Vaša genetika, okoliš i ponašanje igraju važnu ulogu u kontroli tjelesne težine. Ne možete promijeniti svoje gene, ali zato možete promijeniti svoj stil života.

Donosimo pregled nezdravih navika koje doprinose nakupljanju kilograma.

Ne spavate dovoljno

Studije pokazuju da ljudi koji ne spavaju dovoljno imaju veći rizik od pretilosti od ljudi koji imaju kvalitetan san. Nedostatak sna povećava otpuštanje hormona grelina, koji povećava apetit i kao rezultat toga, vjerojatno ćete jesti više nego što je potrebno.

Previše sjedite

Što više vremena provedete sjedeći, to je vjerojatnije da ćete imati problema s težinom, bez obzira na to koliko vježbate. Studije pokazuju da duga razdoblja neaktivnosti utječu na usporavanje metabolizma.

Pročitajte članak “Cjelodnevno sjedenje – načini kako umanjiti negativni učinak produženog sjedenja“.

Prevelike porcije

Naše porcije su se naglo povećale unazad posljednjih 40 godina, što je promijenilo našu ideju o normalnim količinama hrane. Bez obzira na to što jedete, ako ste pojeli više kalorija nego što ste ih potrošili, dobit ćete na težini.

Zaslađena pića

Gazirani sokovi i slična pića s visokom kalorijskom vrijednošću su snažno povezani s pretilošću. Šećeri iz sokova doprinose gojaznosti, posebno nakupljanju masnih naslaga oko struka.

Previše gledate televiziju

Ljudi koji gledaju televiziju više od dva sata dnevno imaju veći rizik od debljanja u odnosu na ljude koji je gledaju manje. Dok gledate televiziju, imate tendenciju da grickate i jedete hranu s previsokim kalorijskim sadržajem, što dovodi do debljanja. 

Stres

Istraživanja pokazuju da su visoke razine stresa povezane s većim obujmom struka. Stres oslobađa hormon kortizol i može potaknuti želju za slatkom i masnom hranom.

Pročitajte članak “Stres – kako ga prepoznati i smanjiti?“.

Fizička neaktivnost

Tjelesna aktivnost je izuzetan saveznik u održavanju zdrave težine. Stručnjaci preporučuju 150 do 300 minuta tjedno umjerenog vježbanja, primjerice brzog hodanja.

Pročitajte članak “Kako pronaći motivaciju za vježbanje?“.

Preskakanje obroka

Dok mislite da preskakanje obroka pomaže smanjiti težinu, ova strategija će zapravo izazvati kontraefekt. Izgladnjivanje dovodi do kasnijeg prejedanja, čime ćete zapravo unijeti više kalorija u tijelo nego što biste da se jeli redovito.  

Emocionalno prejedanje

Neki ljudi jedu više nego inače kada su tužni, ljuti ili im je jednostavno dosadno. S vremenom, ovaj obrazac emocionalnog prejedanja može dovesti do pretilosti.

Pročitajte članak “Emocionalno prejedanje – kako zaustaviti ovu lošu naviku?“.

Previše alkohola

Alkoholna pića sadrže prazne kalorije i povećavaju apetit. Studije pokazuju da ljudi koji previše piju imaju povećan rizik od pretilost. Stručnjaci preporučuju ne više od jednog pića dnevno za žene i ne više od dva pića dnevno za muškarce.

Pročitajte i članak “Pretilost – posljedice na zdravlje, kako izračunati, liječenje“.

• emocionalno prejedanje
• mršavljenje
• pretilost
• stres

Učitaj više izvora