Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) – uzroci, simptomi i liječenje

Akutni respiratorni distres sindrom

Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) je upalni edem pluća koji nastaje kao posljedica teškog oštećenja pluća. Karakterizirano je razaranjem alveolarno-kapilarnih membrana uz nastanak plućnog edema i otežanog disanja te potrebom za mehaničkom ventilacijom. Smrtnost ovog stanja iznosi 30 – 40%.

Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) – uzroci

Osnovu ove bolesti na mikroskopskoj razini čini oštećenje alveola i kapilara u plućima. Normalno funkcioniranje alveolarno-kapilarne membrane potrebno je za osnovnu funkciju pluća – obogaćivanje krvi kisikom i razmjena plinova s okolinom.

Razmjena plinova u plućima
Foto: SMART

Pacijentima u ovom stanju (zbog puno mogućih razloga) dolazi do aktivacije upalnog odgovora organizma, što znači da stanice imunosnog sustava luče različite enzime i slobodne radikale kojima je cilj obrana od bolesti. No te tvari u ovom slučaju djeluju razarajuće na plućne kapilare te one postaju propusne. To dovodi do pojave plućnog edema, odnosno tekućina bogata proteinima izlazi iz malih krvnih žila te puni prostor pluća i alveole.

Fibrin, jedan od proteina koji se nalazi u plazmi, udružuje se u veće molekule i stvara hijaline membrane na površini alveola koje otežavaju njihovo rastezanje. Jedan tip stanica u plućima (pneumocit tip II) je odgovoran za stvaranje tekućine koja smanjuje površinsku napetost pluća (surfaktant) i omogućuje njihovo lakše rastezanje. Pojavom edema i direktnim djelovanjem štetnih enzima može se smanjiti proizvodnja surfaktanta što otežava disanje. Na oštećene kapilare se skupljaju trombociti koji stvaraju mikrovaskularne tromboze.

ARDS se prema uzroku može podijeliti na one koji su započeli u samim plućima naspram onih koji su posljedica sistemnih patoloških procesa:

  • Primarni ARDS – nastaje zbog posljedica bolesti ili ozljede pluća poput pneumonije, inhalacija toksičnih plinova (NO₂, klor, fozgen, dim), aspiracije želučanog sadržaja, utapanje u slanoj vodi, kontuzija pluća, postradijacijski pneumonitis, vaskulitis.
  • Sekundarni ARDS – nastaje kao posljedica drugih sistemskih procesa poput šoka, sepse, višestrukog zatajenja organa, lijekova (salicilati, narkotici), pankreatitis, eklampsija, uremija, dijabetička ketoacidoza, diseminirana intravaskularna koagulacija, opsežne transfuzije krvi, opekline.

Iako određene štetne tvari ili bolesti prvo djeluju na kapilare ili na alveole, tijek bolesti se međusobno isprepliće te su oštećenja i alveola i kapilara bitna za nastanak teškog oblika ove bolesti.

Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) – simptomi

Otežano disanje
Foto: Unsplash

Simptomi ARDS-a obično se javljaju naglo 1 – 3 dana nakon pojave početnog oštećenja pluća:

Simptomi često nastupaju naglo te se pacijentu može toliko pogoršati stanje da zatreba mehaničku ventilaciju i boravak u jedinici za intenzivnu skrb.

Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) – dijagnoza

Dijagnostički postupci kod pacijenta s ARDS-om su usmjereni na otkrivanje njegovog uzroka.

Započinje se detaljnom anamnezom te fizikalnim pregledom. Moguće je primijetiti da pacijent koji je prije nekoliko sati pričao normalno sada ima problema s disanjem i pričanjem istovremeno.

Slušanjem pluća moguće je čuti obostrane hropce i krepitacije na kraju udisaja. Plavkasto obojenje okrajine posljedica su smanjene razine kisika u krvi.

Plinskom analizom krvi se nađe smanjena koncentracija kisika koja se ne popravlja na davanje kisika. U kasnijoj fazi javlja se i povišena koncentracija ugljikovog dioksida i metabolička acidoza.

RTG srca i pluća u početnoj fazi može biti uredan, a kasnije se razvijaju obostrani mrljasti infiltrati koji mogu prekriti cijela pluća.

CT pokazuje povećan sadržaj vode u alveolama. Mjerenje kapilarnog plućnog tlaka, UZV srca i EKG može razlučiti je li nastali edem pluća posljedica srčane bolesti ili oštećenja kapilara uslijed upale.

Na razvoj ARDS-a valja posumnjati kod bolesnika koji u kratkom vremenu počne teže disati, ima bolest pluća ili neku sistemsku bolest, a nalaz plinske arterijske krvi pokaže smanjenu koncentraciju kisika s povećanom koncentracijom ugljikovog dioksida s obostranim vidljivim mrljastim infiltratima vidljivim na RTG-u.

ARDS - dijagnoza
Foto: Pexels

Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) – liječenje

Glavna strategija liječenja je potporna njega i usredotočena je na povećanje isporuke kisika, smanjenje potrošnje kisika i izbjegavanje daljnjih ozljeda.

Pacijenti su mehanički ventilirani, zaštićeni od preopterećenja tekućinom diureticima i daje im se prehrambena potpora s visokim udjelom masti i antioksidansa dok se ne primijete dokazi poboljšanja.

Način na koji se pacijent ventilira utječe na oporavak pluća. Kod ARDS-a se pokazalo da ventilacija potrbuške ima povoljniji učinak zbog djelovanja na alveole. Dokazi sugeriraju da neke ventilacijske strategije mogu pogoršati oštećenje alveola i ojačati ozljedu pluća u kontekstu ARDS-a.

Pažnja se stavlja na sprječavanje:

  • volutraume (izloženost velikim količinama plina),
  • barotraume (izloženost visokim tlakovima),
  • atelektraume (kolaps pluća). 

Ostale strategije liječenja uključuju primjenu kortikosteroida koji se daju zbog prevencije daljnjih oštećenja imunološkim mehanizmima. Nadoknada tekućine i popravljanje elektrolitskih poremećaja također u spada dio liječenja.

Ako je infekcija bila uzrok ARDS-a te je izoliran uzročnik, primjena antibiotika usredotočenog na mikroorganizam je indicirana.

Ostali suportivni postupci uključuju prevenciju:

Moguće je primijeniti sedaciju bolesnika te mišićnu relaksaciju.

Koronavirus i ARDS

Koronavirus i ARDS
Foto: Pixabay

Prema novom istraživanju koje se bavilo analizom pacijenata COVID-19 koji su imali tešku kliničku sliku oko 20 – 30% ima elemente ARDS-a. Ostali dio bolesnika ima drugačiji poremećaj u samim plućima.

Upala pluća uzrokovana koronavirusom zahtijeva poseban pristup, pogotovo u odabiru mehaničke ventilacije s obzirom na to da pluća pacijenata s ARDS-om i onih bez ARDS-a zahtijevaju različit način ventilacije u svrhu očuvanja plućnog tkiva i smanjenja potencijalnog oštećenja. 

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Diamond, M. i suradnici. (2020). Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS). StatPearls Publishing.
  2. Acute Respiratory Distress Syndrome. National Heart, Lung, and Blood Institute.
  3. Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS). American Lung Association.
  4. Gattinoni, L. i suradnici. (2020). COVID-19 pneumonia: ARDS or not? Critical Care.
  5. Gamulin, S. i suradnici. (2011). Patofiziologija. Medicinska naklada, Zagreb, odabrana poglavlja.
  6. Damjanov, I. i suradnici. (2014). Patologija. Medicinska naklada, Zagreb, odabrana poglavlja.
  7. Wilkinson, I.B. i suradnici. (2017). Oxford Handbook of Clinical Medicine. Oxford University Press, New York, odabrana poglavlja.

Ocjenite članak

3 / 5   2

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: akutni respiratorni sindrom pluca, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) – uzroci, simptomi i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.