Vitamin B12 u obrani zdravlja arterija i rizici vegetarijanske prehrane

Rizici vegetarijanske prehrane

Vitamin B12 ima puno funkcija, ali jedna od njih je i potpomaganje rasta stanica tijela pa tako i tankog sloja stanica koji oblaže unutrašnje stijenke krvnih žila. 

Mnoge studije proučavaju utjecaj hrane na stijenke krvnih žila jer su krvne žile prve koje reagiraju na kemijske spojeve koji dolaze iz hrane u krvotok. Tako će npr. pojava bolova u glavi, poput migrenoznih bolova, biti najvjerojatnije zbog jake reakcije naših krvnih žila u mozgu na neki otrov/okidač u krvi. Da bi tijelo spriječilo daljnje širenje otrova po tijelu krvne žile se jako stegnu, do razine grča kojeg onda osjećamo kao mučninu i bolove. 

Tako su neke studije otkrile da su, u usporedbi sa svejedima, oni koji su bili na dijeti bez jaja i mesa imali sve tipične blagodati jedenja prehrane na  biljnoj bazi: niži indeks tjelesne mase, niži krvni tlak, niže trigliceride, niži ukupni kolesterol i “loš” kolesterol; manje slobodnih radikala; možda bolju funkciju bubrega, bolju kontrolu šećera u krvi, itd. 

Sve je to u redu, ali vidi li se to i na stijenkama arterija? 

Da. Zapravo su svejedi imali zadebljane arterijske stijenke – zbog čega bi mogli imati trostruko veće šanse za razvoj krvožilnih bolesti (kardiovaskularne bolesti). Stoga takve studije zaključuju i preporučuju da se jede više povrća umjesto mesa.

Međutim, prehrana isključivo na biljnoj bazi nije bez rizika.

Prehrana na biljnoj bazi
Foto: Unsplash

Dva najveća problema koja se tu javljaju je nedostatak vitamina B12 i kolesterola koji nisu prisutni u biljnoj prehrani. Vitamin B12 je moćni i neumorni borac protiv jednog prikrivenog te krajnje opasnog i bezobzirnog kemijskog spoja – homocisteina o kojemu sam pisao u članku Kako vitamin B djeluje na zdravlje mozga? (2. dio).

A kolesterol je temeljna jedinica svake naše stanice, a ponajviše moždanih stanica.

Ako oni na biljnoj prehrani ne dobivaju dovoljno vitamina B12, razine spoja koji oštećuje arterije nazvanog homocistein mogu se početi povećavati u krvotoku te ta njegova pojava i količina oštećenja koja nastaje mogu poništiti neke prednosti zdrave prehrane na biljnoj bazi.

U nekim istraživanjima, arterije vegetarijanaca bile su jednako ukočene kao i kod svejeda te su ispitanici imali istu razinu zadebljanja u svojim karotidnim arterijama – možda zbog povišene razine homocisteina u krvi. Nije rijedak slučaj da vegetarijance može pogoditi srčani udar u vrlo ranoj dobi, čak i prije 40. godine. Upravo zbog nedostatka blagotvornog i protektivnog djelovanja B12.

Takvi negativni nalazi ovih studija trebali bi se shvatiti krajnje ozbiljno, pogotovo ako jedete hranu samo na biljnoj bazi. Također, te studije ukazuju na hitnu potrebu za modifikacijom veganske prehrane putem pojačanja ili dodataka vitamina B12.

Nedostatak vitamina B12 vrlo je ozbiljan problem koji u konačnici dovodi do anemije, neuropsihijatrijskih poremećaja, nepovratnog oštećenja živaca, te visoke razine homocisteina koji oštećuje arterije u krvi. Oprezni vegani trebali bi pod obavezno uključiti izvore vitamina B12 u svoju prehranu. Treba znati jesti i postiti. Svojim neznanjem lako se može dovesti svoje zdravlje u pitanje.

Vegetarijanska prehrana
Foto: Unsplash

Neka istraživanja o vegetarijancima, čija je razina B12 doista opasno niska, čak su pokazala da su stijenke arterija i deblje, disfunkcionalnije od arterija svejeda. Kako znamo da je kriv nedostatak vitamina  B12? Pa, kad su im davali dodatke s vitaminom B12, postalo im je bolje. Njihove zadebljane (upaljene) arterijske ovojnice počele su se smanjivati, a vratilo se i pravilno funkcioniranje njihovih arterija.

Bez namirnica obogaćenih B12 ili dodataka B12, kada svejedi pređu na vegansku prehranu, razvijaju nedostatak vitamina B12. Prvi simptomi se javljaju na oko 150 pikomola vitamina B12 po litri –  klasični znakovi nedostatka B12 – poput anemije i truljenja leđne moždine iznutra (a leđna moždina je rasadnik naših krvnih stanica).

No, prije toga, možda ćemo početi osjećati umor, sporost u mislima, ometenost misaonih funkcija i smanjenja moždanog tkiva, depresiju te oštećenje živaca i kostiju, kao i nakupljanja homocisteina preko mjere – a to znači I ogroman rizik od srčanog i moždanog udara. Jer B12 neutralizira homocistein – koji je inače vrlo “šiljasta” molekula koja svojim šiljcima reže krvne žile. I to može umanjiti blagotvorne učinke vegetarijanske prehrane na zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Nije loše biti vegetarijanac na kraći rok (1 – 2 mjeseca godišnje) zbog korisnih učinaka vegetarijanske prehrane na prekomjerni kolesterol i šećer u krvi, ali istovremeno treba uložiti napore za ispravljanje nedostatka vitamina B12.

Još jedan problem je ako imate slabu želučanu kiselinu. Tada je slaba apsorpcija vitamina B12. Pa još vegan.

Jedenje je vještina
Foto: Pexels

Treba znati jesti, to je vještina. Vještina se uči i stječe. Ne ide preko noći, tim više što je hrana i prehrana vezana na emocije. Neki ljudi jedu iz dosade, neki zato što se tješe hranom, neki samo trpaju u sebe ne birajući i ne pazeći. Priprema hrane, oblik hrane, sastav hrane i količina su faktori koji utječu na zdravlje.

Također, stanje našeg probavnog sustava je faktor zdravlja. Slaba želučana kiselina će jako smanjiti pozitivne efekte bilo koje zdrave prehrane. Baziranje na samo biljnoj prehrani povećava rizik od bolesti isto kao i prehrana na isključivo mesnoj bazi. No, u oba slučaja od hrane nastaje samo šteta ako nije dovoljno jaka želučana kiselina.

Jedan moj učitelj je rekao da onaj tko jede koliko hoće, kada hoće i što hoće ne može imati zdravlje. Bez obzira na to što to neki ljudi rade, loši efekti na zdravlje vidjet će se kasnije s obzirom na to da naše tijelo posjeduje određene zalihe hranjivih tvari, npr. zalihe vitamina B12 u jetri mogu trajati i do 6 mjeseci pa će efekti manjka vitamina B12 biti vidljivi tek nakon 6 i više mjeseci.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu