Upala vidnog živca (neuritis) – uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

Upala vidnog živca

Upala vidnog živca (optički neuritis) javlja se u okviru različitih bolesti, a razlikuju se tipična i atipična upala očnog živca. Prva je usko povezana s multiplom sklerozom. Kvaliteta vida smanjuje se u kratkom vremenu, a ako se terapijom krene na vrijeme, vid se može sačuvati u potpunosti.

Optički neuritis – bolesti oka

Kod optičkog neuritisa je očni živac, koji omogućuje vid, upaljen. Očni živac šalje prikupljene signale do mozga, a može se upaliti u blizini glave vidnog živca ili iza oka. Prema tome postoje dvije vrste:

  • papilitis ili atipična upala očnog živca – ako je upala obuhvatila glavu vidnog živca, obično obolijevaju djeca ili osobe starije od 50 godina, često bolesnici neposredno prije upale imaju virusnu infekciju gornjih dišnih putova, edem papile očnog živca može nestati tijekom vremena i bez terapije,
  • retrobulbarni neuritis ili tipična upala očnog živca – podrazumijeva upalni proces iza oka, svake ga godine razvije 1 – 6 osoba na 100 000 ljudi, uglavnom se javlja kod žena između 20. i 40. godine, svaki peti pacijent je muškarac, bolest je usko povezana s pojavom multiple skleroze.
Dijelovi oka

Upala očnog živca – uzroci

Tipična upala optičkog živca javlja se osobito kod multiple skleroze. U ovoj bolesti, u kojoj je imunološki sustav usmjeren protiv vlastitih struktura tijela (autoimuna bolest), napadnute su takozvane mijelinske ovojnice živaca.

Oni okružuju živčane produžetke (aksone) i time omogućuju veliku brzinu provođenja informacija. Ako je mijelinska ovojnica oštećena, otežan je prijenos živčanih signala. I druge autoimune bolesti, npr. sarkoidoza ili lupus mogu uzrokovati upalu očnog živca.

Mijelinske ovojnice ne moraju biti obuhvaćene samo autoimunim procesima. Infekcije s određenim patogenima također ih mogu oštetiti. One često uzrokuje papilitis kod djece nakon prehlade.

Multipla skleroza

Čak i infekcije koje izravno utječu na živčani sustav kao što su Lajmska bolest ili sifilis mogu dovesti do upale očnog živca. Evo još nekoliko mogućih uzroka upale vidnog živca:

  • zaušnjaci,
  • dijabetes,
  • Leberova neuropatija vidnog živca (gubitak vida zbog mutacije stanične DNA),
  • vaskularne okluzije očnog živca (začepljenje središnje arterije mrežnice),
  • virusne infekcije poput HIV-a, hepatitisa B ili herpesa,
  • upotreba droga,
  • kranijalni arteritis (kronična upala velikih žila),
  • kemikalije.

Ipak, ponekad uzrok optičkog neuritisa ostaje nepoznat.

Upala očnog žiivca

Optički neuritis – simptomi

Upala očnog živca očituje se sljedećim simptomima:

  • smanjenje vidljivosti – vid se drastično pogoršava u nekoliko sati ili dana,
  • značajno opadanje oštrine – osobito u središnjem području vidnog polja, pacijenti govore da vide kao kroz matirano staklo ili sivi veo,
  • tupa bol u oku – uglavnom potaknuta pokretima oka,
  • smanjena zasićenost boja – u slučaju tipične upale živčanog sustava, posebno se odnosi na crvenu boju,
  • Uthoffov fenomen – simptomi upale oka povećavaju se uslijed tople okoline, npr. za vrijeme vruće kupke doći će do pogoršanja vida,
  • bljeskovi svjetlosti – percipira ih oko 30 % bolesnika.

Retrobulbarni neuritis – simptomi i tijek bolesti

Retrobulbarni neuritis pogoršava vid bolesnika u roku od par sati do nekoliko dana. Nakon otprilike jednog do dva tjedna bolest je u najgorem stanju. Za to vrijeme moguće je izlječenje bez liječničke intervencije.

Međutim, nakon pet tjedana više se ne može očekivati poboljšanje vidne oštrine. 70 % pacijenata ponovno dobiva punu oštrinu vida, a više od 90 % njih postiže vidnu oštrinu veću od 0.5, pod uvjetom da je bila iznad 0.5 prije upale.            

Ako je magnetska rezonanca (MR) pokazala vidljivu demijelinizaciju, vjerojatnost razvoja multiple skleroze u idućih pet godina iznosi 35 – 50 %.

Oštrina vida

Optički neuritis – dijagnoza

Kako bi se dijagnosticirala upala očnog živca, liječnik će najprije detaljno ispitati o povijesti bolesti (anamneza). Pritom će postaviti sljedeća pitanja:

  • Kada se pogoršao vid?
  • Bole li pokreti oka?
  • Je li vid bolji na jednoj strani nego na drugoj?
  • Jeste li nedavno bolovali od prehlade ili groznice?
  • Patite li od kardiovaskularnih bolesti?
  • Jesu li članovi obitelji imali slične simptome?
  • Je li poznat slučaj multiple skleroze u obitelji?
  • Postoje li vrtoglavice ili slabost u mišićima?
  • Pušite li, pijete li alkohol i uzimate li redovito lijekove?
  • Pogoršavaju li se simptomi uslijed vruće okoline (npr. kod vrućih kupki)?
  • Primjećujete li bljeskove svjetla?
Dijagnoza neuritisa

Upala očnog živca – testovi

Postojanost neuritisa dijagnosticira se sljedećim testovima:

  • određivanje vidne oštrine – testira se pomoću slovnih i brojčanih pločica,
  • test reakcije zjenica – liječnik naizmjence osvjetljava oči malom lampicom i promatra reakciju zjenica, obično se obje zjenice jednako suzbijaju, bez obzira na koje je oko liječnik usmjerio lampicu, kod retrobulbarnog neuritisa često se javlja tzv. relativni aferentni pupilni defekt (RAPD), tj. očni živac ne provodi dovoljno dobro ulazne signale do mozga i zato se zjenice manje suzbijaju kad liječnik usmjeri svjetlost u oboljelo oko, a jače kad usmjeri u zdravo oko,
  • ispitivanje mobilnosti oka – pacijent prati prst ili olovku liječnika bez pomicanja glave, lijevo i desno, tako se utvrđuje bole li pokreti oka i pojavljuju li se duple slike,
  • određivanje vidnog polja – vidno polje označava područje okoliša koje oči mogu vidjeti bez pomicanja glave, ono se može grubo provjeriti prstima ispitivača, pacijent obavještava kad vidi prst ispitivača u svom vidnom polju,
  • ispitivanje okularnog fundusa – liječnik osvjetljava oči oftalmoskopom i određuje stanje mrežnice, pritom posvećuje pozornost promjenama u krvnim žilama i mjestu gdje optički živac napušta oči, kod retrobulbarnog neuritisa obično je funduskopija neprimjetna, samo u oko 30 % slučajeva dolazi do promjene glave vidnog živca, u okviru atipičnog optičkog neuritisa glava vidnog živca je crvena i natečena,
  • ispitivanje percepcije boja – kad je u pitanju tipični optički neuritis, zasićenost crvene boje je oslabljena,
  • test provođenja optičkog živca – za provjeru brzine provođenja optičkog živca mogu se koristiti vidni evocirani potencijali (VEP), ova metoda uključuje pričvršćene elektrode na glavu pacijenta, očni se živac podražuje prikazivanjem slike, a elektrode se koriste za mjerenje signala i brzine kojom slike dolaze preko optičkog živca u mozak.
Magnetska rezonanca

Upala optičkog živca – napredna dijagnostika

Kad je u pitanju tipična upala vidnog živca, dodatni testovi uključuju magnetsku rezonancu glave i kralježnice. Obavlja se i lumbalna punkcija, tj. vadi se proba likvora (bistra, bezbojna tekućina koja ispunjava moždane komore, ovojnice na površini mozga i kralježničke moždine) i ispituje se na znakove upale koji upućuju na multiplu sklerozu.

Atipičnu upalu vidnog živca mogu uzrokovati druge bolesti. Zato se nerijetko uzima krv za testiranje različitih patogena ili protutijela.

Očni živac – bolesti

Liječnik mora provjeriti je li u pitanju neka druga bolest koja uzrokuje simptome slične upali očnog živca. Trovanje alkoholom može rezultirati istim simptomima.

Tu je i prednja ishemička optička neuropatija (oštećenje očnog živca zbog nedovoljne opskrbe krvlju vodi do gubitka vida) koja je uobičajena kod dijabetesa, kao i Leberova nasljedna neuropatija.

Bolest sa sličnim simptomima je glaukom oka. Povećani očni tlak može utjecati na odumiranje očnog živca, a koje bez adekvatne terapije može dovesti do gubitka vidnog polja ili čak sljepila.

Glaukom

Optički neuritis – terapija

Terapija upale očnog živca ovisi o uzroku bolesti. Kada je prisutan retrobulbarni neuritis i ako u obzir dolazi multipla skleroza, koriste se lijekovi koji potiskuju imunološki sustav (imunosupresivi). To uključuje glukokortikoide (steroidi) kao što su kortizon ili metilprednizolon. Daju se u vrlo visokim dozama 3 – 5 dana, a zatim se doza smanjuje tijekom dva tjedna.

Prije navedene terapije moraju se isključiti bolesti poput tuberkuloze, čira na želucu, dijabetesa ili visokog krvnog tlaka kako ne bi došlo do pogoršanja. Multipla skleroza se tretira posebnim lijekovima.

Ako je uzročnik upale očnog živca bakterijska infekcija, za liječenje se koriste antibiotici. I steroidi mogu biti korisni u zaustavljanju odgovora imunološkog sustava.

Izuzev terapije, od velike su važnosti odmor i dovoljno sna. Tako pacijent može utjecati na trajanje i težinu bolesti.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

3.55 / 5   11

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: upala očnog živca, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu