Anksioznost izaziva promjene spoznaje

Osobe koje pate od anksioznosti – tjeskobe, neugodne emocije straha i strepnje, doživljavaju svijet drugačije od ostalih.

Studija s izraelskog Weizmannovog instituta za znanost je pokazala da anksiozni pacijenti imaju slabiju mogućnost razlikovanja neutralnog “sigurnog” podražaja (u ovom slučaju zvučnog) od onoga koji je ranije bio povezan s dobivanjem ili gubljenjem novca. Drugim riječima, kada se radilo o emocionalno nabijenim iskustvima, pokazivali su fenomen ponašanja nazvan “prekomjernom generalizacijom”.

Emocionalno iskustvo inducira moždanu plastičnost koja traje i nakon završetka iskustva izazvanog podražajem. Rezultat je da pacijenti s anksioznim poremećajem ne mogu razlučiti između iskustva izvornog podražaja i novog, sličnog podražaja. Stoga, oni reagiraju emocionalno na nove podražaje, razvijajući simptome anksioznosti čak i u naizgled nevažnim situacijama u kojima ne mogu kontrolirati svoju reakciju.

Lažno prepoznavanje podražaja vezanih uz emocionalna iskustva

U ispitivanju su sudjelovali pacijenti s anksioznim poremećajem. Istraživači su ih uvježbali razlikovati tri zvuka povezanih s jednim od mogućih ishoda: gubitak novca, dobivanje novca ili bez utjecaja. U sljedećoj fazi sudionicima je pušteno nekoliko novih zvukova i oni su trebali odgovoriti jesu li te zvukove čuli u fazi treninga. Za ispravne odgovore su bili novčano nagrađivani.

Anksioznost

Anksiozne osobe su bile puno sklonije griješiti, odnosno lažno “prepoznavati” zvukove koje su povezivali s ugodnim ili neugodnim iskustvima u odnosu na kontrolnu skupinu. Te razlike nisu imale veze sa sposobnostima sluha ili učenja. Ispitivanje je pokazalo da su oni doživljavali, odnosno lažno spoznavali zvukove koji su ranije bili povezani s emocionalnim iskustvima.

Funkcionalna magnetska rezonancija (fMRIs) mozga bolesnika s anksioznošću i onih bez tog poremećaja, otkrila je razlike u aktivnostima moždanih regija. Razlike su bile najočitije u području zvanom amigdala, regije odgovorne za strah i tjeskobu, kao i u primarnim osjetilnim područjima mozga.

Tjeskoba može biti i normalna pojava

Ova otkrića bi mogla objasniti zašto su neke osobe sklonije anksioznosti od drugih. Moždana plastičnost koja dovodi do tjeskobe nije sama po sebi loša.

Osjećaji anksioznosti mogu biti i posve normalni, postoje dokazi da su ti osjećaji koristili u našoj evolucijskoj prošlosti” kaže Prof. Dr. Rony Paz, jedan od istraživača.

Međutim, jedan emocionalni doživljaj, ponekad i beznačajan, može izazvati promjene na mozgu koje bi mogle dovesti do prekomjerne anksioznosti“.

Razumijevanje mehanizma djelovanja spoznaje u anksioznih bolesnika može pomoći u razvoju i poboljšanju mogućnosti liječenja poremećaja.

Članak uređen:

Saznajte više o anksioznosti u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o stresu u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o depresiji u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

4.80 / 5   5

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Anksioznost izaziva promjene spoznaje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.