Podvojena ličnost – uzroci, simptomi i liječenje

Podvojena-ličnost

Podvojena ličnost, dvostruka ličnost, višestruka ličnost ili disocijativni poremećaj ličnosti su različiti nazivi za isto psihičko stanje koje predstavlja jedan od najtežih poremećaja u psihologiji.

Kao što i samo ime kaže, podvojena ličnost znači da je u pitanju postojanje više različitih vrsta ličnosti kod jedne osobe. Svaka ličnost je drugačija i javlja se u drugo vrijeme, a kada se javi preuzme glavnu ulogu u mišljenju, emocijama, stavovima i ponašanju osobe.

Višestruka-ličnost

U psihološkoj praksi, podvojena ličnost je poznatija kao disocijativni poremećaj ličnosti. Prije se ovaj poremećaj nazivao poremećaj višestruke ličnosti, ali s vremenom se taj naziv odbacio. Ova vrsta poremećaja se ne pojavljuje tako često u populaciji, ali je zato dosta medijski popularna.

Podvojena ličnost – uzroci

Stručnjaci smatraju da je glavni uzrok podvojene ličnosti teško traumatsko i stresno iskustvo iz djetinjstva. Podvojena ličnost kod djece započinje dosta rano, a najčešće je u pitanju bilo seksualno ili fizičko zlostavljanje koje se pokazalo kao uzrok kod nešto manje od 60% slučajeva podvojenih ličnosti.

Trauma je trajala neko vrijeme u djetinjstvu i često se ponavljala, a roditelji su obično bili ili zlostavljači ili pasivni pojedinci koji se nisu zanimali za stanje djeteta. Nažalost, djeca s takvim odrastanjem teško prihvaćaju postojeću sliku o sebi zato što se boje nekih dijelova prošlosti koji su im još uvijek previše strašni.

Najčešće im je teško priznati samima sebi što se sve dogodilo te takve traume potiskuju kako ih ne bi proganjale.

Trauma

Podvojena ličnost – simptomi

Simptomi podvojene ličnosti često izgledaju zastrašujuće te mnogima još uvijek nije jasno kako neka osoba na trenutak može predstavljati jednu ličnost, a na trenutak drugu.

Podvojena osobnost mnogima predstavlja samo nerealne filmske scenarije, ali postoje stvarni slučajevi s ovim poremećajem ličnosti koji najčešće pokazuju sljedeće simptome:

  • depersonalizacija (osjećaj nestvarnosti i izdvojenosti od vlastitih tjelesnih i psihičkih stanja),
  • derealizacija (poznata okruženja i ljudi više nisu poznati),
  • nejasne i neshvatljive promjene ponašanja,
  • brze emocionalne promjene,
  • stalne promjene u mišljenjima i stavovima,
  • nedostatak svijesti o samom sebi,
  • otežana orijentacija u vremenu i prostoru,
  • manjak uvida u vlastiti život i stanje,
  • nedostatak samopoštovanja i povučenost,
  • izbjegavanje pričanja o problemima,
  • pričanje o sebi u trećem licu jednine,
  • suicidalne misli i pokušaji samoubojstva,
  • samoozljeđivanje.

Osobe koje imaju podvojenu ličnost najčešće čuju glasove koji se doimaju kao unutarnji razgovori između više osoba koje se obraćaju bolesniku.

Zbog ovakvih naizgled slušnih halucinacija, osobi se često pripisuje psihoza ili čak shizofrenija koja se često naziva i rascjep ličnosti. Međutim, glasovi koje bolesnici čuju kod poremećaja podvojene ličnosti nemaju iste karakteristike kao glasovi koji se javljaju kod psihotičnih poremećaja.

Podvojena-osobnost

Podvojena ličnost i drugi poremećaji

Zbog sličnosti simptoma podvojene ličnosti i nekih drugih poremećaja, ova vrsta psihičkog stanja često se može povezati s anksioznim poremećajima ili nekim drugim poremećajima ličnosti (granični, histrionski, antisocijalni itd.).

Ponekad se podvojena ličnost povezuje s posttraumatskim stresnim poremećajem, psihozama, poremećajima prehrane ili shizofrenijom.

Podvojena ličnost – dijagnoza

Kod dijagnosticiranja podvojene ličnosti koja se prvenstveno temelji na anamnezi, kod bolesnika se uglavnom pokaže postojanje više različitih psihičkih poremećaja zato što su simptomi podvojene ličnosti povezani s mnogim drugim poremećajima.

S obzirom na to da se ovaj poremećaj ne javlja tako često u populaciji, stručnjaci ga često ne uzimaju u obzir kod postavljanja dijagnoze.

Za dijagnosticiranje podvojene osobnosti su potrebni dugotrajni razgovori i ispitivanja kojima je cilj dobivanje velikog broja informacija od bolesnika o različitim simptomima. Ponekad se koriste neki psihološki testovi, a bolesnicima se preporučuje i vođenje dnevnika kako bi se dobilo čim više korisnih informacija.

Nerijetko stručnjaci zatraže razgovor s bolesnikovom obitelji i bliskim prijateljima kako bi saznali neke informacije koje im možda bolesnik ne želi dati ili ih se ne može sjetiti.

Psihoterapeut

Podvojena ličnost – liječenje

Glavna metoda liječenja podvojene ličnosti je psihoterapija koja se može kombinirati sa psihofarmakologijom. Lijekovi se daju uglavnom zbog depresivnih i anksioznih simptoma ili ovisničkog ponašanja, no ponekad nisu potrebni ako ti simptomi nisu izraženi.

Hospitalizacija uglavnom nije potrebna, ali ponekad može biti korisna kako bi se bolesnicima pružila podrška tijekom prisjećanja traumatskog iskustva.  Također, ponekad može biti potrebna hipnoza kako bi bolesnici izrekli svoje traume.

U tom slučaju hipnoza može ublažiti prisjećanje tih događaja, a isto tako može izvući iz osobe sve ono što bi moglo pomoći u liječenju.

Oporavak ovisi o težini simptoma i suradljivosti bolesnika tijekom psihoterapijskog procesa. Naravno, težina i učestalost traumatskog iskustva također igra veliku ulogu kod trajanja oporavka.

Psihoterapija

Podvojena ličnost – film

Podvojena ličnost je jedan od onih poremećaja koji su više prisutni u medijima nego u stvarnosti.

Jedan od najpoznatijih filmova koji govori o ovom poremećaju je film Podvojena ličnost (eng. Split) u kojem se radi čak o 23 različite ličnosti koje se skrivaju u ulozi glavnog lika.

Još neki filmovi ove tematike su Martha Marcy May Marlene, Persona, Black Swan, Mulholland Drive, The Piano Teacher, The Double Life of Veronique i mnogi drugi.

Najveću pozornost podvojenoj ličnosti je dao članak pod nazivom „Tri lica Eve“ kojega je napisalo nekoliko psihijatara zahvaljujući svojem dugogodišnjem radu s pacijenticom koja je imala tri ličnosti.

Tijekom liječenja su bile poznate samo dvije ličnosti, a treća se pojavila za vrijeme psihoterapije. Ovaj rad je kasnije rezultirao knjigom, a nakon toga i istoimenim filmom kojega mnogi smatraju velikom uspješnicom.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

4.06 / 5   17

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu