Jelovnik za dijabetičare – kako ga oblikovati i primjer

Jelovnik za dijabetičare

Važne odlike jelovnika za dijabetičare su individualizacija i fleksibilnost. Dijabetičari imaju specifične nutritivne potrebe koje je potrebno zadovoljiti i što je više moguće uklopiti u njihov uobičajen stil života. 

Pri tome veliku važnost imaju nutricionisti i dijetetičari u bolnicama i privatnim savjetovalištima čija je uloga edukacija pacijenata i pomaganje u promjeni životnih navika koje će dijabetičarima omogućiti bolju kvalitetu života i stabilizaciju dijabetesa.

Karakteristike dijabetesa

Dijabetes ili šećerna bolest je metabolička bolest. Mnogo je mogućih uzroka nastanka bolesti, a karakteriziraju ju:

  • kronična hiperglikemija i poremećaj metabolizma ugljikohidrata,
  • poremećaj metabolizma masti,
  • poremećaj metabolizma proteina.

Dakle, dijabetes obuhvaća cjelokupni metabolizam oboljele osobe, stoga je važno posvetiti pozornost oblikovanju i održavanju pravilnog obrasca prehrane.

Dijabetes nastaje pod utjecajem različitih faktora iz okoline kod osoba koje imaju genetičku predispoziciju za pojavu šećerne bolesti. Dva osnovna oblika šećerne bolesti su dijabetes tip 1 i dijabetes tip 2. Osim njih, postoje gestacijski ili trudnički dijabetes i drugi specifični oblici dijabetesa.

Prema svim svjetskim ali i hrvatskim smjernicama za liječenje dijabetesa, temelj liječenja predstavljaju:

  • pravilna prehrana,
  • svakodnevna tjelesna aktivnost,
  • terapijska edukacija,
  • farmakološko liječenje – samo u slučaju kada prva tri principa ne daju željene rezultate.

Dijabetes je vrlo kompleksna bolest koja se razlikuje od osobe do osobe. Upravo zbog toga, važno je surađivati s nutricionistom ili dijetetičarom pri izradi plana prehrane kako bi se postigli što bolji rezultati.

Slijedi pregled specifičnosti koje odlikuju prehranu dijabetičara, a potom i načini na koje se može pristupiti planiranju prehrane dijabetičara.

Jelovnik za dijabetičare – specifičnosti prehrane dijabetičara

Pravilna prehrana ima važnu ulogu u terapiji šećerne bolesti. Međutim, upravo ona vrlo često dijabetičarima predstavlja jedan od najvećih problema.

Motivacija je ključna, a upravo ona može proizaći iz pozitivnih ishoda dijabetičke prehrane. Pridržavanje dijabetičkoj dijeti trebalo bi omogućiti:

  • postizanje i održavanje adekvatne tjelesne mase,
  • postizanje ciljanih vrijednosti glikemije, krvnog tlaka i lipidnog profila,
  • odgoditi i spriječiti pojavu komplikacija dijabetesa.

Količina hrane koja se treba jesti razlikuje se od osobe do osobe, a ovisi o:

  • dobi,
  • spolu,
  • razini tjelesne aktivnosti,
  • drugim pridruženim bolestima i stanjima.

Zbog toga, vrlo je važno aktivno sudjelovanje dijabetičara u liječenju – učenjem o pravilnoj prehrani, ispitivanjem stručnjaka o svim nejasnoćama i pronalaskom načina prilagodbe pravila dijabetičke prehrane u vlastiti život i vlastite okolnosti.

Prema službenom dokumentu Američke dijabetičke asocijacije Standards of Medical Care in Diabetes objavljenom 2019. godine “Medicinska nutritivna terapija primijenjena od strane dijetetičara povezuje se sa smanjenjem vrijednosti HbA1c 1,0-1,9 % kod osoba s dijabetesom tipa 1 te 0,3-2,0 % kod osoba s dijabetesom tip 2.”

Unos ugljikohidrata kod dijabetičara

Glavni je cilj liječenja dijabetesa uspostaviti normalnu regulaciju glukoze u krvi. Najveći utjecaj na glikemiju odnosno povećanje glukoze u krvi ima upravo unos ugljikohidrata.

Količina ugljikohidrata koja se preporučuje u jednom obroku ili međuobroku ovisi o specifičnim potrebama svakoga dijabetičara. Doktor ili klinički nutricionist trebali bi propisati ciljane vrijednosti makronutrijenata za svaki pojedini obrok. Stoga, nemojte se suzdržavati od nastojanja za dobivanjem ove informacije. Makronutrijenti su ugljikohidrati, masti i proteini.

Unos ugljikohidrata najčešće iznosi oko 45 % dnevnog energetskog unosa, ali to je naravno podložno prilagodbi.

Općenito, ženama se preporučuje unos od 30 do 60 grama ugljikohidrata u glavnim obrocima te od 15 do 30 grama ugljikohidrata u međuobrocima.

Muškarcima se preporučuje unos od 45 do 75 grama ugljikohidrata u glavnim obrocima te od 15 do 30 grama ugljikohidrata u međuobrocima.

