Medicinski odobrava

Hrvoje Pinoza, dr. med.

Hiperventilacija i hiperventilacijski sindrom

Hiperventilacija

Hiperventilacija je stanje koje se događa uslijed ubrzanog i dubokog disanja. Tada se izdiše više ugljikovog dioksida nego što ga se u tkivima stvara što se zove hipokapnija (smanjeni parcijalni tlak ugljikovog dioksida) te se javlja alkaloza (povećana razina pH). Dolazi do sužavanja krvnih žila, a posljedica toga su razni simptomi kao vrtoglavica i ošamućenost.

Kod nekih ljudi je hiperventilacija jako rijetka pojava koja se javlja zbog stresa ili napadaja panike. Kad se hiperventilacija češće ponavlja, radi se o hiperventilacijskom sindromu.

Hiperventilacija – uzroci

Učestalost disanja u normalnom stanju je otprilike 10 – 14 puta u minuti. Tijekom udisaja kisik se u krvi veže na hemoglobin, protein koji ga prenosi u krvi po tijelu. Stanicama je potreban kisik za njihove metaboličke reakcije nakon kojih nastaje nusproizvod ugljikov dioksid. Njega stanice otpuštaju u krv te se on veže na hemoglobin, a nakon što ga hemoglobin prenese u pluća, otpušta se izdisanjem.

Hiperventiliranje je pojava preučestalog disanja. Kod hiperventilacije tijelo misli da ne dobiva dovoljno kisika, a zapravo se događa upravo suprotna reakcija. Tijelo se puni kisikom, a ne stiže ga dovoljno brzo metabolizirati pa dolazi do alkaloze krvi zbog izdisanja ugljikovog dioksida.

Ta pojava može biti zbunjujuća jer nastaje potreba za disanjem što više zraka, iako tijelo već ima dovoljno kisika. Nastavljanjem ubrzanog i čestog udisanja, hiperventilacija se samo pogoršava.

Do hiperventilacije dolazi uslijed mnogih fizičkih stanja i poremećaja, a to su:

Hiperventilacija se češće javlja kod:

  • osoba koje pate od navedenih stanja i bolesti,
  • osoba od 15 do 55 godina,
  • žena,
  • ronilaca,
  • ljudi koji putuju na nadmorske visine veće od 2000 metara.

Prema stručnjacima s portala WebMD, žene još češće hiperventiliraju u trudnoći. No kad se dijete rodi, problem obično nestane sam od sebe.

Zijevanje i nedostatak zraka

Učestalo zijevanje, često udisanje i duboko disanje su znaci nedostatka kisika u mozgu i krvi.

Zijevamo zbog:

  • umora i uspavanosti,
  • nedostatka zraka,
  • anksioznosti – zijevanje je čest simptom anksioznosti i hiperventilacije koja se zbog nje događa, a znak je tijelu da se smiri i pokuša mirnije disati.

Često zijevanje je čest znak da je tijelo pod stresom i da se “želi” smiriti. Zijevanje se ne može izliječiti jer je to prirodna i izazvana reakcija organizma, ali je moguće umiriti simptome stresa i panike.

Hiperventilacija – simptomi

Simptomi nedostatka kisika u tijelu i mozgu su:

  • osjećaj napetosti i nervoze,
  • ubrzani otkucaji srca,
  • vrtoglavica i poremećaj u održavanju ravnoteže,
  • osjećaj za nedostatkom zraka,
  • otupljenost i umrtvljenost mišića,
  • bol, pritisak i osjetljivost na dodir u prsima.

Ovi simptomi mogu potrajati i do 30 minuta.

Liječniku se trebate javiti ako se uz te simptome iskusite i ove:

  • vrućica,
  • krvarenje,
  • hiperventilacija koja se pojavljuje i nakon što se je pokušali izliječiti raznim metodama kod kuće.

Hiperventilacija – ronjenje

Hiperventilacija je pojava koja je posebno opasna kod slobodnog ronjenja. U stanju smanjene koncentracije ugljikovog dioksida u krvi ronilac će pod vodom imati krivi osjećaj da mu je lakše zadržavati dah. To ga dovodi u opasnu situaciju u kojoj nema potrebu da se vrati na površinu jer je tijelu glavni signal za udisaj povećana razina ugljikovog dioksida.

Hiperventilacija ronjenje

U isto vrijeme dok se koncentracija ugljikovog dioksida smanjuje, koncentracija kisika u krvi ne raste jer ronilac ne diše. Postoje indikacije da u tim slučajevima hemoglobin jače veže kisik kako se ne bi otpuštao u krv jer je ona lužnata zbog gubitka CO₂.

U slučaju produženja ronjenja u takvom stanju, može doći do:

  • sniženja tlaka,
  • mučnine,
  • gubitka sluha,
  • nesvjestice.

Hiperventilacijski sindrom

Posebna pojava hiperventilacije koja se događa kronično (dugotrajno) je hiperventilacijski sindrom. Povezan je sa psihičkim napetostima, a češći je u mlađih žena

Često se pojavljuje zbog:

Simptomi se pojavljuju učestalo, a mogu biti:

  • vrtoglavica i zbunjenost zbog nedostatka kisika u mozgu,
  • zamućenost vida,
  • mrtvilo te trnjenje ruku i nogu,
  • ukočenost mišića,
  • znojenje,
  • hladne ruke i stopala.

Dijagnoza hiperventilacijskog sindroma se sastoji od sljedećeg:

  • Anamneza i klinički pregled – kod većine bolesnika može se na osnovi simptoma otkriti sumnja na uzročnu bolest.
  • Pulsna oksimetrija – zasićenost kisikom je 100% ili blizu te vrijednosti.
  • Acidobazni status – plinska analiza arterijske krvi pokazuje povišeni tlak kisika, a smanjeni tlak ugljikovog dioksida.
  • RTG pluća – kod hiperventilacijskog sindroma je normalan.
  • EKG – izvodi se kako bi se otkrila srčana ishemija, iako hiperventilacijski sindrom može pokazati i druge promjene.
  • Pretrage za plućnu emboliju – poput spiralnog CT-a pluća ili CT angiografije, kako bi se otkrilo radi li se zapravo o plućnoj emboliji.
hiperventilacija

Hiperventilacija – liječenje

U stanju hiperventilacije je najvažnije ostati miran. Treba polako vratiti disanje u normalu, a to se može postići na više načina:

  • Tehnikama disanja – poput disanja kroz papirnu vrećicu ili kroz skupljene dlanove. Također, probajte disati trbuhom, a ne plućima ili zadržite dah na 10 – 15 sekundi svakih nekoliko minuta. Dobra tehnika je i disanje samo na jednu nosnicu nekoliko minuta pa disati samo na drugu.
  • Uklanjanjem stresa – pokušajte shvatiti što je uzrokovalo hiperventiliranje ili probajte ukloniti taj uzrok. Ako sumnjate na pojavu depresije ili anksioznosti, probajte razgovarati sa psihijatrom. Ovisno o dijagnozi, možda će Vam prepisati antidepresive.
  • Vježbanjem meditiranja ili joge – to su vježbe koje veliku pažnju pridaju pravilnom disanju i smirenju organizma.
Alternativno disanje

Hipoventilacija

Hipoventilacija je stanje acidoze, tj. povećane koncentracije ugljikovog dioksida u krvi. Nju može uzrokovati:

  • presporo disanje,
  • preplitko disanje.

Simptomi su:

Može nastati kako posljedica raznih stanja i bolesti, kao što su:

  • opstruktivne, parenhimske i restriktivne bolesti pluća,
  • neuromišićne bolesti,
  • pretilost,
  • stanja koja potiskuju respiratorni centar.

Kao i hiperventilacija, hipoventilacija može biti akutna ili kronična. Liječi se davanjem kisika ili mehaničkom ventilacijom.

Hiperventilacija – prevencija

Za prevenciju nastanka hiperventilacije možete:

  • naučiti pravilno disati pomoću raznih tehnika,
  • liječiti bolesti koje uzrokuju hiperventilaciju,
  • prakticirati jogu,
  • naučiti tehnike smirivanja u stresnim situacijama,
  • redovno vježbati.

Članak uređen:

Saznajte više o stresu u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   5

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: nedostatak zraka, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Hiperventilacija i hiperventilacijski sindrom

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.