Vitamin D – važnost vitamina D u organizmu i kako ga nadoknaditi

Vitamin D

U zadnje vrijeme sve je više osviješten pojam zdravog načina života koji uključuje pomno biranje namirnica koje konzumiramo, redovitu tjelovježbu i vrijeme za odmor.

Međutim, uslijed užurbanog načina života katkad je teško pridržavati se svih zdravih navika čime svoje zdravlje dovodimo u opasnost.

U takvim situacijama, ljudi najčešće posežu za dodacima prehrani, a ono što pacijenti najviše traže u posljednje vrijeme je vitamin D.

Ako i vi nakon čitanja ovog članka posumnjate na manjak vitamina D u svom organizmu ljekarna je mjesto na kojem možete potražiti velik broj dodataka prehrani koji sadrže vitamin D.

Vitamin D
Foto: Freepik

Što je vitamin D?

Vitamin D se smatra najstarijim prohormonom na Zemlji i usko je vezan za blagostanje svake vrste života – od fitoplanktona do ljudske vrste. 

Za razliku od ostalih vitamina koje unosimo uglavnom hranom i dodacima prehrani, vitamin D se sintetizira u koži djelovanjem UV zraka.

Sunčanje - vitamin D
Foto: Pixabay

Potom se vitamin D metabolizira u jetri te konačno pretvara u aktivan oblik vitamina D (kalcitriol) u bubrezima. Kod ljudi i sisavaca nastaje vitamin D3, dok ćemo kod biljaka pronaći vitamin D2.

Uloga vitamina D u organizmu

Pokazatelj statusa vitamina D u organizmu je koncentracija 25-OH D, odnosno koncentracija 25-hidroksi vitamina D u krvi. Hrvatske smjernice za primjenu vitamina D navode da je preporučena koncentracija iznosi 75 nmol/l – 120 nmol/L.

25-OH D (nmol/L)Tumačenje
< 30 nmol/LTeški nedostatak vitamina D
< 50 nmol/LNedostatak (deficit) vitamina D
< 75 nmol/LManjak (insuficijencija) vitamina D
≥  75 nmol/LAdekvatna razina vitamina D
100-125 nmol/LPotencijalno povoljni učinci kod malignih bolesti
> 250 nmol/LSuvišak vitamina D
> 375 nmol/LIntoksikacija

Vitamin D potreban nam je za apsorpciju kalcija iz crijeva kako bi se izgradile čvrste kosti u djetinjstvu i očuvalo njihovo zdravlje u kasnijoj životnoj dobi.

Zdravlje kostiju
Foto: Freepik

Osim toga, vitamin D predstavlja važnu kariku u našem imunosnom sustavu. Održavanje njegove optimalne koncentracije u krvi može smanjiti rizik od pojave infekcija respiratornog sustava, posebno kod starijih osoba i osoba s komorbiditetima.

Niske koncentracije vitamina D u krvi se povezuju s mnogim malignim, kardiovaskularnim, neurološkim, kožnim, respiratornim i autoimunim bolestima te se povezuje i s dijabetesom.

Mnoge studije pokazuju da vitamin D povećava osjetljivost tkiva na inzulin te se čini prikladnim odabirom za smanjenje inzulinske rezistencije. Stoga se s pravom vitamin D ne zove samo vitaminom, već hormonom.

Kada dolazi do manjka vitamina D?

Unatoč tome što sami sintetiziramo vitamin D, studije su pokazale kako skoro 50% svjetske populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi, a uzroci tome mogu biti:

  • rijetka izloženost suncu, posebno tijekom zimskih mjeseci,
  • geografska predispozicija (ukoliko se živi sjeverno od 35. paralele),
  • korištenje zaštitne odjeće i sredstava za zaštitu od sunca,
  • tamna put,
  • pretilost,
  • lijekovi koji utječu na metabolizam vitamina D,
  • hospitalizacija,
  • starija životna dob,
  • trudnoća.

Kod nekih bolesti kao što su: osteoporoza, malapsorpcija različite etiologije, autoimune bolesti, kronične i akutne bolesti bubrega i jetre, zloćudne, neurološke, endokrine i psihijatrijske bolesti, također možemo očekivati manju koncentraciju vitamina D u krvi.

Kako osigurati dovoljne količine vitamina D?

Da bismo sintetizirali dovoljne količine vitamina D potrebno je svakodnevno ili barem dva puta tjedno izlagati se suncu 5 do 30 minuta, posebno između 10 i 16 sati. Lice, ruke ili noge potrebno je izložiti suncu bez nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom.

Iako je glavni izvor vitamina D sinteza u koži, možemo ga unijeti i prirodnim izvorima. Najbogatiji izvori vitamina D3 su ulje jetre bakalara i drugih masnih riba; tuna; srdela; losos; plodovi mora;  jetra i žumanjak jajeta.

Kada i koliko vitamina D koristiti?

Kao što smo već naveli, smatra se da oko 50% svjetske populacije ima nisku koncentraciju vitamina D te to predstavlja pravi javnozdravstveni problem.

Američki institut za medicinu donio je sljedeće preporuke preporučenih dnevnih doza unosa vitamina D:

DobDoza
djeca do 1. godine400 IJ
osobe od 1 do 70 godina600 IJ
stariji od 70 godina800 IJ
trudnice i dojilje600 IJ

Revidiranjem smjernica, nove su preporuke da se preporučene doze uzmu kao minimalan preporučeni unos, a da se za odrasle osobe u riziku od manjka vitamina D preporučuje dnevni unos od 1500 do 2000 IJ.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) kao maksimalan dopušteni dnevni unos za zdrave osobe navodi 4000 IJ.

Vitamin D je topljiv u mastima te je stoga potrebno pripaziti na optimalan unos unutar preporučenih doza. Doduše, pokazano je da hipervitaminoza nastupa tek nakon unosa velikih doza od 50 000 IJ do 100 000 IJ na dan tijekom barem mjesec dana. Očituje se povišenim kalcijem u krvi koji dovodi do simptoma mučnine, povraćanja, mišićne slabosti, konfuzije.

Vitamin D kako bezreceptni dodatak prehrani dolazi u obliku kapi, sprejeva za usnu šupljinu, tableta i kapsula.

Ne ulazi u mnogo interakcija s lijekovima, ali je potreban oprez i dodatan savjet liječnika u slučaju težih oboljenja bubrega, jetre, kod teških oblika malapsorpcije te kod osoba koje dugo vremena koriste kortikosteroide.

U svjetlu pandemije koronavirusa i bolesti COVID-19 sve je više informacija da broj smrtnih ishoda i težih oblika bolesti korelira s nedostatkom vitamina D. Međutim, za dokaz tih tvrdnji potrebna su dodatna opsežna istraživanja.

Članak uređen:

Ocjenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Vitamin D – važnost vitamina D u organizmu i kako ga nadoknaditi

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.