Dispepsija – uzroci, simptomi i terapija

dispepsija

Dispepsija je funkcionalna bolest kod koje probavni organi, prije svega želudac i prvi dio tankog crijeva, ne mogu normalno obavljati svoje funkcije.

Općenito govoreći, dispepsija (dyspepsia od grčkih riječi dys – loše te pepsia – kuhati) je medicinski izraz za lošu probavu kojim se označava skupina simptoma koji se javljaju u području gornjeg abdomena.

Termin funkcionalna dispepsija odnosi se na nelagodu ili bol nakon obroka lokaliziranu u gornjem dijelu probavnog trakta. 

Dispepsija – uzroci

U posljednjih nekoliko godina liječnici su primijetili kako simptomi dispepsije mogu biti rezultat disfunkcije živčanog sustava ili mišićne aktivnosti želuca i tankog crijeva.

Također, do pojave dispepsije može dovesti i neadekvatna prehrana te nedostatak tjelesne aktivnosti.

Osim toga, dispepsija može biti i posljedica nekih bolesti, kao što su gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), peptički ulkus (želučani ili duodenalni) te bolesti žučnog sustava i gušterače.

dispepsija

Neke osobe simptome dispepsije povezuju sa stresom i nervozom. Međutim, ovi čimbenici najčešće ne izazivaju dispepsiju, premda mogu znatno utjecati na njezin intenzitet.

Neulkusna dispepsija kod djece javlja se gotovo isključivo kao funkcionalna dispepsija, dakle bol u trbuhu koja se javlja nakon obroka. Najčešći je uzrok učestalih abdominalnih bolova kod djece. 

Dispepsija – simptomi

Primarni simptomi dispepsije su neugodna, žareća bol i nelagoda u gornjem dijelu trbuha, a kao popratna pojava često se javljaju nadimanje, slabost, mučnina i žgaravica.

U nekim slučajevima dispepsija može biti znak mnogo ozbiljnijeg problema, pa su tako mogući i sljedeći simptomi:

  • Neprekidno povraćanje
  • Nagli gubitak tjelesne mase
  • Poteškoće s gutanjem
  • Crna stolica
  • Neprekidna bol u gornjem desnom dijelu abdomena
  • Prisutnost oteklina i kvržica na abdomenu

U slučaju pojave ovih simptoma preporučuje se potražiti pomoć liječnika.

Dispepsija – dijagnoza

Kod dijagnosticiranja dispepsije neophodno je napraviti sva standardna ispitivanja, počevši od laboratorijskih, RTG i endoskopskih.

Međutim, kod mlađih osoba, u slučaju dobrog općeg stanja i tegoba kratkog trajanja dispepsiju je moguće dijagnosticirati i bez prethodno obavljenih pretraga, a na temelju uobičajenih simptoma.

Kod dijagnoze dispepsije potrebno je prethodno isključiti postojanje drugih bolesti probavnog sustava.

Dispepsija – liječenje

Dispepsija je kronična bolest koja može trajati godinama ako se ne primjeni adekvatna terapija.

Njezini simptomi u pravilu se javljaju periodično, a njihov intenzitet i učestalost mogu varirati. Koja terapija će biti primijenjena kod liječenja dispepsije ovisit će o uzroku njezina nastanka.

Dispepsija

U slučaju da je dispepsija posljedica neke bolesti, liječnik će započeti liječenje specifičnih poremećaja.

U ostalim slučajevima najčešće će pri liječenju biti naglasak na promjeni prehrambenih navika te redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Naime, ova dva čimbenika u velikoj mjeri utječu na intenzitet simptoma dispepsije stoga se u terapiji preporučuje umjerena tjelesna aktivnost te izbjegavanje masne hrane, alkohola, kave, nesteroidnih i anti-upalnih lijekova, kao i laktoze ako je dispepsija posljedica netolerancije na nju.

Budući da stres, anksioznost i depresija pogoršavaju simptome dispepsije, psihoterapijska intervencija također može biti efikasna, a primjena antidepresiva ublažiti intenzitet simptoma.

Usmjerenost na ublažavanje specifičnog simptoma naziva se simptomatska terapija. Problem leži u tome da oboljeli nerijetko pate od više simptoma u isto vrijeme.

U idealnom slučaju, liječenje dispepsije bi trebalo biti usmjereno na uzrok te tako otkloniti veći broj simptoma odjednom. U praksi, međutim, pokušaji da se otkrije toliko učinkovit lijek za dispepsiju nisu još urodili plodom.

Dispepsija – lijekovi

Među ostalim čimbenicima, postoje brojni lijekovi čije uzimanje može uzrokovati dispepsiju ili pak pogoršati njene simptome. Iz tog razloga se nikako se ne preporučuje konzumiranje protuupalnih lijekova bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.

dispepsija lijekovi
Foto: Photospin

Kad se koriste lijekovi, oni su prije svega usmjereni na suzbijanje simptoma u slučajevima kada nije pronađena specifična pozadinska bolest. Ti su lijekovi:

  • Antacidi – neutralizatori ili blokatori želučane kiseline, ali samo kod osoba ispod 45 godina.
  • Inhibitori protonske pumpe (IPP) – i to Esomeprazol, Lanzoprazol, Omeprazol, Pantoprazol ili Rabeprazol.
  • Blokatori H2 receptora – uključujući Cimetidin, Famotidin, Nizatidin i Ranitidin.
  • Citoprotektivne tvari i sredstva, npr. Sukralfat.
  • Tekuća suspenzija prokinetičkih lijekova – (npr. metoklopramid ili eritromicin), ali samo kod oboljelih s dispepsijom koja nalikuje poremećajima motiliteta.
  • Triciklički antidepresivi – inhibitori ponovne pohrane serotonina i slični lijekovi koji vrše promjenu osjetne percepcije.

Ako je posrijedi funkcionalna dispepsija, antikolinergici i misoprostol nemaju učinka u liječenju.

Dispepsija prirodno liječenje

Od prirodnih lijekova za dispepsiju, aloe vera zauzima posebno mjesto. Zastupljen je i čaj od sljeza, koji prema brojnim istraživanjima nakon konzumacije stvara zaštitni sloj u želucu i duodenumu.

Kamilica je poznata po svom blagotvornom djelovanju na probavu i probavni sustav još od antičkih vremena, a od ostalih biljnih pripravaka najučinkovitiji su čajevi od lana, komorača, stolisnika, iđirota, maslačka, pelina, kičice i metvice.

dispepsija čaj od sljeza
Foto: Photospin

Ako je dispepsija popraćena infekcijom bakterijom Helicobacter pylori, koja je odgovorna za nastanak čira na želucu, najdjelotvornije su ljekovite biljke sa širokim spektrom djelovanja poput gospine trave, kadulje, majčine dušice, anisa i lavande.

Sve navedene biljke su vrlo bogate eteričnim uljima koja imaju bakteriocidni učinak na H. pylori.

Dispepsija samopomoć

Kad nas nakon obilatih blagdanskih, rođendanskih i drugih obroka neizostavno uhvati funkcionalna dispepsija forum je obično prvo mjesto kojem se okrećemo, sve u nadi da ćemo možda pronaći neku staru mudrost ili trik koji možemo primijeniti kako bismo si ublažili iznenadne muke.

S tim se nedaćama lako možemo šaliti ako nam se događaju na godišnjoj razini. No, ako se susrećemo s bolovima svaki dan, tada je problemu potrebno pristupiti s krajnjom ozbiljnošću.

Kad govorimo o liječenju dispepsije, prvi i najvažniji korak je korjenita promjena štetnih životnih navika. To se prije svega odnosi na prestanak pušenja, gubitak suvišne tjelesne mase te količine hrane koja se svakodnevno unosi.  

Dispepsija zdrav zivot
Foto: Photospin

Također, osobito kod osoba koje uz dispepsiju pate od GERB-a, ne preporučuje se konzumiranje hrane bogate proteinima (mesa, jaja i mliječnih prerađevina) 3 sata prije spavanja. Izbjegavanje kasnog jela općenito je korisna i zdrava navika.

Mnogi koji boluju od dispepsije svoje simptome redovito liječe korištenjem antacida dostupnih bez recepta. Ti lijekovi neutraliziraju želučanu kiselinu te tako pružaju brzo i učinkovito olakšanje.

Najveća prednost kod antacida je brzina kojom djeluju. Nažalost, učinkovitost i brzo djelovanje imaju negativnu stranu – djelovanje antacida je vrlo kratkoročno, što stvara potrebu za učestalim uzimanjem.

Stoga se nerijetko javljaju i nuspojave koje ovise o tome jesu li antacidi spojevi kalcija, aluminija ili magnezija. Antacidi na bazi aluminija su najopasniji, jer uzrokuju zatvor, nefrotoksični su u slučaju oboljenja bubrega, a s dugotrajnim korištenjem mogu dovesti i do razvoja osteoporoze. Antacidi na bazi magnezija nerijetko uzrokuju proljev.

Dispepsija – prehrana

Većina problema s probavnim sustavom, a tako i dispepsija, svoj začetak imaju u lošim prehrambenim navikama. Među oboljelima od dispepsije učestao je trend prekomjerne konzumacije masne hrane, alkohola i kave. Zamjena tih proizvoda voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama pruža najbolje izglede za oporavak i sprečavanje ponovnog povrata bolesti.

Iz prehrane treba izbaciti:

  • Soju, leću i kikiriki – iako ne spadaju u “dežurne krivce” kad je riječ o kroničnim oboljenjima, u slučaju dispepsije ih valja izbjegavati u širokom luku jer obiluju spojevima koji djeluju kao inhibitori probavnih enzima. 
  • Punomasne mliječne proizvode – mliječne masti također su životinjskog podrijetla te podjednako teško padaju na želudac kao i, primjerice, svinjska mast.
  • Pekarske proizvode – posljednjih godina kod nas su se rasprostranili lanci pekara kao glavno mjesto gdje se nešto može pojesti na brzinu, osobito za osobe koje rade ili studiraju te općenito vode užurban stil života. Proizvodi tih lanaca još su rafiniraniji i puniji aditiva nego proizvodi manjih, kvartovskih pekara. 
  • Visoko procesuiranu hranu, “fast food”, grickalice i sl. 
  • Šećer – velike količine šećera uzrokuju prekomjerno lučenje želučane kiseline te pogoršavaju simptome.
  • Češnjak i luk – premda su inače zdrave, ove dvije namirnice smanjuju pritisak u donjem sfinkteru jednjaka, pogodujući refluksu.
Dispepsija prehrana
Foto: Photospin

Od namirnica koje ne samo da nisu štetne za probavu, već i potiču oporavak ističemo:

  • Ananas i papaju – ananas sadrži enzim bromelain, a papaja papain. Ti enzimi učinkovito potiču probavu te tako olakšavaju posao koji vaš želudac mora odraditi. 
  • Maslinovo ulje – svakako najbolji izvor oleinske kiseline i skupine antioksidansa polifenola, a poznato je i po poticanju dobre probave. 
  • Kiselo mlijeko, kefir, acidofil, jogurt – žive stanične kulture u fermentiranim mliječnim proizvodima obogaćuju mikrofloru crijeva. 
  • Med – uvijek dobar izbor, med je bogat antioksidansima te pomaže kod zacjeljivanja rana i čireva zahvaljujući snažnom ljekovitom djelovanju. 
  • Sjeme lana povrće i sjemenke općenito, a najviše laneno sjeme, bogat su izvor linolne kiseline. Iz linolne kiseline preko arahidonske kiseline nastaju prostaglandini, tvari koje štite stanice dvanaesnika.
  • Plava riba i riba sjevernih mora – pored tune i sabljarke, bakalar i losos su odličan izvor Omega-3 masnih kiselina, koje također štite stanice probavnog trakta.

Jednom kad naučite koje namirnice izbjegavati, a koje birati, već ste odradili pola posla. No, od jednostavne formule “A dobro, B loše”, za dobru prehranu još je važnije naučiti značaj pravilne kombinacije sastojaka i prehrambenih namirnica

Nutricionistička istraživanja pokazuju da nije dobro kombinirati proteine (primjerice meso) i ugljikohidrate (tjestenina). Razlog leži u tome da se te dvije vrste namirnica ne probavljaju jednakim tempom: probava ugljikohidrata počinje već u ustima preko enzima u slini, dok se enzimi za razgradnju proteina ispuštaju tek u želucu. 

Probava povrća, osobito onog koje sadrži mnogo vlakana, odvija se prije svega u tankom crijevu, jer se svi složeni sastojci biljnog podrijetla razlamaju dugim prolazom kroz probavni trakt.

Zato nije dobro povrće jesti zajedno s voćem, koje u velikim količinama sadrži šećere i ugljikohidrate te mu za probavu treba manje. 

Od drugih savjeta, preporučuje se da se hrana bogata šećerima ne konzumira zajedno s proteinima i proizvodima koji obiluju škrobom. Također, za vrijeme obroka ne bi trebalo piti mlijeko. 

Članak uređen:

Ocijenite članak

4.45 / 5   20

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: dispepsija, funkcionalna dispepsija, dispepsija simptomi, dispepsija zeluca, Sta je dispepsija, dispepsija je, funkcionalna dispepsija simptomi, dispepsija simptomi lecenje, dispesija, kronična dispepsija, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Dispepsija – uzroci, simptomi i terapija

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.