Što je GMO hrana – učinci na zdravlje?

genetska-modifikacija

GMO je kratica koja označava “genetski modificiran organizam”, odnosno proizvod koji se sastoji od ili sadrži GMO, dijelove GMO ili proizvode GMO. U nastavku članka pronađite odgovore na sljedeća pitanja:

  • Što je to GMO hrana i kako utječe na okoliš, a kako na ljudski organizam?
  • Kako prepoznati GMO proizvode na tržištu?
  • Koji su najčešće uzgajani GM usjevi na svijetu?
  • Ima li GM hrane u Hrvatskoj i kakvo je zakonodavstvo prema GMO-u?
gmo
Foto: Pexels

GMO hrana – što je to?

GMO je kratica za “genetski modificiran organizam”, odnosno proizvod koji se sastoji od ili sadrži GMO, dijelove GMO ili proizvode GMO. Da bi se ta kratica u potpunosti razumjela, potrebno je znati par osnovnih pojmova. Ti pojmovi se nalaze i u hrvatskom Zakonu o GMO-u, a to su:

  • biološka raznolikost – je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te raznolikost između ekoloških sustava,
  • genetski materijal – je dio biljke, životinje, gljive, mikroorganizma ili virusa koji sadrži nasljednu informaciju,
  • genetska modifikacija – označava namjernu izmjenu nasljednoga genetskog materijala organizma na način drukčiji od prirodne rekombinacije i indukcije mutacija, odnosno uvođenje stranoga genetskog materijala u genetski materijal organizma ili uklanjanje dijela genetskog materijala organizma,
  • genetska raznolikost – je sveukupnost gena svih živih organizama te njihova raznolikost između jedinki, populacija, vrsta i viših taksonomskih kategorija.

Genetske modifikacije nastaju korištenjem prirodnih metoda, kao što su transformacija, konjugacija ili indukcija poliploidije, ali i korištenjem metoda genetičkog inženjeringa kao što su tehnike direktnog prijenosa nasljednog materijala ili tehnike rekombinantne nukleinske kiseline.

U kontekstu općeg poznavanja GMO-a, veoma je važno razumjeti da čovjek koristi tehnike genetičkih modifikacija već deset tisuća godina, gotovo sve od početka poljoprivrede. To se odnosi na biranje i sijanje sjemena samo onih biljaka koje su imale najpoželjnija svojstva: veličinu ploda, boju, otpornost na štetočine i drugo.

Prvi kukuruz kojeg je čovjek počeo uzgajati nikako nije izgledao kao današnji. Klas kukuruza je bio mnogo manji, a plod je bio mnogostruko siromašniji. Godinama probiranja sve većih i plodnijih biljaka kukuruza, dobio se onaj plod kakvog danas možemo naći na tržištu. Takav plod se ne smatra GM organizmom, ali svakako nije isti kao onaj “prirodni” s početka.

Da bi se novi GM proizvod uveo na tržište, po svim analitičkim parametrima sastava mora biti jednak istom proizvodu koji nije genetski modificiran. Također, treba istražiti:

  • koliko je taj proizvod potencijalno toksičan,
  • ima li svojstva alergena,
  • ima li antinutritivna svojstva (smanjuje li apsorpciju drugih nutrijenata iz hrane).

Nažalost, većinu ovih istraživanja provode upravo tvrtke koje žele taj proizvod izbaciti na tržište, ili laboratoriji kojima direktno one plate. Ipak, postoji mogućnost da službene institucije zatraže istraživanje od laboratorija po svom izboru.

GMO hrana – prednosti i nedostaci

Ljudi su počeli proizvoditi genetski modificiranu hranu koristeći metode genetičkog inženjeringa jer su se pojavile određene prednosti uzgoja takve hrane, odnosno najviše takvih usjeva, a i problemi koje takva hrana može riješiti.

GMO hrana – prednosti

Prednosti uzgoja i korištenja GM usjeva/hrane, dobivenih metodama genetičkog inženjeringa, su:

  • usjevi su više rezistentni na bolesti,
  • manja izloženost poljoprivrednih radnika insekticidima,
  • na istoj površini se može uzgojiti veća količina usjeva,
  • dobiveni usjevi imaju poboljšan izgled i/ili okus,
  • gubitak trnja i bodlji na usjevima,
  • brzo klijanje sjemena.

Činjenica koju treba istaknuti kad se spomene GMO tehnologija jest da ljudska populacija neumoljivo raste. Samo kroz 20. stoljeće se broj ljudi na Zemlji povećao s 1.5 milijarde na 6.1 milijardu, dok je trenutni broj narastao na otprilike 7.7 milijardi, i dalje raste.

Prema tome, kako nahraniti toliku populaciju koja ubrzano raste, dok se površina Zemlje, a posebno površina obradive zemlje, ne povećava? Ako je suditi po trenutnim pokazateljima, površina poljoprivredno obradive zemlje se, zbog zagađenja i istrošenosti, sve više smanjuje. Rješenja poput GM usjeva, koji daju bolji prinos na isto velikom polju, a usto su i izdržljiviji, su se morala pojaviti. Utopijski bi bilo razmišljati da će takvo rješenje doći u savršenom obliku, bez posljedica koje i samo nosi. Međutim, tehnologija GM hrane stalno napreduje što bi moglo dovesti do smanjenja neželjenih posljedica.

GMO hrana – nedostaci

Nedostatak uzgoja i korištenja GM usjeva/hrane je svakako nepoznata dugoročna sigurnost po ljudsko zdravlje i okoliš. Mogući problemi, za koje se sumnja da se mogu pojaviti uslijed korištenja GM usjeva/hrane su:

  • smanjena bioraznolikost,
  • “bježanje” modificiranog gena u prirodu,
  • osjetljivost korisnih kukaca (npr. pčela) na produkte za koje informaciju o sintezi nosi modificirani gen,
  • pojava alergija kod ljudi,
  • pojava tumora kod ljudi,
  • prijenos gena iz modificiranih biljaka u ljude,
  • prijenos rezistencije na pojedine antibiotike iz GM hrane u ljude,
  • štetan utjecaj na okoliš.

Što se tiče ljudskog zdravlja, jedan od zdravstvenih problema koji bi se mogao pojaviti uslijed konzumacije GM hrane je alergija. Iako trenutno za to ne postoje znanstveni dokazi, neki znanstvenici vjeruju da bi modificirani gen, odnosno njegov produkt, mogao uzrokovati alergijsku reakciju, posebno ako se taj gen uvodi iz namirnice koja spada u grupu alergena. Iako to dosad nije dokazano, Svjetska zdravstvena organizacija upućuje da se uvođenje gena iz tih namirnica izbjegava, osim ako se može izričito dokazati da upravo taj gen neće uzrokovati alergijsku reakciju.

Neke od GM biljaka su otporne na određene grupe antibiotika te postoji opravdana sumnja da bi se rezistencija na antibiotike od tih biljaka mogla prenijeti i na ljude. U zadnje vrijeme se pridaje sve veća pozornost na važnost smanjenja antibiotske rezistencije u svijetu i smanjeno uzimanje antibiotika, pa bi pojava antibiotske rezistencije zbog konzumacije GM hrane bila veoma loša. Ipak, postoji malena mogućnost da bi se modificirani geni iz GM hrane ipak mogli prenijeti ljudima, odnosno mikroorganizmima nastanjenima u ljudskom probavnom traktu.

Još jedna od briga koja se javlja uslijed konzumacije GM hrane je pojava kroničnih bolesti, pa i tumora. Neki smatraju da je to zbog mogućeg prijenosa modificiranih gena iz GM hrane u ljudski organizam, ali za to trenutno ne postoji znanstvenih dokaza, iako postoje neka istraživanja koja su to pokazala na štakorima. Ono što je bitno reći jest da nepostojanje dokaza o štetnom dugoročnom učinku GMO-a na ljudsko zdravlje ne znači da ti dokazi nikad neće postojati, posebno zato što ne postoje ni dokazi koji bi čvrsto tvrdili da štetnih posljedica apsolutno neće biti.

Još jedna od zabrinutosti se javlja zbog mogućnosti da se modificirani geni prenesu s GM usjeva na druge usjeve u okolini. Zbog oprašivanja i vjerojatno blizine drugih poljoprivrednih kultura, ta mogućnost je opravdana. Što se tiče GM soje, razdaljina od oko 5 – 10 metara je dovoljna da bi se spriječilo oprašivanje drugih biljaka jer je soja samooplodna. Za druge biljke se preporučuje biranje onih koji nisu bliži srodnici i ne mogu se križati te češće mijenjanje usjeva na istim poljima.

Nadalje, zbog sijanja samih GM usjeva se neće smanjiti bioraznolikost prirode u blizini, već se to događa zbog upotrebe herbicida na koje su GM usjevi otporni. Također, manja mehanička obrada tla zbog sijanja GM usjeva će povećati bioraznolikost.

Što se tiče GM soje koja je rezistentna na glifosate (herbicide), ona sama po sebi ne širi rezistenciju na korove drugim biljkama i ne širi pojavu rezistentnih korova. To se događa isključivo zbog upotrebe herbicida iz skupine glifosata.

Usto, sam uzgoj GM soje nema negativan utjecaj na okoliš, već to imaju glifosati. Glifosati veoma štetno utječu na okoliš u blizini, dok sama GM soja nema štetan utjecaj na okoliš. Osim na okoliš, glifosati imaju nevjerojatno štetan utjecaj po ljudsko zdravlje.

Upotreba glifosata i drugih herbicida se neopravdano i nerazmjerno povećava, a porasla je 2.5 puta u posljednjih 20 godina, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Budućnost zove na novo i zdravije rješenje, odnosno korištenje nove vrste herbicida, pesticida i insekticida ili potpunu obustavu korištenja sličnih pripravaka.

Više o pesticidima pročitajte ovdje.

polje pšenice
Foto: Pexels

GMO proizvodi – najčešći

Genetski modificirane prehrambene namirnice koje se u svijetu najčešće uzgajaju su:

  • kukuruz,
  • soja,
  • pamuk,
  • uljana repica,
  • rajčica,
  • krumpir,
  • šećerna repa,
  • riža,
  • pšenica,
  • karanfil,
  • bundeva,
  • duhan,
  • cikorija,
  • lan,
  • dinja,
  • papaja.

Potrebno je istaknuti da trenutno na tržištu ne postoje genetski modificirane životinje koje služe za ljudsku prehranu, iako je to učestala zabluda. Postoje životinje koje jedu genetski modificiranu stočnu hranu, ali to nikako nije isto kao genetski modificirana životinja. Osim toga, postoje ukrasne GM zebra ribice u koje je prenešen gen koji kodira za jedan od fluorescentnih proteina zbog čega ove ribice u akvarijima svijetle.

U najvećem udjelu se u svijetu GM tehnologijama uzgaja soja, a 2014. godine je 82% ukupnog uzgoja soje bilo uzgojeno biotehnološkim metodama genetičkog inženjeringa. Soju slijedi pamuk sa 68%, kukuruz s 30% i uljana repica s 25%.

U komercijalnom uzgoju GM usjeva prednjače Sjedinjene Američke Države, gdje je 2014. godine 73 hektara poljoprivredno obradive površine bilo zasađeno GM vrstama poput soje, kukuruza, papaje, pamuka i drugih. Zemlje koje slijede su Brazil, Argentina i Indija, gdje se u Brazilu i Argentini najviše uzgaja GM soja, a u Indiji GM pamuk.

U Europsku Uniju je nedavno ušao i ozloglašeni GM kukuruz američke tvrtke Monsanto, a kupila ga je njemačka farmaceutska i biotehnološka tvrtka Bayer. Dosada se pretežno uzgajao u Španjolskoj. Dozvolu za uzgoj GM sjemena je jako teško dobiti u Europskoj Uniji zbog strožih zakona. Na sreću mnogih, europske države nisu toliko otvorene za uzgoj GM usjeva, pretežno zbog potrošačke nezainteresiranosti i skepticizma.

Ipak, upravo zbog rigoroznih pravila i smjernica koje je potrebno proći da bi se GM prehrambeni proizvod uopće uveo i distribuirao na tržište, a usto se i detaljno kontrolira čak i kad je na tržištu, može se reći da je GM hrana sigurna jednako kao i ne-GM hrana, ako ne i sigurnija (bar kad se radi o trenutnim učincima na ljudsko zdravlje).

GM mikroorganizmi

Osim proizvodnje same hrane, genetičkim inženjeringom se učestalo proizvode i genetički modificirani mikroorganizmi, poput bakterija mliječne kiseline i kvasaca. Oni proizvode mnoge metabolite koji se označavaju kao prehrambeni aditivi.

GM mikroorganizmi se ne smiju koristiti u proizvodnji klasičnih prehrambenih proizvoda kao što su jogurt, sirevi, vino, pivo i drugo, ali se u prehrani koriste prehrambeni aditivi dobiveni uz pomoć GM mikroorganizama i kao takvi se ne moraju deklarirati kao GM proizvodi.

Smatra se da je to zbog toga što se prehrambeni aditivi ne smatraju hranom jer ne posjeduju hranjivu vrijednost, već samo poboljšavaju neko od svojstava hrane poput boje, teksture ili volumena.

Zakoni nisu strogi prema tako dobivenim proizvodima pa je vrlo lako moguće da s nekim namirnicama unosimo i GM mikroorganizme, iako to oni ne bi smjeli biti.

Tekst se nastavlja na idućoj stranici 1 2

Članak uređen:

Izvori:

  1. GMO. (2019) Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. 
  2. Zakon o genetski modificiranim organizmima. (2019) Zakon.hr
  3. Mrvoš Pavić, B. (2018) GMO U HRVATSKOJ Što zapravo donosi novi zakon o kojem svi pričaju i ima li mjesta panici? Novi List.
  4. Lakić, M. (2019) GM (genetski modificirana) hrana. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije. 
  5. Wilson, D.R., Barrell, A. (2019) What are the pros and cons of GMO foods? Medical News Today.
  6. Petković, M. (2017) KAKO SE OZNAČAVA GM HRANA U HRVATSKOJ I EU ‘U 10 posto proizvoda od soje, kukuruza i riže pronađen je GMO, i to bi trebalo jasno označiti!’ Jutarnji.hr
  7. Plant Biotechnology and Genetics: Principles, Techniques, and Applications, 2nd Edition. C. Neal Stewart Jr. John Wiley & Sons. Hoboken, 2016.
  8. Materijali s modula GMO u proizvodnji hrane. (2019) Laboratorij za biologiju i genetiku mikroorganizama. Zavod za biokemijsko inženjerstvo. Prehrambeno – biotehnološki fakultet. 
  9. GMO. (2019) European Food Safety Authority

Ocjenite članak

5 / 5   3

Foto: Pexels

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: gmo hrana, gmo definicijag, gmo hrana istina ili, gmo hrana oznacavanje, gmo hrana wiki, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Što je GMO hrana – učinci na zdravlje?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.