Prolazni ishemijski napad (TIA) – uzroci, simptomi i liječenje

1 komentara
5 min čitanja

Kreni Zdravo

Prolazni ishemijski napad (TIA – eng. Transient Ischemic Attack) je stanje pri kojem mozak prima nedovoljnu količinu kisika zbog ometanog optoka krvi u žilama koje ga opskrbljuju. Napadaj ishemije može nalikovati moždanom udaru, proizvodi slične simptome, ali obično traje samo nekoliko minuta i ne uzrokuje trajno oštećenje. Često nazivan i ”mini moždani udar”, može poslužiti kao upozorenje. Otprilike trećina ljudi koji imaju ishemijski napad kasnije dožive i moždani udar koji se pojavljuje nakon otprilike godinu dana od ishemijskog napada.

Prolazni ishemijski napad mora se shvatiti ozbiljno i potrebno je hitno se obratiti liječniku. Ishemijski napad je alarm za uzbunu i prilika za poduzimanje koraka kako bi se spriječila teža klinička slika.

Simptomi ishemije

Ishemijski napad obično traje nekoliko minuta. Većina znakova i simptoma nestaje nakon jednog sata, ali ponekad mogu trajati i nekoliko sati. Znakovi i simptomi nalikuju simptomima ranog moždanog udara i mogu uključivati:

iznenadnu slabost,
utrnulost ili paralizu lica, ruku ili nogu, obično jedne strane vašeg tijela,
nerazgovijetan ili pomiješan govor,
poteškoće razumijevanja drugih,
iznenadna sljepoća u jednom ili oba oka,
duplu sliku,
vrtoglavicu,
gubitak ravnoteže,
poteškoće u koordinaciji,
iznenadna jaka glavobolja bez prethodno poznatog uzroka.

Ako znakovi i simptomi traju duže od 24 sata ili uzrokuju trajno oštećenje mozga, onda se to patološko stanje smatra moždanim udarom. Pouzdana procjena učestalosti je nemoguća budući da se mnogi napadaji ishemije ne otkrivaju (većinom zbog toga što pacijenti zanemaruju prve znakove). Međutim, nema sumnje da su vrlo česti pogotovo među populacijom starijih od 60 godina.

Svakako pročitajte i naš članak o Moždanom udaru kako biste mogli lakše razlikovali simptome od gore navedenih.

Kada posjetiti liječnika?

Potražite hitnu medicinsku pomoć ako sumnjate da ste imali ishemijski napad. Brzo prepoznavanje potencijalnih simptoma i uzroka može vam pomoći da spriječite moždani udar. Gotovo 40% pacijenata sjeća se pri anamnezi najmanje jedne epizode prolaznog ishemijskog napada.

Prvi korak u dijagnozi jest utvrđivanje eventualnog embolusa. Vjerojatni izvor embolusa je jedna od dviju vratnih (karotidnih) arterija. Tragajući za znakovima suženja vratnih arterija liječnik će stetoskopom osluškivati razna mjesta na vratu kako bi eventualno čuo šum u arterijama zbog njihova suženja kao posljedice ateroskleroze, te na grudnom košu kako bi otkrio znakove abnormalnog srčanog zaliska ili nepravilnosti u ritmu srčanog pulsa.

Ostala moguća ispitivanja obuhvaćaju EKG, rendgensku snimku grudnog koša, ultrazvuk karotidnih (vratnih) arterija i druge snimke, kao i posebne rendgenske snimke krvnih žila koje su mogući izvor tegoba.

Uzroci ishemije

Ishemija je medicinski termin koji označava nedovoljnu tkivnu opskrbljenost kisikom uslijed čega dolazi do oštećenja tkiva. Budući da krv prenosi kisik u sve stanice, najčešći uzrok ishemije je poremećaj cirkulacije. Poremećaji cirkulacije mogu nastati zbog začepljenja krvnih žila, koje u ovom našem slučaju opskrbljuju moždano tkivo. Među najčešće uzroke začepljenja krvnih žila svrstavamo aterosklerozu i tromboemboliju.

Ateroskleroza je nakupljanje kolesterola i lipida u stijenkama krvnih žila pri čemu dolazi do zadebljanja stijenke, uz stvaranje komplikacija kao što su krvarenja, plakovi, aneurizme ili rupture.

Tromboembolija je stvaranje krvnog ugruška unutar neoštećene krvne žile koji ima tendenciju otkinuti se i začepiti neku od manjih krvnih žila, u ovom slučaju neku od manjih krvnih žila koje opskrbljuju mozak. Prolazne embolije mogu se često ponavljati.

Prolazni simptomi koji su karakteristični za prolazni ishemijski napad kratko traju zato što organizam sam uspijeva razbiti ugrušak antikoagulansima i/ili ponovno uspostaviti cirkulaciju.

Liječenje ishemije

Nakon što vaš liječnik utvrdi uzrok vašeg ishemijskog napada, cilj liječenja je izliječiti nepravilnosti i spriječiti moždani udar. Ovisno o uzroku napada, vaš doktor može propisati lijekove kako bi se smanjila sklonost krvi da se gruša ili može preporučiti operaciju ili balonski postupak (angioplastika).

Lijekovi

Liječnici koriste nekoliko lijekova da smanje vjerojatnost moždanog udara nakon ishemijskog napada. Preporučeni lijekovi ovise o lokaciji, uzroku, ozbiljnosti i vrsti napada. Dva najčešća tipa lijekova koji se propisuju su:

Antitrombocitni lijekovi – ovi lijekovi smanjuju vjerojatnost da će se trombociti zalijepiti jedni za druge. Kada su krvne žile oštećene, ljepljivi trombociti počinju formirati ugrušak, proces se završava zgrušavanjem bjelančevina u krvnoj plazmi i nastankom tromba. Najčešći antitrombocitni lijek je aspirin. Aspirin je također najjeftiniji tretman s najmanje mogućih nuspojava. Kao alternativu aspirinu preporučuje se klopidogrel (Plavix). Vaš doktor vam također može prepisati Aggrenox, kombinacija niske doze aspirina i antitrombocitnog lijeka dipiridamola, da se smanji zgrušavanje krvi.
Antikoagulansi – ovi lijekovi uključuju heparin i varfarin (Coumadin). Oni sprječavaju koagulaciju (zgrušavanje krvi) i tako održavaju krv u tekućem stanju te onemogućuju nastanak začepljenja. Heparin se koristi kratkoročno, a Varfarin dugoročno i zahtijevaju pomno praćenje i regulaciju terapije. Ako je prisutna fibrilacija atrija, liječnik vam može prepisati drugi tip antikoagulansa, dabigatran (Pradaxa).

Operacija

Ako imate stenozu, odnosno umjereno ili jako suženu vratnu (karotidnu) arteriju – sužen promjer krvne žile 70% i više, vaš liječnik može preporučiti operativni postupak – karotidna endarterektomija. Preventivnom operacijom čiste se karotidne arterije od masnih naslaga prije nego dođe do moždanog udara ili ishemičnog napada. Pravi se rez za otvaranje arterija, naslage se uklanjaju i arterija se zatvara.

Na kućni oporavak bit ćete pušteni između 5 do 7 dana nakon operacije – ovisno o težini stanja, vrsti operacije te o vašem općem zdravstvenom stanju. Dobit ćete pisane indikacije o kućnom oporavku. Ukoliko ste zabrinuti radi odlaska na kućni oporavak, svakako o tome razgovarajte s liječnikom, pogotovo ako se nitko od ukućana ne može brinuti za vas ili vas nema tko posjetiti.

Angioplastika

U nekim slučajevima, moguću terapijsku opciju predstavlja i procedura zvana karotidna angioplastika ili postavljanje stenta. Ovaj postupak uključuje korištenje uređaja nalik na balon za otvaranje začepljene arterije i stavljanje male žičane cijevi (stent) u arteriju da se ona drži otvorenom.

Samopomoć

Uglavnom ne postoje dokazane metode samopomoći koje mogu pretjerano pomoći budući da se radi o stanju koje je upozorenje pred moždani udar, stoga je samopomoć uglavnom bazirana na praćenju zdravstvenog stanja, odnosno prevenciji.

Preventivne mjere uglavnom ovise o dobi, općem zdravstvenom stanju, no postoji nekoliko mjera koje svatko može poduzeti:

prestanite pušiti i konzumirati alkohol,
započnite svakodnevnu umjerenu tjelovježbu od barem 30 minuta,
održavajte zdravu tjelesnu težinu,
prestanite konzumirati pretjerano masnu hranu koja vas je uz druge faktore dovela do trenutnog stanja,
regulirajte razinu kolesterola i šećera u krvi,
sastavite novi jelovnik u dogovoru s nutricionistom,
redovito provjeravajte krvni tlak i reagirajte na povišenje,
ukoliko koristite oralne kontracepcijske tablete, posavjetujte se s liječnikom oko češće provjere krvne slike jer one pojačavaju zgrušavanje krvi,
nakon prvih znakova prolaznog ishemijskog napadaja potražite liječničku pomoć bez obzira na to što više ne osjećate nikakve simptome
ako vaš liječnik iz nekog razloga ne smatra da se trebaju napraviti pretrage jer on nije pronašao ništa prilikom pregleda ili vi niste dobro opisali svoje stanje – budite uporni, ako je potrebno potražite i mišljenje drugih liječnika jer posljedice moždanog udara puno su teže pa i doživotne za razliku od prolaznog upozorenja koje mu prethodi.

Ako želite razlikovati simptome srčanog i moždanog udara, te želite doznati više o samom infarktu preporučujemo nastavak čitanja klikom na link Srčani udar.