Moguće su i manje vrijednosti ciljanog unosa ugljikohidrata kod dijabetičara koji bi trebali smršaviti.

Izvori ugljikohidrata

Izvori ugljikohidrata primarno bi trebale biti nutritivno bogate namirnice koje su poželjno i izvor prehrambenih vlakana. To su:

Voće i povrće
Foto: Pixabay

Dnevni unos prehrambenih vlakana trebao bi iznositi od 20 do 35 g. Obroci bogati prehrambenim vlaknima probavljaju se sporije, što doprinosi dužem osjećaju sitosti, a često su niže energetske vrijednosti te sadrže manje količine dodanih šećera.

Osobama čija je prehrana na početku iznimno siromašna vlaknima preporučuje se polagano povećavanje unosa vlakana. Više o izvorima prehrambenih vlakana možete pročitati u članku Što su vlakna, zašto nam trebaju i koje su namirnice bogate vlaknima?

Dijabetičarima se preporučuje ograničavanje unosa zaslađenih napitaka zbog njihovog mogućeg učinka na povećanje tjelesne mase i pogoršanja kardiovaskularnog zdravlja.

Upotreba nenutritivnih zaslađivača često je vrlo kontroverzna. Međutim, oni ne povećavaju razinu glukoze u krvi, niti su dokazani njihovi negativni učinci na zdravlje. Ipak, unos bi im trebao biti umjeren. Primjeri nenutritivnih zaslađivača su:

  • sukraloza,
  • saharin,
  • acesulfam k,
  • neotam,
  • aspartam,
  • stevia,
  • luo han guo.

Osim nenutritivnih zaslađivača, u upotrebi su i polioli ili šećerni alkoholi. Oni imaju manji učinak na porast glukoze nakon obroka od škroba i saharoze, ali u većim količinama, najčešće preko 20 g, mogu imati laksativan učinak i uzrokovati dijareju.

Unos ugljikohidrata s obzirom na inzulinsku terapiju

Dijabetičari koji su na fleksibilnoj inzulinskoj terapiji, tj. onoj koju prilagođavaju količini ugljikohidrata koju unesu u pojedinom obroku, trebaju znati odrediti količinu ugljikohidrata koja se nalazi u obroku. Pri tome, trebaju voditi računa da se ne unese previše niti premalo energije.

Oni broje ugljikohidrate i tome prilagođavaju dozu inzulina. 1 jedinica inzulina zadovoljava prosječno 15 g unesenih ugljikohidrata. Međutim, to je također sklono variranju od osobe do osobe.

Dijabetičari koji su na ustaljenoj inzulinskoj terapiji iz dana u dan trebali bi unositi jednako raspodijeljenu količinu ugljikohidrata svaki dana.

U zadnje vrijeme mnogo se priča o glutenu i bezglutenskoj prehrani. Prosječno 10 % osoba s dijabetesom tip 1 boluju od celijakije te bi oni zasigurno mogli imati koristi od bezglutenske prehrane.

Za ostale dijabetičare dokazi o koristi bezglutenske prehrane ne postoje. Uz to, potreba za pridržavanjem bezglutenskoj prehrani može nepotrebno zakomplicirati nutritivnu terapiju i učiniti ju težom za pridržavanje.

Praktični savjeti

Prema pregledu nutritivnih preporuka za dijabetičare objavljenom 2019. godine u sklopu Sveobuhvatne besplatne online endokrinološke knjige ENDOTEXT autorice A. Gray i R. J. Threlkeld ističu nekoliko praktičnih savjeta za unos ugljikohidrata:

  • U svaki obrok i međuobrok uključi namirnicu bogatu prehrambenim vlaknima.
  • Dodaj izvor cjelovitih žitarica u svoj jutarnji obrok.
  • Koristi integralni kruh uz ručak ili kao dio međuobroka – provjeri nalazi li se integralna pšenica ili neka druga cjelovita žitarica na početku popisu sastojaka.
  • Krumpir zamijeni smeđom rižom, bulgurom, prosom, ječmom, kvinojom.
  • Potraži integralnu tjesteninu umjesto obične.
  • U svoju prehranu uključi mahunarke jer su one izvor sporo probavljivih ugljikohidrata i proteina.
  • Neka ti obroci obiluju raznolikim svježim voćem i povrćem.

Unos masti kod dijabetičara

Kada se spominju masti, važno je naglasiti da je njihova kvaliteta puno važnija od količine. Razlog tome je između ostaloga taj što dijabetičari imaju povišen rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Unos masti trebao bi se kretati u rasponu od 20 do 35 % ukupnog unosa energije u danu. Pri tome, preporučuje se što više smanjiti unos zasićenih masnih kiselina i trans-masnih kiselina.

Upravo zbog toga dijabetičarima se preporučuje prilagođena mediteranska prehrana koja obiluje poželjnim izvorima masnoća, poput maslinovog ulja i orašastih plodova. Prilagođena označava raspodjelu unosa ugljikohidrata u skladu s potrebama dijabetičara.

