Koksaki virus, raširen po čitavom svijetu, unosi se u organizam najčešće zaraženom hranom u doticaju s nečistim rukama, zbog čega se javlja skup simptoma te bolest zovu i “bolest prljavih ruku”.

Virus je prvi puta izoliran 1948. godine u Coxsackiju, američkom gradiću po kojem je i dobio ime.

Ovaj virus je dio Enterovirusa koji su podijeljeni u dvije grupe – A koksaki virus i B koksaki virus. 

Infekcija koksaki virusom A tipa naziva se i “bolešću šaka, stopala i usta”, a može izazvati i konjunktivitis. Ovi se simptomi najčešće razvijaju kod djece mlađe od 10 godina, ali moguća je njihova pojava i kod odraslih ljudi.

S druge strane, tip B najčešće uzrokuje plućne tegobe, groznicu, bol u trbuhu i glavobolju. Može uzrokovati i povišenu tjelesnu temperaturu koja može trajati od 2 do 12 dana.

Oba virusa ponekad dovode do meningitisa, miokarditisa i perikarditisa.

Ovo je vrlo otporan virus pa ga ne može uništiti niti želučana kiselina, a na površinama može preživjeti do nekoliko sati.

Iako uglavnom prolazi uz odmor i ležanje kao gripa i prehlada, bolest uzrokovana koksaki virusom može dovesti i do vrlo ozbiljnih pa čak i smrtonosnih komplikacija.

Kako se prenosi koksaki virus?

Virus se prenosi feko-oralnim putem, što znači da se nalazi u respiratornom traktu i stolici. Do zaraze zato često dolazi kihanjem, kašljanjem i u dodiru sa stolicom zaražene osobe. Infekcija se može dogoditi preko pelena, igračaka, posuđa i drugih kontaminiranih predmeta. Česti prenositelji su i muhe te komarci.

Rizični faktori za zarazu koksaki virusom su sljedeći:

• oslabljen imunološki sustav – kao kod djece koja još nemaju razvijen imunološki sustav ili kod bolesnih ljudi,
• boravak u gužvama – u sredstvima javnog prijevoza, bazenima, dječjim vrtićima i školama virus se rapidno širi,
• loša higijena – nedostupnost čiste vode i sapuna ili neredovito pranje ruku glavni je razlog razvitka bolesti.

Zbog nenaučenosti na redovito pranje ruku prije jela te navike guranja prstiju u usta, djeca su najčešće žrtve ovog virusa. Roditelji i tete u vrtiću ponekad mogu u kontakt s virusom doći prilikom promjene pelena zbog čega je važno nakon rukovanja korištenim pelenama detaljno oprati ruke.

Koksaki virus – simptomi

Prvi simptomi zaraze koksaki virusom nastaju obično od 2 do 5 dana nakon ulaska virusa u organizam, a to su:

• povišena tjelesna temperatura,
• mučnina i povraćanje,
• slab apetit,
• upaljeno grlo,
• kašalj,
• glavobolja,
• osjećaj umora, slabosti i pospanosti.

Dan ili dva nakon ovih prvih znakova mogu se razviti i ostali simptomi nakon kojih postaje jasno da nije riječ o običnoj prehladi ili gripi, a to su:

• rane u ustima ili grlu,
• osip, ranice, plikovi na dlanovima ili stopalima,
• osip ili plikovi na stražnjici ili genitalijama (rijetko),
• konjunktivitis (rijetko).

Ovi simptomi obično traju od 3 do 7 dana, a osoba se najčešće potpuno oporavlja jer rane ne ostavljaju ožiljke.

Bolesnik je najzarazniji upravo u vrijeme trajanja simptoma, ali može prenijeti virus i do tri tjedna nakon izlječenja, zbog čega je potrebno paziti ako ste u kontaktu sa zaraženom osobom.

Koksaki virus – liječenje

Ne postoji specijalan tretman za bolest uzrokovanu koksaki virusom s obzirom na to da prolazi spontano.

Preporučuje se mirovanje, ležanje i unošenje više tekućine za vrijeme trajanja simptoma. Prevencija od zaraze koja uključuje jačanje imunološkog sustava je najvažnija.

Ako bolesnik razvije temperaturu veću od 38°C, obavezno se prepisuju lijekovi za smanjenje tjelesne temperature.

Ranice u ustima mogu se ublažiti korištenjem posebnih sprejeva i vodica za ispiranje koje se mogu pronaći u ljekarnama, a pomaže i hladno mlijeko.

Preporučuje se izbjegavati gazirana pića, ocat i ostale kisele namirnice koje mogu iritirati ranice.

Osip, odnosno rane na rukama i nogama, olakšavaju se gelovima s difenhidraminom.

Moguće komplikacije

Iako odrasli generalno rijetko obolijevaju od bolesti uzrokovane koksaki virusom, u starijoj dobi infekcija može uzrokovati teške zdravstvene probleme.

Komplikacije su moguće i kod male djece, a uključuju:

• Meningitis (upalu moždane ovojnice) – većinom se razvija kod djece, a simptomi su: umor, pospanost, letargija, glavobolja, vrućica, mučnina i povraćanje, upala dišnih putova, bol i ukočenost u vratu te osjetljivost očiju na svjetlo. Kod sumnje na meningitis potrebna je hospitalizacija jer neliječeni meningitis može trajno oštetiti mozak, uzrokovati gubitak sluha ili vida, slabost udova i padavicu.
• Miokarditis (upala srčanog mišića) – miokarditis iscrpljuje srce zbog čega može doći i do zatajenja odnosno infarkta miokarda te ga je potrebno liječiti hitno na pojavu prvih simptoma, što su: bol u prsima, ubrzan rad srca, kratkoća daha, oticanje nogu, glavobolja i umor, a kod djece i temperatura, nesvjestica, otežano disanje i plavkasto obojenje kože.

• Perikarditis (upala srčane ovojnice) – iako blagi slučajevi perikarditisa prolaze spontano, medicinsku pomoć potrebno je zatražiti osjetite li žareću, probadajuću bol u prsima, kratkoću daha, ubrzan rad srca, kašalj, oteknuće trbuha ili nogu, mučninu i naglu slabost. Teži slučajevi neliječenog perikarditisa mogu imati smrtni ishod zbog čega ove simptome nikako ne treba zanemariti.

Iako rijetke, ove komplikacije mogu uzrokovati trajno oštećenje srca ili moždanog tkiva, te zatajenje srca i smrt, zbog čega je potrebno potražiti medicinsku pomoć na prvu sumnju da je koksaki virus napao srce.

Na kraju, “bolest je uvijek bolje spriječiti nego liječiti” pa je pravilno i učestalo pranje ruku i namirnica koje konzumiramo najbolji način prevencije zaraze koksaki virusom i borbe s njegovim posljedicama.

• bolest prljavih ruku
• koksaki virus
• meningitis
• miokarditis
• osip
• perkarditis
• plikovi
• ranice u ustima
• zatajenje srca