Ulazak u menopauzu je za mnoge žene normalan i prirodan prijelaz, no svaka žena ga proživi drugačije. Neke imaju simptome koji su jedva primjetni, dok druge doživljavaju značajne promjene u fizičkom i psihičkom funkcioniranju.

U nekim slučajevima, postmenopauza i smanjenje estrogena mogu imati značajan učinak na mentalno zdravlje. Više o psihičkim problemima u postmenopauzi saznajte u nastavku članka.

Postmenopauza i žensko zdravlje

Postmenopauza ili poslijemenopauza je razdoblje nakon menopauze, a točan pokazatelj početka ovog perioda najpouzdanije se može odrediti visokim vrijednostima FSH hormona (folikul stimulirajućeg hormona) koji ukazuje na završetak rada jajnika i njihovo smanjivanje.

Hormoni su glasnici u tijelu koji pokreću, zaustavljaju, ubrzavaju ili usporavaju naše fizičke i kemijske funkcije. Jajnici su izvor estrogena i progesterona, dvaju ključnih hormona koji kontroliraju reproduktivni sustav, uključujući menstrualne cikluse i plodnost kod žena. Upravo zbog iscrpljivanja aktivnosti ženskih hormona, a posebno estrogena, postmenopauza može utjecati na žensko fizičko i psihičko zdravlje. Osim umora, znojenja, krvarenja i iscrpljenosti, neke žene imaju značajnih psihičkih problema.

Psihički problemi u postmenopauzi

Psihički problemi u postmenopauzi su uobičajeni, a najčešće se prepoznaju u slabljenju koncentracije, smanjenju samopoštovanja te depresivnim i anksioznim raspoloženjima. Ponekad se javljaju i brze promjene raspoloženja te razdražljivost. Menopauza kod mnogih žena izaziva negativne osjećaje zato što se osjećaju kao da su odjednom postale potpuno beskorisne i nebitne.

S obzirom na to da hormoni značajno utječu na ljudsko ponašanje, u ovom slučaju bi glavni „krivac“ za različite promjene bio estrogen, čija se razina već u periodu perimenopauze počinje smanjivati. Tijekom postmenopauze, pad razine estrogena može dovesti do kombinacije hormonalnih i biokemijskih razlika koje rezultiraju promjenama u mozgu i živčanom sustavu.

Studije pokazuju da pad razine estrogena kod žena može rezultirati:

• fizičkim simptomima – umor, pojačano znojenje, nesanica, gubitak pamćenja, napetost itd.,
• promjenama raspoloženja – razdražljivost, osjećaj tuge, nedostatak motivacije itd.,
• problemima s održavanjem pažnje i koncentracijom,
• depresivnim i anksioznim raspoloženjima,
• problemima s emocionalnom regulacijom,
• pogoršanjem postojećih psihičkih problema – potencijalni recidivi ili promjene postojećih simptoma mentalne bolesti.

Anksioznost i depresija u postmenopauzi

Nedavne studije su pokazale da žene imaju do četiri puta veću vjerojatnost da će razviti epizode velikog depresivnog poremećaja tijekom postmenopauze nego u bilo koje drugo vrijeme svojega života. Iako se kod nekih žena prvi put u menopauzi javi depresivna epizoda, mnoge žene su je već prije tijekom života doživjele zbog čega u ovom razdoblju postaju još osjetljivije na pogoršanje simptoma.

Anksiozni poremećaji (generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i socijalni anksiozni poremećaj) su najčešći problemi s mentalnim zdravljem, a javljaju se kod približno 25% populacije barem jedanput u 12 mjeseci. No, unatoč simptomima anksioznosti i napadima panika koji se uobičajeno javljaju tijekom postmenopauze, nema dovoljno znanstvenih istraživanja po ovom pitanju koji bi mogli utvrditi koliko je značajna ova povezanost.

Koliko je postmenopauza zahtjevan i težak period u životu žene dovoljno pokazuju i kliničke studije koje su ispitivale povezanost depresije, bipolarnog poremećaja i nekih drugih psihičkih stanja s postmenopauzom. Iako su se pokazale samo umjerene povezanosti s nekim stanjima, čini se da postmenopauza može pogoršati bipolarni poremećaj ako je on već prije postojao.

Postmenopauza – psihološke promjene

Svako novo razdoblje u životu sa sobom nosi neke promjene, a kada su u pitanju biološki procesi povezani sa psihološkim promjenama, situacija postaje izazovna i teška. Žene koje imaju određene psihičke probleme prije pojave menopauze postaju osjetljivije na hormonalne promjene koje se počinju događati u njihovom tijelu. To značajno može otežavati i njihove svakodnevne aktivnosti i sve ostale životne promjene, posebno kada su u pitanju visokostresni poslovi koje obavljaju, odlasci djece od kuće (sindrom praznog gnijezda), odlazak u  mirovinu, starenje roditelja itd.

Evolucijski gledano, ženska plodnost je najsnažniji pokretač društva, s obzirom na to da su upravo žene te koje mogu donijeti novi život na svijet. Ako samo tu činjenicu uzmemo u obzir, nije teško zaključiti da menopauza kod žena rezultira brojnim pitanjima i sumnjama povezanima s vlastitim samopoštovanjem i samopouzdanjem. Ako uzmemo u obzir da uz sve to i društvo ponekad zna biti stereotipno naklonjeno i stvarati pritisak, postmenopauza predstavlja zaista izazovno razdoblje kojega je ponekad teško prihvatiti.

Postmenopauza – socijalne promjene

Osim hormonalnih promjena, postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na mentalno zdravlje žena, a to su prvenstveno socijalni čimbenici koji su povezani sa psihičkim poteškoćama. U doba menopauze se mnogo stvari privodi kraju – karijera se bliži mirovini, djeca odlaze od kuće i započinju vlastite živote, roditelji stare i potrebna im je pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti itd.

Mnoga životna očekivanja je u ovom razdoblju potrebno preispitati, a nužno je postaviti i neke nove ciljeve. Iako se mnogo toga bliži kraju, dolaze i neki novi počeci koji mogu biti zaista uzbudljivi. Mnoge žene imaju privilegiju u ovom razdoblju postati bakama te uživati u novoj životnoj ulozi sa svojim unucima. Odlazak u mirovinu također može otvoriti brojne mogućnosti ako svoje slobodno vrijeme organizirate onako kako vi želite i nastavite uživati u aktivnostima koje volite, a za koje prije zbog posla niste imali vremena.

Drugim riječima, život u postmenopauzi ne staje već nastavlja u nekom drugom obliku koji, unatoč brojnim promjenama, sa sobom nosi i neke nove mogućnosti, ali samo ako ste im vi spremni pružiti priliku.

• posmenopauza
• psiha

Učitaj više izvora