Fluidna inteligencija – zašto je važna i kako je povezana s kristaliziranom inteligencijom?

Fluidna-inteligencija

Živimo u digitalnom dobu koje daje prednost činjenicama, brojkama i podacima. Upravo zbog toga je kristalizirana inteligencija postala nerazmjerno cijenjena u odnosu na fluidnu inteligenciju koja postaje neopravdano zanemarena.

Što predstavlja fluidna inteligencija, kako se razvija te zašto je važna – saznajte u nastavku teksta.

Inteligencija
Foto: Unsplash

Fluidna inteligencija

Fluidna inteligencija je sposobnost logičkog razmišljanja i rješavanja problema u novim situacijama te ne ovisi o stečenom znanju i informacijama koje imamo otprije. Obuhvaća sposobnosti otkrivanja odnosa među podražajima, brzinu kojom možemo analizirati informacije te kapacitet radnog pamćenja.

Širok raspon novih studija otkriva kako su motoričke sposobnosti, koordinacija ruku i očiju, aerobna kondicija i dnevna tjelesna aktivnost važne za održavanje radnog pamćenja i fluidne inteligencije. Fluidna inteligencija uključuje i sposobnosti identificiranja uzroka i posljedica te odnosa među njima, a to je jako važno za rješavanje problema.

Kristalizirana inteligencija

S druge strane je kristalizirana inteligencija, odnosno sposobnost korištenja informacija, vještina, znanja i iskustava na način koji se može mjeriti na standardiziranim testovima. Obuhvaća vještine koje se zasnivaju na akumuliranom znanju i iskustvu, dobrom prosuđivanju i vještoj uporabi socijalnih konvencija.

Ova vrsta inteligencije predstavlja životni vijek ljudskog znanja, a to se očituje kroz vokabular, opće eksplicitno znanje, deklarativno pamćenje itd.

Kada se razvijaju fluidna i kristalizirana inteligencija?

Kristalizirana inteligencija raste postojano tijekom srednje odrasle dobi, dok fluidna počinje opadati u 30-ima. Ljudi često tvrde da se njihova inteligencija smanjuje sa starenjem. Međutim, istraživanja sugeriraju da, iako se fluidna inteligencija počinje smanjivati nakon adolescencije, kristalizirana inteligencija nastavlja rasti tijekom odrasle dobi.

Fluidna i kristalizirana inteligencija imaju tendenciju mijenjanja tijekom cijeloga života, s određenim mentalnim sposobnostima koje dosežu vrhunac u različitim točkama. Vjeruje se da se fluidna inteligencija pokazuje vrlo rano u životu, ali neka nova istraživanja sugeriraju da neki aspekti ove vrste inteligencije mogu dosegnuti vrhunac tek u dobi od 40 godina. Kristalizirana inteligencija doseže svoj vrhunac kasnije u životu, tek oko šezdesetih i sedamdesetih godina života.

Svakako bi bilo dobro znati da obje vrste inteligencije rastu tijekom djetinjstva i adolescencije. Mnogi aspekti fluidne inteligencije dosežu vrhunac u adolescenciji te počinju postupno opadati počevši od tridesetih ili četrdesetih godina života.

Rješavanje-problema
Foto: Unsplash

Kako se može poboljšati fluidna inteligencija?

Dosadašnja istraživanja inteligencije ukazivala su na to da ljudi uopće nisu imali veliku kontrolu nad svojom inteligencijom. Umjesto toga, smatralo se da je naš IQ u velikoj mjeri određen genetikom i da su programi obrazovanja usmjereni na sve veći IQ imali ograničenu učinkovitost.

Iako postoje neke kontroverze i rasprave o najboljim načinima poboljšanja fluidne inteligencije, studije pokazuju različite rezultate. Postoji širok raspon informacija o tome kako se kognitivne funkcije općenito poboljšavaju kroz fizičku aktivnost, sviranje instrumenata, stvaranje umjetnosti, poboljšanje motoričkih sposobnosti, maštanje itd. Krajnji cilj je identificirati svakodnevne navike koje optimiziraju funkcije mozga, tijela i uma tijekom životnog vijeka osobe.

Kada je u pitanju kristalizirana inteligencija, očito je da se može poboljšati učenjem. Što više znanja imate, to ćete imati višu razinu kristalizirane inteligencije. Dakle, ako ste zainteresirani za poboljšanje ovog aspekta inteligencije, daljnje formalno ili neformalno obrazovanje je nešto što će vam pomoći.

Slogan jednog poznatog američkog sveučilišta glasi „Non Satis Scire“ što u prijevodu na hrvatski znači „znati nije dovoljno“. Objašnjenje ovog slogana nalazi se u jednostavnom zaključku da nas kristalizirana inteligencija u doba Google-a neće dovesti tako daleko u stvarnom svijetu. Stoga bi se fokus trebao barem djelomično vratiti i na fluidnu inteligenciju koja je izravno povezana s kreativnošću i inovacijom.

Brojna istraživanja su otkrila da ljudi s razvijenijim motoričkim sposobnostima imaju bolje radno pamćenje što je povezano s boljom fluidnom inteligencijom. Ljudi svih uzrasta bi trebali pokušati raditi na radnom pamćenju kako bi mogli održavati fluidnu inteligenciju. U digitalnom dobu punom standardiziranih testiranja, kristalizirana inteligencija monopolizira naš mozak.

Kristalizirana-inteligencija
Foto: Unsplash

Fluidna inteligencija i radno pamćenje

Nedavna studija na Sveučilištu u Kolumbiji otkrila je da je moguće poboljšati fluidnu inteligenciju pomoću treninga mozga koji se fokusira na radnu memoriju. Dok je dugoročno pamćenje fokusirano na čuvanje činjenica i informacija tijekom dužih vremenskih razdoblja, radno pamćenje je oblik kratkoročnog pamćenja i usredotočen je na ono o čemu trenutno razmišljate. Radno pamćenje je važno jer uključuje ne samo pohranjivanje informacija za kratko vrijeme, već i sposobnost mentalne manipulacije tom informacijom.

Istraživači su otkrili da je ovaj trening mozga također poboljšao i neke nepovezane kognitivne vještine, uključujući i sposobnost razvijanja i rješavanja novih problema potpuno neovisnih od prethodno stečenih znanja. Uz ovakvu vrstu obuke, osoba može biti sposobna poboljšati apstrakciju misli i ideja te tako utjecati na poboljšanje fluidne inteligencije.

Takva vrsta treninga mozga koju su prošli sudionici sa Sveučilišta u Kolumbiji se sastoji od brojnih intenzivnih vježbi i zadataka. No, to ne znači da nam neke jednostavne metode za poboljšanje fluidne inteligencije nisu dostupne.

Stoga stručnjaci savjetuju da tražimo nove izazove. Porast inteligencije ne dolazi od pridržavanja istih starih rutina. Nastavite istraživati nove stvari u životu i nastavite učiti nove stvari, od učenja novog stranog jezika i uzimanja satova klavira pa sve do otkrivanja novih mjesta i kultura.

Ako više volite dinamične uvjete, posjetite neku novu zemlju i upoznajte nove ljude i kulturu. Sve ove vrste aktivnosti održavaju mozak angažiranim, usredotočenim na učenje novih stvari na nove načine te spremnim za nove izazove.

Zašto je važna fluidna inteligencija?

Fluidna inteligencija se upotrebljava kod zadataka kao što je rješavanje zagonetki ili osmišljavanje strategija rješavanja problema. Kada osoba naiđe na potpuno novi problem koji se ne može riješiti svojim postojećim znanjem, mora se osloniti na fluidnu inteligenciju kako bi taj problem mogla riješiti.

U današnje vrijeme je izrazito važna ovakva vrsta inteligencije, neovisno o radnom mjestu ili pak situaciji u životnoj svakodnevici kada naiđu novi problemi nepredvidive budućnosti.

Određene kognitivne vještine povezane s fluidnom inteligencijom imaju tendenciju opadanja kako ljudi dostižu kasniju odraslu dob.

Kreativnost
Foto: Unsplash

Fluidna i kristalizirana inteligencija – koja je važnija?

Oba faktora inteligencije jednako su važna u svakodnevnom životu. Na primjer, prilikom polaganja ispita za psihologiju, možda ćete se morati osloniti na fluidnu inteligenciju kako biste osmislili strategiju za rješavanje nekog problema iz statistike, dok također morate koristiti kristaliziranu inteligenciju da se prisjetite točnih formula koje trebate koristiti.

Dok fluidna inteligencija uključuje našu trenutnu sposobnost da razumijemo i nosimo se sa složenim informacijama oko nas, kristalizirana inteligencija uključuje znanje i vještine koje se stječu tijekom života, no ona nije vrsta fluidne inteligencije koja se s vremenom „pretvorila“ u kristaliziranu.

I fluidna i kristalizirana inteligencija su isprepletene. Koristeći fluidnu inteligenciju za rasuđivanje i razmišljanje o problemima, informacije se mogu prenijeti u dugoročno pamćenje tako da mogu postati dio kristalizirane inteligencije. Traženje novog znanja pomaže u izgradnji kristalizirane inteligencije tijekom vremena, ali izazov s novim iskustvima može poboljšati i fluidnu inteligenciju.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Bergland, C. (2013) Too Much Crystallized Thinking Lowers Fluid Intelligence. Psychology Today.
  2. Cherry, K. (2019). Fluid Intelligence vs. Crystallized Intelligence. Verywell Mind.
  3. Jaeggi, S. M., Buschkuehl, M., Jonides, J. i Perrig, W. J. (2008). Improving fluid intelligence with training on working memory. Proceedings of the National Academy of Sciences, 105(19), 6829-6833.

Ocijenite članak

5 / 5   8

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu