Što su koronavirusi i odakle potječu?

Koronavirusi

Virusi su mikroorganizmi, koji se ne mogu umnožavati izvan stanice domaćina. Oni su unutarstanični “paraziti” različitih bioloških sustava uključujući ljude, životinje, biljke i bakterije. Unutar stanica viših organizama virusi se umnožavaju, služeći se staničnim metabolizmom domaćina.

Virus se najprije spoji sa stanicom, uđe u nju te oslobodi genetski materijal iz svoje ovojnice. Zatim iskoristi stanične mehanizme kako bi umnožio svoj genom. Novonastale molekule spoje se s ovojnicom i novi virus tada izlazi iz stanice. U ljudi virusi mogu uzrokovati različite oblike infekcija mnogih organskih sustava (spolno-mokraćni, živčani, probavni, dišni). Izvor zaraze je zaraženi čovjek ili životinja s infekcijom koja može biti izražena (simptomatska) ili ne mora biti izražena (asimptomatska). Viruse ne smatramo normalnom florom viših organizama. Oni mogu mijenjati svoju genetsku strukturu spontanim mutacijama i međusobnim interakcijama stoga i dalje predstavljaju izazov u dijagnostici i liječenju.

Klasifikacija koronavirusa

Koronavirusi predstavljaju veliku porodicu virusa (Coronaviridae) u međunarodnoj mikrobiološkoj klasifikaciji virusa. Unutar te porodice nalaze se Torovirusi koji većinom inficiraju životinje i iznimno ljude. Druga potporodica su koronavirusi u užem smislu (Coronavirinae) u koji spada nekoliko rodova virusa.

U rodu Alfacoronavirus nalazi se nekoliko ljudskih koronavirusa koji uzrokuju blaže simptome bolesti gornjeg dišnog sustava (poput obične prehlade), a kod dojenčadi, djece i starijih osoba mogu uzrokovati težu kliničku sliku.

Postoje još rodovi Betacoronavirus (tu spadaju SARS-CoV i MERS-CoV koji stvaraju tešku kliničku sliku te su odgovorni za epidemije u Kini i na Bliskom istoku), Gammacoronavirus i Deltakoronavirus koji se razlikuju po određenim genetskim strukturama. Alfakoronavirusi i Betakoronavirusi inficiraju samo sisavce. Obično uzrokuju bolest respiratornog sustava kod čovjeka te probavnog sustava kod životinja. Predstavljaju velik teret za stoku jer uzrokuju cijeli niz sindroma probavnog sustava kod životinja, poput gastroenteritisa i dijareje. Gamakoronavirusi i Deltakoronavirusi zarazom zahvaćaju ptice, ali ponekad su zabilježeni i kod sisavaca.

Na temelju trenutnih baza podataka, svi ljudski koronavirusi imaju životinjsko podrijetlo, i to najčešće od šišmiša, a poneki od glodavaca. Neke vrste Alfakoronavirusa i Betakoronavirusa identificirane su isključivo kod šišmiša, stoga se oni smatraju glavnim prirodnim rezervoarom tih virusa.

Krajem 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu otkriven je novi koronavirus kojeg su znanstvenici nazvali SARS-CoV 2, a bolest koju uzrokuje COVID-19. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu pandemiju 11.ožujka 2020. godine. 

Karakteristike koronavirusa

Koronavirusi su prvi put izolirani 1937. godine iz pilića, a 1965. iz sekreta respiratornog trakta ljudi koji su oboljeli od prehlade. Naziv su dobili prema latinskoj riječi corona što znači kruna. Batićasti izdanci koji strše iz virusne ovojnice liče po svom izgledu na krunu. Virusna čestica je 120 do 160 nm u promjeru, a genom mu čini jednolančana pozitivna RNA molekula koja svojom duljinom svrstava koronaviruse među RNA viruse s najvećim genomom. Infektivnost virusa nestaje pri 56℃ tijekom 10 minuta, a pri 4℃ infektivnost može biti očuvana desetak dana. 

SARS (teški akutni respiratorni sindrom)

SARS-CoV otkriven je krajem ožujka 2003. godine kao rezultat međunarodne suradnje istraživača iz Hong Konga, SAD-a i Njemačke. Epidemija povezana s ovim virusom pojavila se u kineskoj pokrajini Guandong u studenom 2002. godine. Kao izvor zaraze smatra se cibetka (Paguma larvata), mački sličan sisavac u srodstvu s mungosima. Oni su bili prodavani na tržnici kao jestiva delikatesa te su vjerojatno zaražene kontaktom sa šišmišima prije nego su ulovljene. 

Nakon inkubacijskog perioda koji traje od 2 do 10 dana, bolest počinje pojavom vrućice, praćene općom slabosti, glavoboljom, bolovima u mišićima, te nakon 2 do 3 dana neproduktivnim kašljem i kratkim dahom. Manji broj bolesnika imao je grlobolju, curenje iz nosa, mučninu, povraćanje i proljev. Smrt može nastupiti od progresivnog zatajivanja pluća gdje dolazi do potrebe za mehaničkom ventilacijom i respiratorom. Čimbenici rizika za tešku bolest uključuju dob > 50 i postojeće bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i hepatitis. Bolest u trudnica može biti posebno teška, ali se u djece pokazala blažom, nije bilo zabilježenih smrtnih slučajeva. 

Na kraju epidemije identificirano je oko 8 tisuća oboljelih u 33 zemalja Azije, Afrike, Europe i Sjeverne Amerike, iako se oko 90% slučajeva pojavilo u Kini i Hong Kongu. Stopa smrtnosti je varirala unutar epidemija, kretala se oko 10%. Umrlo je 774 ljudi sa znatnim razlikama stopa smrtnosti unutar dobnih skupina (manja od 1% kod ljudi mlađih od 24 godine do više od 50% kod onih starijih od 65 godina). 

MERS (bliskoistočni respiratorni sindrom)

MERS-CoV je koronavirus odgovoran za epidemiju 2012. godine koja je izbila u Saudijskoj Arabiji. Svi slučajevi MERS-a povezani su s putovanjem ili boravljenjem na Arapskom poluotoku s preko 80% slučajeva koji uključuju Saudijsku Arabiju. Prijenos bolesti je direktnim kontaktom sa zaraženim, kapljičnim putem. Smatra se da je rezervoar ove bolesti jednogrba deva s koje se bolest prenijela na čovjeka, iako se točan mehanizam prijenosa još ne zna. Neki oblici ovog virusa identificirani su u šišmiša, stoga je hipoteza današnjih istraživanja da su oni prešli sa šišmiša na deve, iako nema dokaza koji bi to definitivno potvrdili.

MERS Cov

Inkubacijski period traje oko 5 dana, nakon kojeg se pojavljuju simptomi koji uključuju: vrućicu, bol u mišićima, zimicu, kašalj. Neki dio pacijenata ima i simptome probavnog sustava poput proljeva, povraćanja i boli u trbuhu. Jačina simptoma varira od toliko jakih da pacijenti zahtijevaju hospitalizaciju i boravak u jedinici za intenzivno liječenje, dok je dio pacijenata s blažim simptomima ili čak i bez ikakvih simptoma. Prosječna dob bolesnika iznosila je oko 56 godina te je uočeno da je klinička slika teža u starijih pacijenta i u onih s prije postojećim bolestima poput dijabetesa, kroničnih bolesti srca i bubrega.

Do 2019. godine zabilježeno je 2500 slučajeva ove bolesti iz 27 zemalja svijeta s ukupno 850 povezanih smrti, što čini stopu smrtnosti oko 35%. 

COVID-19

Covid 19
Foto: Pixabay

SARS-CoV 2 je novootkriveni koronavirus pronađen krajem 2019. godine u Wuhanu, kineskom gradu, odakle se proširila cijelim svijetom, uzrokujući pandemiju. Povezuje ga se lokalnom gradskom tržnicom gdje se prodaju razni proizvodi egzotičnih životinja kao delikatese. Istraživanja i dalje traže životinju preko koje je bolest prešla na čovjeka i dalje nastavila prijenos s čovjeka na čovjeka, kapljičnim putem. Trenutno je najvjerojatniji kandidat ljuskavac (Manis tetradactyla) koji je u Kini poželjna roba zbog svojeg mesa, ljuski i uporabe u medicinske svrhe. Šišmiš, koji je prirodni rezervoar i drugih koronavirusa, smatra se kao početna točka širenja zaraze između drugih životinja.

Ljuskavac

Nakon inkubacije koja traje 1 do 14 dana, javljaju se simptomi: vrućica, kratak dah, kašalj, opća slabost, grlobolja, bol u mišićima. Neki ljudi mogu biti bez simptoma, a kod nekih se mogu javiti proljev, povraćanje, gubitak njuha (anosmija). Teški oblici bolesti vode do oštećenja pluća, sepse i septičkog šoka, a nekim bolesnicima može biti potreban i respirator za održavanje disanja. Čimbenici rizika za loš ishod bolesti su starija dob (>65), kardiovaskularne bolesti, dijabetes i druge kronične bolesti. 

Veliku ulogu u širenju SARS-a 2003. godine imali su super-spreaders, ljudi koji su proširili bolest na puno više ljudi od prosječne zaražene osobe. Smatra se da i u COVID-19 ti ljudi imaju ulogu u rapidnom širenju bolesti. Samoizolacija kontakata zaraženih osoba iz tog je razloga od iznimne važnosti.

Analizom genoma novog koronavirusa kineski su stručnjaci našli na 79% podudaranje s virusom SARS-CoV, a podudaranje s MERS-CoV iznosilo je oko 50%
Pranje ruku
Foto: Pixabay

Virus se širi direktnim kontaktom s čovjeka na čovjeka, preko kapljica iz respiratornog trakta, ali su istraživanja pokazala da ima i veliku moć ostajanja na umjetnim podlogama, stoga su uz održavanje distance od 2 metra, mjere higijenskog pranja ruku sapunom (sapun deaktivira ovojnicu virusa) od iznimne važnosti za zaustavljanje širenja infekcije.

Zaštitne maske bitne su za ljude sa simptomima, da ne prenose infekciju na druge, dok ljudima bez simptoma nisu potrebne, osim kao psihološka potpora.

Zaštitne maske
Foto: Pixabay

Puni opseg ove pandemije moguće je samo nagađati, no već sad apsolutne brojke zaraženih i umrlih govore kako je riječ o većem izazovu negoli su predstavljali prethodnici ovog virusa. 

Članak uređen:

Izvori: 

  1. Smilja Kalenić i suradnici, Medicinska mikrobiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2013.
  2. Q & A on COVID-19 ( 2020), European Centre for Disease Prevention and Control
  3. Cui J., Zheng- Li S., (2019), Origin and evolution of pathogenic coronaviruses, Nat Rev Microbiol, 2019; 17(3): 181–192.
  4. Anderson K.G., Rambaut A., Lipkin W.A. et al. ( 2020), The proximal origin of SARS-CoV-2,  Nat Med. 2020 Mar 17 : 1–3.
  5. Cyranoski D., (2020), Mystery deepens over animal source of coronavirus
  6. Cyranoski D., (2020), Did pangolins spread the China coronavirus to people?
  7. Tesini B. L., (2020), Coronaviruses and Acute Respiratory Syndromes (COVID-19, MERS, and SARS), MSD Manual Consumer

Ocjenite članak

4.33 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: jednogrba deva sars cov, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Što su koronavirusi i odakle potječu?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.