Encefalitis (upala mozga) – uzroci, simptomi i liječenje

encefalitis

Encefalitis je upala mozga, odnosno upala moždanih stanica. Odnosi se na svaku upalu, neovisno o uzroku iste.

Virusne infekcije su najčešći uzroci tog stanja – virusni encefalitis.

Rijetka je bolest, a javlja se u oko 0,5 na 100.000 osoba, najčešće u djece, starijih ili osoba oslabljenog imuniteta.

Encefalitis (upala mozga) može izazvati simptome slične gripi, poput groznice ili jake glavobolje. Također može uzrokovati konfuzije, napadaje ili probleme s osjetilima ili pokretima. Veliki broj oboljelih nikad se ne javi liječniku jer imaju izrazito blage simptome, gotovo neprimjetne i zanemarive.

Tijekom virusne infekcije mozga dolazi do propadanja neurona (stanica mozga), upalne reakcije organizma te iritacije limfocita (najmanjih stanica krvi koje imaju obrambenu ulogu).

Teški slučajevi encefalitisa su rijetki, a mogu biti opasni po život.

U nekim slučajevima, virus se širi u živčani sustav od infekcije kao što su zaušnjaci, ospice ili mononukleoza.

Virus gripe rijetko je povezan s komplikacijama na mozgu – encefalitis.

Vrlo je važno dobiti pravovremenu dijagnozu i odmah započeti liječenje.

Encefalitis (upala mozga) – uzroci

Točan uzrok encefalitisa često je nepoznat, a virusna infekcija se najčešće dijagnosticira kao uzrok.

Bakterijske infekcije i ostala upalna stanja također mogu uzrokovati encefalitis.

Infekcija može rezultirati dvama stanjima koja mogu utjecati na mozak:

  1. Primarni encefalitis (upala mozga) – događa se kada virus ili drugi uzročnik izravno inficira mozak. Infekcija se može koncentrirati na jednom području ili može biti raširena. Primarna infekcija može biti reaktivacija virusa koji je neaktivan (latentan) nakon prethodne bolesti. Primarni encefalitis uključuje izravnu virusnu infekciju mozga i leđne moždine.
  2. Sekundarni encefalitis (postinfekcijska upala mozga) – jest neispravan sustav reakcija imunološkog sustava na infekciju drugdje u tijelu. Umjesto da napada samo stanice koje uzrokuju infekciju, imunološki sustav pogrešno napada zdrave stanice u mozgu. Sekundarni encefalitis često se pojavljuje 2 – 3 tjedna nakon početne infekcije. Kod sekundarnog oblika, infekcija se prvo javlja svugdje po tijelu, a zatim putuje u mozak.

Najčešći uzroci encefalitisa su:

  • Herpes simplex virus – najčešće se manifestira u obliku krastica u području lica. Najčešće uzrokuje upalu lokaliziranu u sljepoočnom (temporalnom) režnju. 
  • Epstein-Barr virus – uzrokuje infektivnu mononukleozu. Širenje virusa je jače u osoba s oslabljenim imunitetom.
  • Varicella herpes zoster virus – inače uzrokuje “vodene kozice”. Izuzetno rijetko dolazi do virusnog encefalitisa uzrokovanog ovom vrstom virusa; a ako dođe, prenosi se tako što su prvo (i najčešće) zahvaćeni živci smješteni duž gornjeg dijela trupa pa tako može biti zahvaćen jedan od živaca koji se prostire na površini glave.
  • Enterovirusi – obično uzrokuju simptome nalik gripi, upale očiju i bol u trbuhu.
  • Krpelj – poznato je da krpelj prenosi virus koji uzrokuje encefalitis; simptomi se obično javljaju oko tjedan dana nakon izlaganja virusu.
  • Virus bjesnoće – infekcija virusom bjesnoće, koja se obično prenosi ugrizom zaražene životinje, razdoblje inkubacije može trajati od 15 dana do godine dana. Što je ugriz bliže mozgu, brže dolazi do infekcije.

Encefalitis (upala mozga) – simptomi

Upala mozga (encefalitis) razlikuje se stupnjem ozbiljnosti upale.

U blagim slučajevima simptomi su nalik na simptome bilo koje druge virusne infekcije (gubitak apetita, umor, povišena tjelesna temperatura).

Kod težih slučajeva moždana je funkcija očitije pogođena. U najtežim slučajevima može doći do gubitka snage u mišićima, dvostrukog vida, pogoršanja govora i sluha te konačno do kome. 

Većina ljudi s virusnim encefalitisom nema simptome ili pak ima blage simptome nalik gripi.

Ozbiljniji slučajevi zahtijevaju brzu liječničku skrb.

Znakovi i simptomi su:

  • zbunjenost, uznemirenost i halucinacije – u težim slučajevima, rijetko,
  • umor,
  • glavobolja,
  • povišena tjelesna temperatura,
  • mučnina i moguće povraćanje,
  • napadaji,
  • gubitak osjeta ili paralize u određenim područjima lica ili tijela,
  • opća slabost i slabost mišića,
  • dupla slika – u težim slučajevima,
  • problemi s govorom ili sluhom,
  • gubitak svijesti – u težim slučajevima, rijetko.

Kod dojenčadi i male djece treba biti oprezan jer se sekundarni encefalitis može razviti u tijeku većine dječjih bolesti, npr. vodenih kozica ili ospica

Znakovi i simptomi kod dojenčadi i male djece mogu biti:

  • ispupčenje na mekim dijelovima lubanje,
  • mučnina i povraćanje,
  • neumoran plač i razdražljivost,
  • smanjen apetit.

Autoimuni encefalitis (autoimuna encefalopatija) manifestira se:

Kod ove vrste encefalitisa vlastiti imunološki sustav počinje napadati zdrave stanice mozga te tako uzrokuje upalu mozga.

Encefalitis (upala mozga) – dijagnoza

Ako primijetite simptome encefalitisa, osobito ako ste nedavno preboljeli virusnu infekciju poput ospica, obratite se liječniku koji će vjerojatno zatražiti dijagnostičke pretragekrvnu sliku, rendgensku snimku glave i elektroencefalogram.

Kod infekcija živčanog sustava – pretraga cerebrospinalnog likvora se uzima lumbalnom punkcijom.

Ako je riječ o virusnoj infekciji, prvo što treba učiniti je identificirati uzročnika, što se radi tehnikama molekularne biologije (kao što je PCR).

Opasnosti encefalitisa (upale mozga)

Blagi oblik encefalitisa je čest. Simptomi se često pogrešno pripisuju gripi ili se ne mogu razlikovati od simptoma drugih bolesti, stoga mnogi ljudi nisu ni svjesni upale.

Teži oblici ove bolesti iznimno su rijetki.

Što se tiče opasnosti encefalitisa – mnogo toga ovisi o dobi bolesnika i o mikroorganizmu, točnije uzročniku bolesti.

Encefalitis kod djece i encefalitis kod odraslih starijih osoba može biti smrtonosan.

Osobe u drugim skupinama se prilično dobro i potpuno oporavljaju od bolesti, čak i nakon teže i duže bolesti/kliničke slike. 

Usprkos opasnosti od trajnih oštećenja mozga, ozbiljne posljedice javljaju se u malom broju slučajeva.

Encefalitis uzrokovan krpeljom može dovesti do teških trajnih oštećenja mozga, invalidnosti te smrti.

Krpelji i encefalitis

Encefalitis (upala mozga) – liječenje

U blagim slučajevima encefalitisa, liječenje se uglavnom sastoji od mirovanja, unošenja puno tekućine, antiupalnih lijekova poput paracetamola, ibuprofena i naproksen natrija – za ublažavanje glavobolje i groznice.

Budući da virusi ne reagiraju na antibiotike, liječenje je u osnovi usredotočeno na olakšanje simptoma te omogućavanje imunološkom sustavu organizma da “pobijedi” infekciju.

Slučajevi encefalitisa uzrokovanih virusima obično zahtijeva liječenje antivirusnim lijekovima, a obično se koriste:

  • Aciklovir (Zovirax),
  • Ganciclovir (Cytovene),
  • Foskarnet (Foscavir).

Nuspojave antivirusnih lijekova mogu biti mučnina, povraćanje, proljev i bol u mišićima i zglobovima.

Encefalitis uzrokovan herpes simplex virusom mora se što prije liječiti aciklovirom, a bez liječenja je smrtonosan u više od 70% slučajeva.

Dodatna podrška, koja je također potrebna za osobe s teškim encefalitisom, može uključivati:

  • Pomoć pri disanju, kao i pažljivo praćenje disanja i srčane funkcije.
  • Intravenske tekućine kako bi se osigurala odgovarajuća hidratacija i potrebna razina esencijalnih minerala.
  • Protuupalni lijekovi – poput kortikosteroida, kako bi se smanjila oteklina i tlak unutar lubanje.
  • Antikonvulzivni lijekovi – mogu zaustaviti ili spriječiti napadaje.

Ponekad je potrebno osigurati i dodatnu terapiju, ovisno o vrsti i težini komplikacija, a ona može uključivati fizikalnu terapiju za poboljšanje snage, fleksibilnosti, ravnoteže, pokretljivosti i motoričke koordinacije.

Također, radna terapija pomaže u razvijanju svakodnevnih vještina, a terapija s logopedom pomaže u ponovnom učenju kontroliranja mišića zaduženih za govor.

Psihoterapija može pomoći u suočavanju s bolešću i novim vještinama ponašanja za ublažavanje poremećaja raspoloženja ili promjena u osobnosti, ponekad u kombinaciji s lijekovima.

U sprečavanju encefalitisa se ne može preventivno djelovati, osim što se može pokušati spriječiti nastanak bolesti koje mogu dovesti do upale – prevenirati zarazu virusima koji mogu dovesti do encefalitisa.
Stoga se prevencija sastoji u dobrim higijenskim navikama – treba redovito i pravilno prati ruke te ne dijeliti higijenski pribor s drugim ljudima. 

Cijepljenjem se može spriječiti onaj encefalitis koji prati dječje zarazne bolesti.

One vrste encefalitisa čiji se uzročnici prenose komarcima, preveniraju se suzbijanjem komaraca.

Kod većine encefalitisa, akutna faza bolesti (kada su simptomi najteži) traje oko jednog tjedna. Potpuni oporavak traje mnogo duže, često nekoliko tjedana ili duže. 

Moglo bi vas zanimati:

Članak uređen:

Ocjenite članak

4.70 / 5   27

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: upala mozga, encefalitis, upala mozga simptomi, simptomi upale mozga, encefalitis simptomi, zapaljenje mozga, upala malog mozga, upalna stanja u mozgu, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Encefalitis (upala mozga) – uzroci, simptomi i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. Kuku onome ko to dozivi i padne u ruke ovim doktorima u bih koji neznaju da neznaju