Mistika unutarnjeg znanja – naša intuicija

Treće oko

“Jedina vrijedna stvar je intuicija!” Albert Einstein

Mistiku unutarnjeg znanja, intuicije i čovjekovih mentalnih sposobnosti znali su i narodi drevnih kultura od Maja i Inka, preko Grčke i Egipta pa sve do Kine i Indije. Ona polazi ne samo od važnosti živčanog sustava i činjenice da je naša desna polutka mozga intuitivna dok lijeva više misli, već i od velike važnosti endokrinog sustava te njegove glavne žlijezde epifize, za koju danas znanstvenici tvrde da je samo sjedište čovjekove intuicije.

Maje
Foto: Pixabay

Ovu zrnastu žlijezdu češerastog oblika, smještenu duboko u našem mozgu i povezanu s talamusom putem dva živčana i jednim optičkim vlaknom, koja reagira i djeluje putem svjetlosnih signala, zbog čega se u današnje vrijeme moderne znanosti i smatra upravo ostatkom trećeg oka, prepoznale su i mnoge kulture svijeta, slaveći je kao simbol spoznaje i istine, kao što i možemo vidjeti u starom prikazu grčkih legendi koje govore o „oku duše“, „oku Šive“ u hinduističkoj ili „oku Horusa“ u egipatskoj tradiciji.

Baš kao što postoje organi njuha, mirisa, vida, dodira i sluha, tako postoji i organ mišljenja, a to je epifiza. Možemo reći da okom vidimo svijet dok ga epifizom shvaćamo.

Francuski filozof René Descartes, poznat po uzrečici “Cogito ergo sum“, među prvima je govorio o tome u svojoj knjizi ″Traité de l′homme″ iz 1664. godine, postavljajući tezu da je epifiza glavna poveznica uma i tijela.

Najvažnija žlijezda endokrinog sustava

Endokrini, koji je uz živčani najbitniji sustav našeg tijela, proizvodi i luči oko 140 kemijskih supstanci (hormona) u krv te upravlja svim tjelesnim funkcijama putem krvnih žila kao informacijskih kanala, baš kao što živčani sustav koristi mrežu živaca za upravljanje informacijama.

Pinealna žlijezda (epifiza), čije ime potječe od latinske riječi glandula pinealis zbog svog oblika koji podsjeća na češer, je uz pituitarnu (hipofizu) najvažnija endokrina žlijezda u tijelu.

Veličine tek 5 – 8 mm u prosječnog čovjeka, smjestila se između dvije moždane polutke, iza i iznad pituitarne žlijezde. Osnovna hrana ovog organa je sunčeva svjetlost, što je čini jedinstvenom jer dobiva energiju direktno preko očiju dok je ostale žlijezde dobivaju indirektno od tijela.

Čak 75 % svjetlosti preko hipotalamusa putuje u pinealnu žlijezdu i na taj je način stimulira da luči u mozak i krv hormon serotonin, poznat kao hormon sreće, te melatonin koji potiče regeneraciju organa i kvalitetan odmor.

Kod većine ljudi pinealna žlijezda, koja ujedno predstavlja žlijezdu mentalnog rasta, aktivna je do osme godine života, nakon čega počinje atrofirati, odnosno prestaje s razvojem, jer pituitarna žlijezda, koja predstavlja žlijezdu fizičkog rasta, preuzima glavnu ulogu i tada se počinje razvijati intelekt.

Zanimljivo je da je intuicija najviše razvijena kod žena i djece za koju znamo da imaju veliku sposobnost vizualizacije i mašte, kreativna su, brže uče, ne analiziraju i imaju puno energije, što su sve karakteristike aktivirane pinealne žlijezde.

Živčani sustav

Iako je znanstveno dokazano da prosječan čovjek koristi samo 5% mozga, dok koriste genijalci čak 13%, ostala nepoznanica je zapanjujuća s obzirom na to da znamo da je mozak sačinjen od 12 000 000 000 stanica i svaka od tih stanica ima 500 000 mogućih veza.

Uz kičmenu moždinu i velik broj neurona (živčanih stanica), ovaj organ je glavni komunikacijski sustav u našem tijelu, upravlja našim svjesnim i automatskim funkcijama, kontrolira misli i emocije te služi mnogim aspektima komunikacije.

Za našu su percepciju zaslužne obje polutke mozga, mada je opće poznato da je desna ta koja razmišlja intuitivno i kreativno, odnosno lateralno, dok je lijeva logička, odnosno razmišlja racionalno i linearno.

Istraživač Tony Buzan proučavao je znamenite kreativne genijalce pa tako i slavnog Alberta Einsteina te je ustanovio da, iako je bio slabiji učenik i veliki sanjar izbačen iz škole, bio je privučen svijetom matematike i fizike podjednako kao i maštovitim Michelangelovom radom, a njegov životni rad te velika otkrića pokazuju da je bitno podjednako harmoniziranje obje sfere mozga.

Zbog 30 neurotransmitera istih kao u mozgu i više od 100 milijuna neurona, što je više nego u leđnoj moždini i perifernom živčanom sustavu, a koji se nalaze u trbušnom živčanom sustavu, mogli bismo reći da je trbuh naš „drugi mozak“ te je povezan s intuitivnom (desnom) stranom mozga.

Razvoj mentalnog potencijala

Uz problem kalcifikacije i postepenog atrofiranja epifize kod odraslih, što dovodi do izrazito materijalnog, grubog i intelektualnog uma, u današnje ubrzano i stresno vrijeme, preopterećenosti informacijama, naš živčani sustav biva napet, a veze u mozgu slabe.

Svaki čovjek posjeduje neograničen potencijal unutar sebe. Znanost je dokazala da možemo ojačati fizičku strukturu i povećati gustoću dijelova mozga, aktivirati neurone čime se harmonizira prijenos električnih impulsa, samim time i osvijestiti njegove uspavane dijelove, poboljšavajući tako pamćenje, koncentraciju, mentalni potencijal i intuiciju.

Stimulirati pinealnu žlijezdu možete i svakodnevnim izlaganjem direktnom suncu barem pola sata, tehnikama vizualizacije, meditacije ili vježbi disanja.

Meditacija
Foto: PhotoSecerets

Poboljšati rad desne strane mozga možete kroz umjetničke izričaje i kreativan rad – pjevanje, sviranje, crtanje; ili kroz motoričke vještine – tenis, badminton, borilačke vještine, jogu itd.

13. lipnja u 19 sati, održava se besplatno predavanje u Omnibus foto studiju, Brozova 36/2 u dvorištu (kod Ciboninog tornja) pod nazivom Kamen Mudraca u organizaciji Divine Energy Parka. Tema je Buđenje psihičkog – trećeg oka u kulturama svijeta. Broj mjesta je ograničen. Više detalja možete pronaći ovdje.


Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu