Prehrana za giht – što je najbolje za giht?

Povrće

Giht ili urični artritis je bolest kostiju i zglobova do koje dolazi kao rezultat nakupljanja kristala mokraćne kiseline odnosno soli mokraćne kiseline ili urata u hrskavici zglobova. Taloženjem i prodiranjem u kosti kristali urata izazivaju upalu zglobova i pojavu bolova.

Giht, od kojega češće obolijevaju muškarci, poznat je i pod nazivom bolest kraljeva jer se javlja zbog neumjerenosti u jelu i piću. Urični artritis obično se javlja kod osoba starijih od 40 godina. Od gihta boluje prosječno 1-3,7 % Europljana.

Giht

Mokraćna kiselina nastaje u organizmu u sklopu normalnih fizioloških procesa. Problem se javlja kada se njezina količina znatno poveća i dođe do nemogućnosti efikasnog uklanjanja suviška.

Povišena razina mokraćne kiseline u serumu poznata je i pod nazivom hiperuricemija. Kada vrijednosti urata u serumu (tj. krvi) prijeđu 0,42 mmol/L kod muškaraca te 0,36 mmol/L kod žena, smatra se da je nastupila hiperuricemija i da je potrebno veću pozornost posvetiti prehrani.

Povišene razine urata karakteristične su i za mnoge kronične bolesti današnjice, poput dijabetesa i bolesti štitnjače.

Terapija gihta provodi se primarno promjenom prehrane, koja je zaista nužna. Uz prehranu, u procesu liječenja gihta koriste se i lijekovi za smanjenje bolova i razine mokraćne kiseline kao i pojedini oblici fizikalne terapije.

Prehrana za giht – dijeta bez purina

Takozvana dijeta bez purina glavno je sredstvo kojim se nastoji smanjiti razina mokraćne kiseline u serumu. Purini su sastojci u hrani čijom razgradnjom nastaje mokraćna kiselina. Zbog toga, smanjivanjem unosa purina može se smanjiti i razina urata u krvi.

Istraživanje provedeno među 633 pacijenta oboljela od gihta objavljeno 2012. godine u časopisu Annals of the rheumatic diseases navodi da je rizik od pojave napada gihta čak pet puta veći nakon unosa velikih količina purina iz hrane i pića. Pri tome, značajno veći učinak ima ona hrana bogata purinom koja je životinjskog podrijetla.

Dijetu bez purina karakterizira izbjegavanje unosa hrane životinjskog podrijetla koja sadrži više od 200 mg purina u 100 g. 

Namirnice koje se preporučuje izbjegavati

Studija objavljena 2018. godine u časopisu Asia Pacific journal of clinical nutrition kao najuspješniju strategiju u smanjenju osjetljivosti na giht i pojavu hiperuricemije navelo izbjegavanje unosa mesa, morskih plodova, alkohola i fruktoze.

Namirnice s visokim udjelom purina koje treba izbjegavati su:

  • iznutrice (npr. jetrica, bubrezi,…),
  • plava riba (npr. tuna, losos, srdela, skuša,…),
  • riblje konzerve,
  • crveno meso (svinjetinu, govedinu, janjetinu,…),
  • suhomesnati proizvodi,
  • paštete,
  • mesni ekstrakti (npr. temeljci),
  • kvasac,
  • školjke i rakovi.

Osim namirnica bogatih purinima preporučuje se izbjegavanje hrane koja je bogata šećerom i životinjskim masnoćama te alkohola. To su:

  • lisnata tijesta i slatki pekarski proizvodi,
  • med, javorov sirup i sirup agave,
  • sokovi i bezalkoholna pića,
  • punomasni mliječni proizvodi,
  • svinjska mast i slanina,
  • žestoka alkoholna pića,
  • pivo.

Fruktoza koja je dio šećera utječe na povišenje razine mokraćne kiseline.

Alkoholna pića isto tako djeluju na povećanje razine urata, a moguće je da je razlog tome smanjenje izlučivanja urata iz organizma. Unos vina za sada se ne povezuje s gihtom. Ipak, ne preporučuje se konzumirati vino za vrijeme napada gihta. U razdoblju bez napada, unos vina ne bi trebao prekoračivati preporučene umjerene volumene – do jedne čaše (150 mL) vina dnevno.

Smanjenje prekomjerne tjelesne mase

Prekomjerna tjelesna masa, koja je definirana indeksom tjelesne mase većim od 25 kg/m2, povećava rizik od gihta.

Gubitak viška kilograma stoga je važan dio terapije gihta. Mršavljenjem se smanjuje razina mokraćne kiseline u serumu, ali u isto vrijeme smanjuje se opterećenje tjelesne mase na zglobove.

Upravo zbog toga, kombinacija umjerenog smanjenja energetskog unosa i redovite tjelesne aktivnosti može pomoći u ublažavanju simptoma gihta.

Namirnice koje se mogu jesti

Iako je popis namirnica i pića čiji unos treba smanjiti dug, to ne znači da prehrana za giht mora biti bezukusna i dosadna. Mnoge namirnice i dalje se mogu konzumirati, a neke su se pokazale i osobito korisnima u borbi protiv gihta.

Općenito, potiče se unos namirnica koje su siromašne purinima. To su one namirnice koje sadrže manje od 100 mg purina u 100 g. Ipak, kao što će u nastavku biti objašnjeno, mnoge namirnice biljnoga podrijetla, čak i ako imaju veće razine purina, iskazuju blagotvorne učinke.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Mlijeko i mliječni proizvodi smanjuju rizik od napada gihta. Osim što sadrže malenu količinu purina, mliječni proizvodi potiču izlučivanje urata iz organizma čime sprječavaju mogućnost njegova nakupljanja u zglobovima. Preporučuje se u prehranu uključiti mlijeko i mliječne proizvode sa smanjenim sadržajem masti, poput:

  • mlijeka,
  • jogurta,
  • kefira,
  • posnog sira.

Voće, povrće i mahunarke

Iako neko povrće sadrži veće količine purina, pokazalo se da ono nije odgovorno za razvoj gihta ili pojavu bolnih napada gihta. Zapravo, visok unos povrća ima povoljan učinak, što se pripisuje bogatstvu hranjivih tvari te povoljnim učincima na mršavljenje i inzulinsku rezistenciju. 

Stoga se upravo preporučuje uvrstiti raznoliko svježe i smrznuto povrće u prehranu, poput:

  • kelja,
  • artičoke,
  • kupusa,
  • krastavaca,
  • poriluka,
  • cvjetače,
  • špinata,
  • gljiva,
  • graška.

Među povrćem se ističe celer koji zbog svog diuretičkog učinka može potaknuti izlučivanje mokraćne kiseline iz organizma i smanjiti simptome gihta.

Mahunarke, poput leće i graha, poželjan su dio prehrane osoba koje boluju od gihta jer su bogate proteinima te mogu poslužiti kao zamjena mesu i mesnim proizvodima

Soja i proizvodi od soje sadrže umjerene količine purina. Međutim, i u ovom slučaju znanstvene studije nisu dokazala povećanje rizika od napada gihta kod osoba koje konzumiraju soju i proizvode od soje. U skladu s prijašnjim namirnicama biljnoga podrijetla, unos soje i proizvoda od soje povezuje se s ublažavanjem simptoma gihta.

Osim svježeg i smrznutog povrća, potiče se i unos svježeg i smrznutog voća. Iako i jabuka sadrži mnogobrojne poželjne sastojke, osobito korisnima su se pokazale trešnje i drugo crveno, ljubičasto i plavo voće.

Smatra se da zbog prisutnosti pigmenta antocijana te bogatstva vitaminom C i cinkom trešnje kao i bobičasto voće može potaknuti obnovu vezivnih tkiva i smanjiti upalu koja je odgovorna za bolove kod gihta.

Osim toga, vitamin C može smanjiti razinu urata u serumu. Nije teško u prehranu uključiti namirnice koje su bogate vitaminom C. Neke od njih su:

  • trešnje,
  • šipak,
  • jagode,
  • crni ribizl,
  • citruse (naranču, limun,…),
  • kivi,
  • svježu papriku,
  • kelj,
  • brokula,
  • prokulice.

Osim unosa vitaminom C bogatih namirnica, dodaci prehrani koji sadrže visoke doze vitamina C pokazale su zaštitnu ulogu kod gihta. Trenutno je poznato da doze veće od 500 mg dnevno djeluju. Učinak manjih doza još nije ispitan.

Unos tekućine

Za uspješnu terapiju gihta važan je unos tekućine. Poželjni izvori tekućine su voda i nezaslađeni čajevi.Adekvatna hidracija potiče izlučivanje mokraćne kiseline iz organizma.

Općenito, preporučuje se konzumirati minimalno 8 čaša vode dnevno. U nekim slučajevima, poput povećane vanjske temperature i uslijed tjelesne aktivnosti, te potrebe mogu biti i veće. Zbog toga se preporučuje pratiti boju urina.

Taman urin izraženog mirisa znak je za potrebno povećanje unosa tekućine. S druge strane, urin svijetlo žute boje ukazuje na to da je organizam opskrbljen s dovoljnom količinom tekućinom.

Unos kave kod gihta neko vrijeme bio je kontroverzan. Ipak, kinesko istraživanje iz 2018. koje je uzelo u obzir brojna istraživanja provedena u prošlosti zaključilo je da kava nema negativan učinak na pojavu gihta i napada gihta, te da unos kave može imati blagotvoran učinak.

Meso i jaja

Iako se unos crvenoga mesa i iznutrica ne preporučuje zbog visoke količine purina, najčešće je dozvoljeno bijelo meso peradi. Ono se preporučuje zbog nižeg sadržaja masti. Međutim, treba imati na umu da bijelo meso najčešće ima približno jednaku količinu purina pa ga treba jesti umjereno i samo povremeno, svega nekoliko puta u tjednu.

Ipak, i dalje najvažnija strategija za ublažavanje gihta je gubitak viška kilograma.

Jaja se smatraju namirnicom s niskim sadržajem purina pa ih se bez problema može uključiti u prehranu kod oboljelih od gihta.

Začini i giht

Kurkuma
Foto: Pixabay

Mnogi začini sadrže sastojke koji imaju protuupalno i antioksidacijsko djelovanje. Njihovo uvrštavanje u prehranu može imati blagotvorne učinke.

Kurkuma se tradicionalno koristi u ublažavanju bolova različitih oblika artritisa. Međutim, pokazala se korisnom i za smanjivanje razine mokraćne kiseline u serumu.

Općenito, kurkuma se povezuje sa smanjenjem razine lipida i urata u krvi. Osim toga, zbog svojih protuupalnih svojstava može koristiti i kod ublažavanja bolova.

Istraživanje pakistanskih znanstvenika iz 2019. godine pokazalo je značajno smanjenje razine urata kod pokusnih životinja nakon korištenja dodataka prehrani s nanočesticama kurkume. 

Korištenju dodataka prehrani s kurkumom vrijedi dati priliku. Međutim, prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani ili biljnih preparata važno je konzultirati se s liječnikom zbog mogućih interakcija s postojećom terapijom.

Članak uređen:

Izvori:

  1. Zhang, Y., Chen, C., Choi, H., Chaisson, C., Hunter, D., Niu, J., Neogi, T. (2012) Purine-rich foods intake and recurrent gout attacks. Annals of the rheumatic diseases, 71(9), 1448–1453.
  2. Li, R., Yu, K., Li, C. (2018) Dietary factors and risk of gout and hyperuricemia: a meta-analysis and systematic review. Asia Pacific journal of clinical nutrition, 27(6), 1344–1356.
  3. Choi, H. K., Gao, X., Curhan, G. (2009) Vitamin C intake and the risk of gout in men: a prospective study. Archives of internal medicine, 169(5), 502–507.
  4. Raman, R. (2017) Best Diet for Gout: What to Eat, What to Avoid. Healthline.
  5. Nunez, K. (2019) Can I Treat the Symptoms of Gout with Turmeric? Healthline.
  6. Mayo Clinic Staff (2018) Gout diet: What’s allowed, what’s not. Mayo Clinic.
  7. Društvo reumatičara za odrasle i djecu (2012) Prehrana kod reumatoidnog i uričnog artritisa (gihta). Klinička bolnica Dubrava.
  8. Panahi, Y., Kianpour, P., Mohtashami, R., Jafari, R., Simental-Mendía, L. E., Sahebkar, A. (2016) Curcumin Lowers Serum Lipids and Uric Acid in Subjects With Nonalcoholic Fatty Liver Disease: A Randomized Controlled Trial. Journal of cardiovascular pharmacology, 68(3), 223–229.
  9. Kiyani, M. M., Sohail, M. F., Shahnaz, G., Rehman, H., Akhtar, M. F., Nawaz, I., Mahmood, T., Manzoor, M., Bokhari, S. (2019) Evaluation of Turmeric Nanoparticles as Anti-Gout Agent: Modernization of a Traditional Drug. Medicina (Kaunas, Lithuania), 55(1), 10.

Ocjenite članak

5 / 5   2

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Prehrana za giht – što je najbolje za giht?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.