Neočekivani i tragični događaji, poput nedavnih tragičnih događaja u Republici Srbiji, utječu i na one koji nisu izravno zahvaćeni ili nisu dio zajednica u kojima se tragični događaj dogodio, posebice na one koji se mogu poistovjetiti s izravnim ili neizravnim žrtvama – djeca, mladi, roditelji, učitelji, objašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

I dosad smo o ovakvim tragičnim događajima slušali u vijestima, ali ovaj put se to dogodilo u našoj neposrednoj blizini, u našem “susjedstvu”. Stoga nije neočekivano ako ste pod snažnim dojmom onog što se dogodilo posljednjih dana. Moguće je da snažnije osjećate tjeskobu, zabrinutost, napeti ste ili ste tužni, ili vas obuzimaju strah i osjećaj bespomoćnosti. Možda to primjećujete kod svojih članova obitelji i bliskih osoba.

Posebno obratite pažnju na djecu i mlade. Djeca i mladi već su dulje vrijeme izloženi različitim stresovima i pritiscima u većoj mjeri nego ikad prije te je u ovakvoj nadasve ranjivoj situaciji njima potrebno pristupiti s posebnim strpljenjem, empatijom i razumijevanjem.

Kako možete pomoći sebi, ali i najmlađim članovima svoje obitelji, koji se s ovakvim događajima možda dosad nisu imali prilike susresti?

Moguće je da se vaše dijete susrelo ili će se susresti s viješću ili informacijom o tome što se dogodilo. Medijski prostor je prepun vijesti i informacija o tome što se dogodilo, ali i vršnjaci međusobno prenose te informacije. Stoga je važno provjeriti što o tome dijete zna ili je čulo, kakvo je njegovo razumijevanje situacije te na koji se način nosi sa spoznajama koje ima.

Osvrnite se na cjelokupnu situaciju na način primjeren njihovom uzrastu i pružite potrebnu podršku, umirivanje i ohrabrenje. Ako niste sigurni kako, potražite savjete stručnjaka koji vam mogu pomoći. Iako su takvi razgovori teški i vjerojatno vam se čini kako vam nedostaju “prave riječi”, dovoljno je da pokazati zainteresiranost i pružiti im priliku za razgovor.

Iskren razgovor, u kojem djetetu dajete ne samo sigurnost i svojevrsnu zaštitu, već i prostora da izrazi kako se osjeća i koje mu sve misli prolaze glavom, pokazat će vam kako se ono nosi s događajem te jesu li se npr. pojavili određeni strahovi.

Za dušu je važnije slušati nego objašnjavati i važno je poručiti kako su naše emocionalne reakcije na ovakve događaje dio naše ljudske prirode. Pritom imajte na umu kako isto vrijedi i za vas – nitko, bez obzira na svoju dob, nije imun na ovakve tragične događaje.

Iako je pri razgovoru važno usmjeriti se na trenutna emocionalna stanja i misli, istovremeno je djeci važno naglasiti kako su takvi događaji u pravilu rijetkost i iznimka. Ako pak opisujete događaj, nemojte duljiti i zadržite se na činjenicama, ističući samo ono što je potrebno da biste djetetu odgovorili na pitanja koja postavlja.

Kako kao roditelji/skrbnici, učitelji, treneri i drugi bliski odrasli možete pružiti pomoć djeci i mladima koji su uznemireni ili pate pročitajte u tekstu “Brinimo o mentalnom zdravlju mladih!“.

Tehnike koje će vam pomoći da se osjećate bolje

Ako se vaše dijete ili vi sami suočavate s izraženom napetošću ili tjeskobom, postoji niz tehnika koje će vam pomoći da se osjećate bolje. Tehnike relaksacije, odnosno opuštanja, mogu brzo po početku izvođenja smanjiti napetost mišića i usporiti disanje i broj otkucaja srca, što doprinosi tome da se osjećamo smirenije. Iako postoji niz tehnika dubokog disanja, ona najjednostavnija i podjednako efikasna podrazumijevaju tri jednostavna koraka – duboko udahnemo, na trenutak zadržimo dah i zatim polako izdahnemo. Ostale tehnike donosimo vam u nastavku:

• upute za vježbe disanja – utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnog dioksida koja pogoršava simptome tjeskobe; dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti
• upute za progresivnu mišićnu relaksaciju – opisan je način provođenja serije vježbi kojima se postiže relaksacija mišića cijelog tijela što dovodi do osjećaja opuštenosti.

HZJZ smatra kako upute i preporuke svih ovih postupaka trebaju biti dostupne svim građanima, zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima pomagačkih struka kao dio standardnih postupaka u prevenciji negativnih posljedica tjeskobe i stresa.

Zasigurno već imate neke svoje načine pružanja utjehe u teškim životnim situacijama te će vam načini na koje si i inače dajete podršku biti korisni i u ovoj situaciji. Okružite se vama dragim ljudima. Imajte razumijevanja, nježnosti i suosjećanja prema sebi. Ali imajte na umu kako se mogu javiti i neki manje očekivani osjećaji poput lošeg raspoloženja, frustracije, pojačanog opreza, ali i tjelesnih simptoma povezanih sa stresom – umor, razdražljivost, glavobolja i sl.

Ovo je i prilika da najmlađim članovima svoje obitelji budete primjer i učite ih kako se nositi s neugodnim emocijama – pokažite im kako je u redu osjećati različite emocije, kao i načine na koje se s njima mogu nositi.

Smanjite izloženost medijskim vijestima o ovom tragičnom događaju

Također, iznimno je važno da, s obzirom na medijsku popraćenost navedenog događaja, smanjite izloženost medijskim vijestima o ovim tragičnim događajima. S jedne strane, potreba da budete informirani posve je prirodna u ovakvim okolnostima i svojevrstan je način ponovnog uspostavljanja kontrole u trenucima nesigurnosti. No, pretjerivanje i neumjerenost mogu dovesti do porasta zabrinutosti i tjeskobe te širenja straha, kao i drugih neugodnih emocija.

Pritom ne bi bilo loše obratiti nešto više pažnje nego inače kakvim su sve informacijama trenutno izložena djeca u vašoj okolini, kako biste mogli doskočiti senzacionalističkim naslovima i vijestima.

HZJZ poručuje:

Izražavamo duboko žaljenje zbog gubitka mladih života te smo u mislima sa svima pogođenima ovom tragedijom. Potičemo vas da budete tu jedni za druge, no i podrška stručnjaka vam je uvijek dostupna.

Ako vam je potreban razgovor, možete se javiti na dolje navedene telefonske brojeve za pružanje psihološke pomoći:

• telefon za psihološku pomoć 01/4828-888, radnim danom 10 – 22 sati
• Hrabri telefon za djecu: 116 111
• Hrabri telefon za mame i tate: 0800 0800
• u sklopu KBC-a Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, gdje se može doći bez najave i uputnice, između 8 – 20 sati, ili nazvati telefonom 01/2376-470 0 – 24 h.

Usluge zaštite mentalnog zdravlja možete dobiti i u županijskim zavodima za javno zdravstvo uz predočenje zdravstvene iskaznice (uputnica nije potrebna).

Njihove kontakte možete vidjeti na “Adrese službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo“.

Pročitajte i ove članke:

• Mentalno zdravlje djece i adolescenata: Jedno od sedmero djece i mladih u dobi 10 – 19 godina ima problema! Psihologinja otkriva kako ih prepoznati i riješiti
• S koliko su godina vaša djeca počela koristiti društvene mreže? Prema stručnjacima ovo je primjerena dob kako biste izbjegli štetu
• Preveniranje i zaustavljanje vršnjačkog nasilja ponajprije ovisi o odraslima: Psihologinja otkriva što napraviti ako saznate da je vaše dijete “bully”.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja