Oporavak nakon i prevencija srčanog udara – vježbe za zdravo srce

Zdravo srce

Srčani udar ili akutni infarkt miokarda je odumiranje dijela srčanog mišića zbog nedovoljne opskrbe krvlju. Najčešće je uzrokovan začepljenjem jedne ili više koronarnih arterija (krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom, što je obično posljedica razvijene ateroskleroze.

U Republici Hrvatskoj kardiovaskularna rehabilitacija provodi se u tri centra:

  • stacionarno u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma Thalassotherapia, Opatija (Referentni centar za kardiološku rehabilitaciju Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske);
  • stacionarno u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, Krapinske Toplice;
  • ambulantno u Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Zagreb.

Srčani udar – akutni infarkt miokarda

Akutni infarkt miokarda konačna je dijagnoza koja se postavlja nakon provedene dijagnostičke obrade pacijenata s radnom dijagnozom, odnosno kliničkom slikom akutnog koronarnog sindroma.

Akutni koronarni sindrom odnosi se na skup kliničkih sindroma uzrokovanih naglim nastankom poremećaja krvotoka u koronarnim arterijama s posljedičnom ishemijom odgovarajućeg dijela miokarda. Obuhvaća spektar dijagnoza, od nestabilne angine pectoris i infarkta miokarda bez ST elevacije (NSTEMI) do miokarda sa ST elevacijom (STEMI).

Srčani udar – čimbenici rizika

Čimbenici rizika se dijele na promjenjive i nepromjenjive.

Na promjenjive čimbenike rizika izuzetno je važno pravovremeno djelovati postupcima primarne i sekundarne prevencije, odnosno promjenom životnog stila i navika.

Promjenjivi čimbenici rizika:

Nezdrava prehrana
Foto: Pixabay

Nepromjenjivi čimbenici rizika:

  • obiteljska anamneza,
  • dijabetes,
  • dob,
  • spol,
  • rasa i podrijetlo,
  • socioekonomski status.

Srčani udar – simptomi i znakovi

Kada se sumnja da pacijent ima akutni infarkt miokarda, prva je dijagnostička pretraga EKG (elektrokardiogram) kojim se snimaju električni potencijali srca te određuje ritam kojim srce kuca.

Na EKG-u STEMI-a (transmuralni infarkt), nalaze se ST-elevacija, blok lijeve grane te moguće postojanje Q-zubaca, dok se na EKG-u NSTEMI-a (subendokardni infarkt) ne nalazi ST-elevacije ni stvaranja Q-zubaca, no nalaze se depresija ST-segmenta ili inverzija T-vala, ili oboje. ST-elevacija kod STEMI-a je neizravni pokazatelj da su zahvaćena sva 3 sloja srca (endokard, miokard i epikard).

Također, u dijagnostičkoj se obradi, uz rutinske laboratorijske testove posebno provjeravaju razine tzv. kardiomarkera (CPK-MB, Troponin I, Troponin T, Troponin C, mioglobin) čije su vrijednosti u krvi kod pacijenata s infarktom miokarda najčešće povišene.

Ako su EKG i kardiomarkeri pozitivni, najčešće nisu potrebne druge pretrage. Rutinske laboratorijske pretrage su nespecifične i nemaju veliku dijagnostičku vrijednost, no mogu pokazati ubrzanu sedimentaciju eritrocita, povišen CRP ili leukocitozu (povišen broj bijelih krvnih stanica) s pomakom u lijevo.

Radiološke metode najčešće nisu odmah potrebne, no ehokardiografija (ultrazvuk srca) vrlo je važna u procjeni mehaničkih komplikacija.

Kod pacijenata s nespecifičnim ili negativnim znakovima EKG-a i kardiomarkera potrebno je učiniti radionuklidne testove i/ili ergometrijsko testiranje.

Tipičan opis simptoma koji je prisutan u 70 – 80 % slučajeva:

  • Nekoliko dana ili tjedana prije akutnog infarkta miokarda oko polovice pacijenata ima prodormalne simptome u obliku nestabilne angine pectoris, crescendo angine, zaduhe i zamora.
  • Tipičan i vodeći simptom akutnog infarkta miokarda je stenokardija, duboka, substernalna, visceralna bol, po karakteru gotovo identična boli kod angine pectoris, no jačeg intenziteta i duljeg trajanja.
  • Bolesnici umjesto boli, kao simptom, nekada navode težinu, nelagodu ili pritisak u prsištu. Bol je lokalizirana iza prsne kosti ili polazi iz lijevog prsišta i u pravilu se širi u lijevu ili obje ruke, rame i donju čeljust.
  • Bol je „široko“ lokalizirana i može biti popraćena simptomima kao što su malaksalost, mučnina i povraćanje.
Bol u prsima
Foto: Pixabay

20% slučajeva infarkta miokarda su „nijemi“, odnosno asimptomatski ili uzrokuju simptome koji se ne prepoznaju kao bolest. Najčešće je to kod dijabetičara.

U žena se javljaju i atipične senzacije u prsištu u vidu probadanja, dok je starijoj populaciji osnovni simptom zaduha.

Srčani udar – prognoza

Ukupna stopa smrtnosti je 30 %, a 50 – 60 % ovih bolesnika umire prije dolaska u bolnicu. Stopa smrtnosti u bolnici je oko 10%. Kod bolesnika s 5 kliničkih karakteristika sa STEMI, smrtnost je 90%.

Smrtnost je veća kod dijabetičara i žena.

Infarkt miokarda – liječenje

Liječenje je usmjereno na ublažavanje tegoba, smanjenje ishemije, ograničenje veličine (obima) infarkta, smanjenje srčanog rada te prevenciju i liječenje komplikacija.

Uz niz lijekova koji se mogu primjenjivati s ciljem stabilizacije stanja pacijenta izuzetno je važno ponovno uspostaviti krvotok u dijelu srca zahvaćenom infarktom.

Dva su najčešća načina:

  • Nekirurška revaskularizacija miokarda perkutanom koronarnom intervencijom – PCI – liječenje je gdje se kroz krvnu žilu, arteriju, najčešće u preponi ili podlaktici, kateterom dođe do zahvaćene koronarne arterije te se na mjestu gdje je prekinut krvotok provodi mehaničko proširenje te postavljenje stenta.
  • Kirurška revaskularizacija miokarda aortokoronarnim premoštenjem – tzv. CABG, kirurški je zahvat gdje se provodi anastomoziranje (spajanje) grafta arterije ili vene uzetog s drugog dijela tijela između aorte i oboljele koronarne arterije. „Zlatni standard“  u kliničkom liječenju ishemijske bolesti srca je kirurška revaskularizacija uz uporabu uređaja za izvantjelesni krvotok, iako postoji i OPCAB operacija gdje, za razliku od CABG-a potpuna revaskularizacija provodi na kucajućem srcu.

Kardiovaskularna rehabilitacija

Elektrokardiogram
Foto: Pixabay

Kardiovaskularna rehabilitacija je timski postupak koji se provodi specijaliziranim interdisciplinarnim i transdisciplinarnim pristupom, u specijaliziranim stacionarnim ili ambulantnim ustanovama, kao dio liječenja kardioloških bolesnika.

Cjeloviti pristup temelj je kardiovaskularne rehabilitacije.

Kardiovaskularna rehabilitacija – što obuhvaća?

Kardiovaskularna rehabilitacija obuhvaća:

  • procjenu individualnog rizika,
  • doziranu tjelesnu aktivnost,
  • kontrolu čimbenika rizika,
  • terapijsku edukaciju i savjetovanje,
  • intervencije usmjerene na psihičko funkcioniranje i ponašanje pacijenta,
  • ocjenu radne sposobnosti.

Glavni zadaci kardiovaskularne rehabilitacije su ponovno osposobljavanje pacijenta za funkcioniranje u obitelji, društvu i radnim aktivnostima, poticanje pacijenta na promjenu načina života i na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje te usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti.

Kardiovaskularna rehabilitacija – ciljevi

Ciljevi kardiovaskularne rehabilitacije su:

  • smanjenje smrtnosti i pobola,
  • smanjenje simptoma bolesti, poglavito učestalosti anginoznih tegoba,
  • zaduhe i umora,
  • bolje podnošenja napora,
  • poboljšanje radne sposobnosti,
  • bolja regulacija arterijskoga tlaka i smanjenje frekvencije srca,
  • poboljšanje vrijednosti lipida i glukoze u serumu,
  • smanjenje i prevencija prekomjerne tjelesne težine i pretilosti,
  • prestanak pušenja cigareta,
  • poboljšanje osjećaja dobroga zdravlja i smanjenja stresa,
  • poboljšanje kvalitete života.

Kardiovaskularnu rehabilitaciju provodi niz stručnjaka timskim pristupom pacijentu. Stručnjaci u timu su: kardiolog, fizijatar, psiholog, fizioterapeut, radni terapeut te medicinska sestra.

Razgovor s liječnikom
Foto: Pexels

Kardiovaskularna rehabilitacija – kome je potrebna?

Kardiovaskularna rehabilitacija se preporučuje gotovo svim kardiološkim pacijentima nakon:

  • akutnoga koronarnog sindroma, odnosno akutnog infarkta miokarda,
  • kardiokirurškog zahvata (operacija aortokoronarnog premoštenja, ugradnje mehaničkog ili biološkog zaliska, reparacije zaliska, operacije aneurizme i drugih operacija),
  • implantacije elektrostimulatora ili drugoga medicinskog uređaja s funkcijom elektrostimulacije/defibrilacije,
  • perkutane koronarne intervencije s implantacijom stenta ili perkutane koronarne angioplastike,
  • transplantacije srca,
  • simptomatskog oblika periferne vaskularne bolesti, ponajprije kod bolesti perifernih arterija.

Vježbe za zdravo srce – terapijske vježbe koje se provode u oporavku oboljelog srca

Izuzetno je važno napomenuti, da se vježbe, kao i druge zahtjevnije aktivnosti, u postupku oporavka provode pod nadzorom i po preporuci stručnjaka, prvenstveno kardiologa i fizioterapeuta, jer je potrebno oprezno dozirati intenzitet te pratiti odgovor pacijenta na vježbu i opterećenje, nerijetko i uz nadzor EKG-a.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Ivanuša M. Personalizirana ambulantna kardiovaskularna rehilitacija: put za povratak joie de vivre. Cardiologia Croatica. 2018;13(11-12):422-423.
  2. Glavaš Vražić, S., Ivanuša, M. Ambulantna kardiovaskularna rehabilitacija u Zagrebu. Fiz rehabil med. 2016;28(1-2):254-255
  3. Ivanuša, M. Ambulantna kardiovaskularna rehabilitacija i fizikalna terapija kardiovaskularnog bolesnika: razlike i sličnosti. Cardiol Croat. 2016;11(10-11):496-497.
  4. Muminović, Ž, Brkljačić Mažuran, L, Dražić-Balov, J, Glavaš Vražić S, Ivanuša M. Aktivan sam, dakle jesam: fizioterapijske intervencije u kardiovaskularnoj rehabilitaciji. Cardiol Croat. 2016;11(10-11):548-549.
  5. Vrhovac B. i sur. Interna medicina. Četvrto, promijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Naklada Ljevak; 2008.
  6. Akutni koronarni sindromi. MSD Priručnik dijagnostike i terapije.
  7. Ivanuša, M., Skorić Narančić, K., Glavaš Vražić, S., Kruhek Leontić, D., Heinrich, M., Mažuran Brkljačić, L., Ćurić, G., Krstačić, G. Ambulantna kardiovaskularna rehabilitacija u Hrvatskoj, Cardiol Croat. 2015;10(1-2):28-42.
  8. Muminović, Ž., Ivanuša, M. Tjelesna je aktivnost put ka zdravlju. Cardiol Croat. 2018;13(11-12):484-485.
  9. Pryor, J.A., Prasad, S.A. Physiotherapy for Respiratory and Cardiac Problems: Adults and Paediatrics. 4th edition. Philadelphia: Elsevier Health Sciences; 2008
  10. Čustović, F, Bergovec, M., Banfić, Lj. Kardiovaskularne bolesti. 2. izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2007.

Ocjenite članak

5 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Oporavak nakon i prevencija srčanog udara – vježbe za zdravo srce

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.