Pogubno djelovanje briga na naše zdravlje

Brige i strah

Netko je jednom izračunao da je u svijetu tiskano barem milijun knjiga koje se bave problemom orgazma, bogatstva, infarkta… ali da ih je dvostruko više na temu „brige“.

Poneki psiholozi, poput Japanca Kokichija Kimure, predviđaju prilično crni scenarij glede opsjednutosti suvremenog čovjeka brigama. U jednoj je emisiji Nacionalne televizije (NHK) još 1974. Kimura upozoravao: „Doći će vrijeme kad će psihu suvremenog čovjeka neprekidno razarati brige; od strepnje za radno mjesto, do straha od smrti i prirodnih kataklizmi. U najcrnjem scenariju stanje kronične anksioznosti postat će naše svakodnevno psihičko stanje“

Brige
Foto: Unsplash

Na udaru je i naše srce

Zanimljivo je da su jogiji još prije dvije tisuće godina konstatirali: „Brige slabe srce“. Sve do prije nekoliko godina ova se konstatacija činila tek kao jedna lijepo i pomalo poetski sročena misao, ali bez stvarne osnove i znanstvene utemeljenosti.

Ultrazvuk srca
Foto: Unsplash

No, suvremena istraživanja engleskih znanstvenika o djelovanju psihe na tijelo dala su zanimljive rezultate upravo na planu utjecaja briga na srce. Ukratko rečeno, stanja napetosti, briga, anksioznosti i tjeskobe izazivaju stezanje krvnih žila koje dovode krv u srčani mišić, pa samim time i postupno slabljenje njegova rada. S godinama, produženo stanje navedenih negativnih emocija, može rezultirati i ozbiljnim oštećenjima srca.  

Psiholozi vrlo često upozoravaju i na tijesnu povezanost briga i psihe, posebno kad se brige odnose na zdravlje našega vlastitoga tijela. Svaka bolest, a posebno ako je ozbiljnija, ne samo da ugrožava naše tijelo, nego s vremenom stvara i kronično stanje brige, koje još pogoršava cijelu situaciju i usporava ozdravljenje.

Joga, pogotovo ako joj se pristupa uvažavajući sve njezine zakonitosti (što znači i mijenjanje mnogih životnih navika uz svakodnevno vježbanje) bitno poboljšava naše zdravlje, a time otklanja i veliki broj zdravstvenim stanjem uzrokovanih briga.

Joga
Foto: Unsplash

Kad psiha razara tijelo

Već odavno je jasno da se u antropologiji ne može govoriti o odvojenim kategorijama „tijela“ i „psihe“ i da je međusobna povezanost tjelesnog i duhovnog katkada nevjerojatna. Kao što, vidjeli smo na primjeru veze bolesti i briga, tjelesno stanje uzrokuje katkada fatalni „psihički odgovor“, isto tako – slažu se i drevni jogiji i suvremeni znanstvenici – naša psihička stanja djeluju na naše tijelo.

Pojedini liječnici (prim. Deepak Chopra, izvanredni poznavatelj zapadne medicine i jogijske ayurvede) idu tako daleko da napominju kako „… svaka naša misao praktički trenutno proizvodi brojne fizičke primjene.”

O pogubnom djelovanju velikih trauma (stresova i sl.) već je mnogo toga napisano, no manje se govori o tome kako i situacije koje nisu toliko intenzivno zasićene emocijama također vrlo negativno utječu na naše fizičko zdravlje i stanje organizma. Tako i kronična opsjednutost brigama, pa čak i ako traje kraće vrijeme, može poremetiti krvni tlak, rad srca, probavu… pa čak i stanje zglobova, ten i sl.  

Četiri ključna savjeta jogija kako se nositi s brigama 

  • Ne dozvolite da se često predajete tužnom i bespomoćnom raspoloženju, jer to znači isto što i otvoriti vrata razornoj oluji loših događaja, puniti svoj duh štetnim, razarajućim strujama koje će prije ili kasnije dovesti do pogubnih posljedica. 
  • Ovismo o tome što mislimo, stvaramo u našoj psihi zlato ili otrov. Što je zlokobnije razmišljanje, to su moguće gore posljedice u stvarnom životu. 

Članak uređen:

Saznajte više o anksioznosti u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o depresiji u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   2

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Pogubno djelovanje briga na naše zdravlje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.