Medicinski odobrava

Marta Dugonjić, dr. med.

Esencijalna hipertenzija – što je, simptomi i liječenje

esencijalna hipertenzija

Esencijalna hipertenzija predstavlja visoki krvni tlak za koji se ne zna razlog nastanka. Naziva se još i primarna hipertenzija ili esencijalna arterijska hipertenzija.

Visoki krvni tlak označavaje jaki pritisak krvi na stijenke krvnih žila u cijelom tijelu što utječe na prolaznost krvi kroz krvne žile.

Većina slučajeva visokog krvnog tlaka ima dijagnozu esencijalne hipertenzije. Drugi tip hipertenzije je sekundarna hipertenzija u kojoj je poznati uzrok nastanka.

Esencijalna hipertenzija – simptomi

Visoki krvni tlak najvažniji je indikator esencijalne hipertenzije. Bitno je znati kako izmjeriti krvni tlak i iščitati vrijednosti.

Vrijednost krvnog tlaka ima dvije brojčane vrijednosti; obično napisano ovako: 120/80 mmHg. Prvi broj označava sistolički tlak. Sistolički tlak je najviši pritisak kada srce kuca i pumpa krv kroz tijelo. Drugi broj označava dijastolički tlak, odnosno najniži pritisak kada se srce opušta između otkucaja.

Tip krvnog tlakaSistolički krvni tlak u mmHg (prva vrijednost)Dijastolički tlak u mmHg (druga vrijednost)
Normalan ispod 120ispod 80
Prehipertenzija120-13980-89
Prvi stupanj hipertenzije140-15990-99
Drugi stupanj hipertenzije160 ili višeiznad 100

Kod stanja prehipertenzije nema znakova oštećenja organa, da bi kod prvog stupnja hipertenzije već bio prisutan barem jedan od znakova oštećenja koji je uzrokovan esencijalnom arterijskom hipertenzijom, a kod drugog stupnja hipertenzije postoje jasni klinički znakovi nastali kao posljedica hipertenzije.

mjerenje krvnog tlaka

Vrijednosti krvnog tlaka mogu se razlikovati tijekom dana. Mijenja se nakon vježbanja, odmora, kada osjećate bol, kada ste pod stresom ili ljuti. Povremene visoke vrijednosti krvnog tlaka ne znače da imate hipertenziju. Tek kada Vam je tlak stalno visok znači da imate hipertenziju ili ako slučajnim mjerenjem otkrijete da je sistolički tlak viši od 160 mmHg, a niste prije toga bili fizički aktivni.

Većina ljudi neće primijetiti simptome esencijalne hipertenzije. Ljudi obično otkriju da boluju od visokog tlaka tek kada posjete liječnika. Esencijalna hipertenzija može započeti u bilo kojoj dobi, ali najčešće se javlja u srednjim godinama.

Visoki krvni tlak teško je prepoznati jer nema gotovo nikakve naznake ili simptome oboljenja, ali nekolicina ljudi s visokim krvnim tlakom opisuje simptome poput glavobolje, kratkog daha ili krvarenje iz nosa.

Ovi simptomi nisu specifični i ne pojavljuju se do trenutka kada je krvni tlak dosegnuo izrazito visoku ili po život pogubnu razinu.

Visoki krvni tlak može biti i indikacija ishemije, stanja pri kojem tjelesna tkiva primaju nedovoljnu količinu kisika zbog ometanog optoka krvi u žilama.

Saznajte kako sniziti krvni tlak na prirodne načine u ovome članku.

Hipertenzija srca

Hipertenzija srca odnosi se na srčana stanja uzrokovana visokim krvnim tlakom. Rad srca pod visokim tlakom utječe na različita stanja koja dovode do zadebljanja srčanog mišića, pojavu koronarne bolesti te eventualnog zatajenja srca.

hipertenzija srca

Hipertenzija srca može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, a jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu. 

Vrste hipertenzije srca

Hipertenzija srca može se na različite načine manifestirati, a dovodi do sužavanja arterija, zadebljanja i povećanje srca. Bolesti koje se vežu uz samu hipertenziju su koronarna bolest srca i hipertrofična kardiomiopatija.

Sužavanje arterija

Koronarne arterije prenose krv do srčanog mišića. Kao posljedica visokog krvnog tlaka i progresije ateroskleroze, dolazi do sužavanja koronarnih arterija te time protok krvi do srca može se usporiti ili zaustaviti. Ovo stanje naziva se koronarna bolest srca, a ono uzrokuje poteškoće s funkcijom srca da opskrbljuje ostatak organa krvlju. Također, postoji rizik srčanog udara zbog krvnog ugruška koji može zaglaviti u jednoj od suženih arterija pri čemu zaustavi protok krvi do srčanog mišića.

Zadebljanje i povećanje srca

Visoki krvni tlak otežava pumpanje krvi. Kao i kod drugih mišića u tijelu, svakodnevni teški poslovi utječu na jačanje i rast srčanog mišića, a to utječe i na funkcioniranje srca. Ove promjene obično se dogode u lijevoj klijetki, tj. u dijelu srca zaduženom za pumpanje krvi kroz aortu.

Stanje zadebljanja lijeve klijetke koje otežava rad srca pri pumpanju krvi naziva se hipertrofična kardiomiopatija.

Koronarna bolest može uzrokovati hipertrofičnu kardiomiopatiju i obrnuto. Kada bolujete od koronarne bolesti srca, Vaše srce mora jače raditi. Ako hipertrofična kardiomiopatija poveća Vaše srce, to može utjecati na sužavanje koronarne arterije.

I koronarna bolest i hipertrofična kardiomiopatija mogu dovesti do:

  • zatajenja srca – srce ne može pumpati dovoljno krvi do ostalih dijelova tijela,
  • aritmije – srce otkucava nepravilno, 
  • ishemijske srčane bolesti (srčani udar ili infarkt) – srce ne dobiva dovoljno kisika, prestaje s radom.

Hipertenzija – liječenje i prevencija

Ako imate prehipertenziju ili hipertenziju, Vaš liječnik najprije će vam preporučiti korake koje bi trebali poduzeti kako biste sami smanjili krvni tlak te potencijalno izbjegli terapiju lijekovima. 

Promjene koje Vaš liječnik može preporučiti su:

  • vježbanje barem 30 minuta dnevno,
  • manja konzumacija soli,
  • prehrana s manje masnoće, bogata vlaknima
  • smanjenje viška tjelesne težine,
  • prestanak pušenja,
  • ograničen unos alkohola (ne više od jednog pića dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce), 
  • smanjenje razine stresa.

Ako promjene u načinu života ne snize krvni tlak, liječnik Vam može prepisati jedan ili više antihipertenziva. Antihipertenzivi za liječenje visokog krvnog tlaka su:

  • beta blokatori,
  • blokatori kalcijevih kanala
  • diuretici
  • organski nitrati,
  • inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori),
  • inhibitori angiotenzina II.

Više o tome kako učinkovito djelovati na visoki krvni tlak pročitajte ovdje.

Hipertenzija i prehrana

Kada uvodite nove prehrambene navike, obratite pozornost na veličinu obroka i količinu kalorija te ćete moći smanjiti visoki krvni tlak i samim time smanjiti korištenje lijekova.

Pratite što unosite

Neki ljudi nisu svjesni koliko kalorija jedu i piju tijekom dana, odnosno loše procjenjuju koliko hrane unose u tijelo i pitaju se zašto ne mogu smršavjeti.

brojanje kalorija

Kada pratite unos hrane, uključujući i veličinu obroka, vidjet ćete koliko stvarno unosite hrane, odnosno kalorija. Tada možete započeti postupno smanjivati unos kalorija i veličine obroka kako bi smršavili i smanjili krvni tlak.

Kalorije možete pratiti putem mobilne ili online aplikacije Cronometar ili MyFitnessPal gdje upisujete količinu hrane koju ste unijeli, a dobijete pregled postotka i gramaže unesenih proteina, ugljikohidrata i masti, ali i vitamina i minerala.

Izbjegavajte sol (natrij)

Prehrana s visokim unosom soli povisuje krvni tlak. Što manje soli unosite, bolji će Vam biti krvni tlak.

Kako bi smanjili unos soli u prehrani pokušajte:

  • Unijeti manje od 2300 miligrama soli dnevno (otprilike 1 žličica soli). Pitajte liječnika ako možete smanjiti unos na 1500 miligrama.
  • Čitajte nutritivne vrijednosti na stražnjoj strani svakog pakiranja i provjerite kolika je količina soli (birajte hranu koja ima 5% ili manje dnevnog unosa soli, a izbjegavajte hranu koja ima 20% ili više od preporučene količine za dnevni unos).
  • Izbjegavajte konzerviranu hranu, obrađenu hranu, masno meso i brzu hranu.
  • Koristite začine bez soli.

Što trebate jesti?

Kalij, magnezij i vlakna mogu pomoći kontrolirati krvni tlak. Voće i povrće imaju visoku količinu kalija, magnezija i vlakna, a malo natrija. Sokovi Vam neće toliko pomoći jer ne sadrže vlakna, nego previše šećera. Orašasti plodovi, sjemenke i grahorice dobar su izvor magnezija.

hipertenzija prehrana

Kako bi povećali količine prirodnog kalija, magnezija i vlakna konzumirajte:

  • jabuke,
  • marelice,
  • banane,
  • zeleno povrće,
  • brokulu,
  • mrkve,
  • blitvu,
  • zelene mahune,
  • datulje,
  • grožđe,
  • grašak,
  • kelj,
  • lima grah,
  • mango,
  • lubenicu,
  • naranče,
  • breskve,
  • ananas,
  • krumpir,
  • grožđice,
  • špinat,
  • bundevu,
  • jagode,
  • batat,
  • rajčicu,
  • malomasni jogurt,
  • medvjeđi luk.

Više o tome kako pobijediti krvni tlak prehranom pročitajte ovdje.

DASH dijeta za smanjenje krvnog tlaka

DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension) je prvenstveno osmišljena kako bi se liječio ili spriječio visoki krvni tlak (hipertenzija). To je dijeta bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom, mesom, grahoricama, orašastim plodovima i malomasnim mliječnim proizvodima. Obiluje kalijem, magnezijem, kalcijem, vlaknima i proteinima.

Može sniziti krvni tlak jer ima manje soli i šećera nego uobičajena prehrana. DASH dijeta ne dopušta slatkiše i kolače, zaslađena pića, masti, crveno i obrađeno meso.

Više o DASH dijeti i tome što trebate jesti pročitajte ovdje.

Sekundarna hipertenzija

Sekundarna hipertenzija posljedica je bolesti organskog sustava ili nekog organa poput endokrinog sustava ili bubrega.

Pravilno liječenje sekundarne hipertenzije,  odnosno organskog sustava koji uzrokuje povišenje krvnog tlaka, može kontrolirati zdravstveno stanje i visoki krvni tlak, pri čemu se smanjuje rizik od komplikacija poput srčanih oboljenja, zatajenja bubrega i infarkta.

Uzroci sekundarne hipertenzije su:

  • Pretilost – kad dobijete na težini, povisi se razina krvi koja cirkulira tijelom, kao što raste i mogućnost nastajanja aterosklerotskih naslaga. To stavlja dodatni pritisak na stijenke arterija, pri čemu se povisuje krvni tlak.
  • Dijabetička nefropatija – dijabetes može oštetiti bubrežnu funkciju izlučivanja štetnih tvari iz tijela što može dovesti do visokog krvnog tlaka.
  • Policistična bolest bubrega – nasljedno je stanje, a ciste u bubrezima sprječavaju normalan rad bubrega i povisuju krvni tlak.
  • Glomerularna bolest – bubrezi izlučuju štetne tvari i natrij uz pomoć filtera mikroskopske veličine, glomerula, koje ponekad mogu biti natečene. Ako nateknute glomerule ne mogu normalno funkcionirati, možete razviti visoki krvni tlak.
  • Renovaskularna hipertenzija – ovaj tip hipertenzije nastaje zbog sužavanja arterija koje vode do bubrega. Često je nastala zbog istog tipa zadebljanog plaka koji može oštetiti koronarne arterije (ateroskleroza).
  • Cushingov sindrom – kortikosteroidi mogu uzrokovati sekundarnu hipertenziju ili hipertenzija može nastati zbog tumora hipofize ili drugih faktora zbog kojih nadbubrežne žlijezde proizvode previše hormona kortizola.
  • Aldosteronizam – tumor u nadbubrežnoj žlijezdi, pojačani rast normalnih stanica u nadbubrežnoj žlijezdi ili drugi faktori utječu na nadbubrežne žlijezde pri čemu one otpuštaju preveliku količinu hormona aldosterona. Zbog toga bubrezi zadržavaju sol i vodu te se gubi velika količina kalija što povisuje krvni tlak.
  • Problemi sa štitnjačom – kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače (hipotireoza) ili proizvodi previše hormona štitnjače (hipertireoza), može doći do visokog krvnog tlaka.
  • Hiperparatireoidizam – paratireoidne žlijezde reguliraju razinu kalcija i fosfora u tijelu. Ako žlijezde izlučuju previše paratireoidnog hormona, razina kalcija u krvi će se povisiti – što utječe na porast krvnog tlaka.
  • Apneja u snu – ovo stanje utječe na manjak kisika što može oštetiti stijenke krvnih žila pri čemu krvne žile ne reguliraju ispravno krvni tlak.
  • Pretilost – kad dobijete na težini, povisi se razina krvi koja cirkulira tijelom. To stavlja dodatni pritisak na stijenke arterija, pri čemu se povisuje krvni tlak.
  • Trudnoća – trudnoća može utjecati na razvoj visokog krvnog tlaka.
  • Lijekovi i suplementi – mnoštvo lijekova – poput lijekova za olakšanje boli, kontracepcijske pilule, antidepresivi i lijekovi koji se koriste nakon transplantacije organa – mogu povisiti krvni tlak.

Liječenje sekundarne hipertenzije

Često određena zdravstvena stanja zahtijevaju liječenje uz pomoć lijekova ili operacije. Nakon provedene terapije, sekundarna hipertenzija može se smanjiti ili vratiti u normalu.

Ali ipak, promjena načina života – zdrava prehrana, povećanje fizičke aktivnosti i održavanje zdrave težine – može pomoći održati krvni tlak niskim. Možda ćete trebati nastaviti piti lijekove protiv visokog tlaka, a bilo koje zdravstveno stanje koje uzrokuje sekundarnu hipertenziju može utjecati na liječnikov odabir lijeka.

Članak objavljen:

Saznajte više o krvnom tlaku u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   5

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: esencijalna hipertenzija, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu