači život bez mobitela. U tom slučaju, svaki roditelj je prepušten sam sebi i svojoj kreativnosti koja će, u najgorem slučaju, barem izuzeti gledanje crtanih filmova za vrijeme obroka u životu djeteta, ili se tome barem možemo nadati.

Društvene-mreže-i-mentalno-zdravlje
Foto: Photosecrets

Postoje li rješenja za mlade?

Iako je tekst išao više u smjeru današnjih adolescenata, ne treba napominjati da smo i svi mi stariji od te dobi došli do probijanja vlastitih granica kada je u pitanju vrijeme korištenja interneta. Svi mi ponekad, u svojim fazama dosađivanja, zaboravimo da već sat vremena ne radimo ništa pametno na tom mobitelu, a i dalje gledamo u ekran.

Prvo i osnovno – vrijeme. Ograničite si vrijeme provedeno na mobitelima i računalima. Pokušajte to posebno provoditi navečer prije spavanja. Preporučuje se da barem sat vremena prije odlaska na spavanje ne gledate u ekrane kako bi mozak dobio jasnu informaciju o stanju usnivanja te kako biste imali čvršći i kvalitetniji san.

Kao drugo – prostor. Ako niste upućeni u opasnosti koje vrebaju na internetu, saznajte o njima više ovdje. Imajte na umu da sve što objavite na internetu trajno ostaje zabilježeno. Vaši digitalni tragovi će ostati godinama nakon vas. Zar ne biste ipak željeli sačuvati malo privatnosti? Pažljivo razmotrite što ćete objavljivati, a što ćete čuvati u svoja četiri zida. Nije toliko zabavno kada apsolutno svaki stranac koji uđe na vaš profil na društvenoj mreži ujedno ulazi i u vaš osobni prostor. Nakon nekog vremena ćete shvatiti koliko je to pomalo zastrašujuće. Pazite koliko ćete prostora ostaviti drugim ljudima putem društvenih mreža.

Kao treće – alternative. Ako ne želite trošiti vrijeme na društvene mreže, onda nemojte sebi dozvoliti toliko „viška“ vremena. Organizirajte svoje slobodno vrijeme i rasporedite ga tako da vam ga ne ostane dovoljno za dosađivanje na društvenim mrežama.

Otiđite u šetnju, na druženje s prijateljima, na kavu ili jednostavno fotografirajte prirodu, čitajte knjigu i slušajte glazbu. Pronađite neki drugi izvor zanimacije koji će biti koristan i edukativan, a s obzirom na to koliko nam često vrijeme na internetu bude sve samo ne edukativno, pronađite si alternative koje vam neće ostaviti dovoljno vremena za „scrollanje“.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Berryman, C., Ferguson, C. J. i Negy, C. (2018). Social media use and mental health among young adults. Psychiatric quarterly, 89(2), 307-314.
  2. Morin, A. (2019). Why Social Media Takes a Toll on Everyone’s Mental Health. Psychology Today.
  3. Naslund, J. A., Aschbrenner, K. A., Marsch, L. A. i Bartels, S. J. (2016). The future of mental health care: peer-to-peer support and social mediaEpidemiology and psychiatric sciences, 25(2), 113-122.
  4. Ungar, M. (2019). Does Social Media Increase Teen Depression? Psychology Today.
  5. Whitley, R. (2020). Social Media and Mental Health: Time for a Digital Detox? Psychology Today.

Ocjenite članak

5 / 5   6

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Utjecaj društvenih mreža na mlade

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. Odličan članak! Zanimljiva i aktualna tema o kojoj bi se trebalo više pisati.