Praktični savjeti

Prema pregledu nutritivnih preporuka za dijabetičare objavljenom 2019. godine u sklopu Sveobuhvatne besplatne online endokrinološke knjige ENDOTEXT autorice A. Gray i R. J. Threlkeld ističu nekoliko praktičnih savjeta za unos masti:

  • Nastojte ukloniti trans-masne kiseline iz prehrane izbjegavanjem pržene hrane i prehrambenih proizvoda na kojima je u popisu sastojaka navedeno djelomično ili parcijalno hidrogenirano ulje.
  • Ograničite unos zasićenih masnih kiselina smanjivanjem unosa brze i procesirane hrane. Kada je god to moguće, birajte krto meso, mahunarke, orašaste plodove, ribu i mliječne proizvode sa smanjenim udjelom masti.
  • Koristite tekuća biljna ulja prilikom pripreme hrane.
  • Unosite 1 ili više izvora omega-3 masnih kiselina svaki dan – npr. masnija riba, orasi, mljevene lanene sjemenke, laneno ulje.
Orasi
Foto: Pixabay

Unos proteina kod dijabetičara

Uobičajeni raspon unosa proteina iznosi 15-20 % ukupnog unosa energije u danu. Neki mogu imati dodatne koristi od većeg unosa proteina, u rasponu 20-30 % ukupnog unosa energije u danu. Veći unos proteina u tom slučaju doprinosi većem osjećaju sitosti.

Bubrežni bolesnici trebali bi posebno pripaziti na unos proteina te ga prilagoditi ovisno o stupnju napretka bolesti.

Kod pojedinaca s dijabetesom tip 2 unos proteina povećava lučenje inzulina bez utjecaja na porast razine glukoze u krvi. Zbog toga, izvori ugljikohidrata koji su bogati proteinima, poput mliječnih proizvoda, ne bi se trebali koristiti u tretiranju ili prevenciji hipoglikemije.

Praktični savjeti

Prema pregledu nutritivnih preporuka za dijabetičare objavljenom 2019. godine u sklopu Sveobuhvatne besplatne online endokrinološke knjige ENDOTEXT autorice A. Gray i R. J. Threlkeld ističu nekoliko praktičnih savjeta za unos proteina:

  • Uključi manje masni izvor proteina u svaki obrok (220-330 g na dan).
  • Poželjni izvori proteina su meso peradi bez kože, krto meso, riba, jaja, mliječni proizvodi smanjene masti.
  • Pripazi na povećan udjel natrija u proizvodima od mesa i biljnim alternativama mesu.
  • Proteini bi trebali biti dodatak povrću, voću i cjelovitim žitaricama, a ne cijelo jelo.

Unos alkohola kod dijabetičara

Odrasle osobe s dijabetesom mogu umjereno piti alkohol, što znači najviše 1 alkoholno piće na dan za žene odnosno najviše 2 alkoholna pića na dan za muškarce. Unos alkohola uvijek bi trebao biti uz obrok u svrhu smanjivanja rizika od pojave hipoglikemije.

Alkohol
Foto: Pixabay

1 alkoholno piće podrazumijeva:

  • 350 mL piva s oko 5 % alkohola,
  • 140 mL vina s oko 12 % alkohola,
  • 40 mL žestokih alkoholnih pića s oko 40 % alkohola.

Kod dijabetičara na inzulinskoj terapiji mogli bi se javiti neželjeni simptomi nakon konzumiranja alkohola, kao i kod onih dijabetičara koji nisu na inzulinskoj terapiji, ali konzumiraju prekomjerne količine alkohola.

Moguće nuspojave su:

U slučaju pojave hipoglikemije kod osoba na inzulinskoj terapiji, unos alkohola trebalo bi dodatno ograničiti i uz to izbjegavati unos alkohola na tašte.

Jelovnik za dijabetičare

Ne postoji jedan pristup planiranju prehrane koji bi odgovarao svim dijabetičarima. Stoga, svatko u suradnji s nutricionistom ili dijetetičarom treba odabrati onaj pristup koji mu najbolje odgovara i ono najvažnije – kojega će se uspjeti pridržavati.

Planiranje prehrane dijabetičara ne znači odlazak na restriktivnu dijetu, već predstavlja pomoć i putokaz pri oblikovanju zdravijeg načina života.

Dobar početak za dijabetičare mogu biti različiti obrasci prehrane poput:

Za učinkovitiju regulaciju glikemije potrebno je ipak posegnuti za nešto kompleksnijim alatima prilikom planiranja jelovnika za dijabetičare. To primarno obuhvaća napredno brojanje ugljikohidrata i prehranu prema dijabetičkim jedinicama.

Brojanje ugljikohidrata odnosi se na određivanje doze inzulina s obzirom na količinu ugljikohidrata koji se nalaze u obroku, što je već spomenuto. Dakle, 1 jedinica inzulina može pokriti prosječno 15 g ugljikohidrata. Pri tome je potrebno poznavati sadržaj ugljikohidrata u obrocima.

Ogledni jelovnik – prehrana prema dijabetičkim jedinicama

Američka dijabetička asocijacija (engl. ADA) razvila je sustav prehrane prema dijabetičkim jedinicama. Ovaj koncept obuhvaća grupiranje namirnica sa sličnim nutritivnim sastavom. Unutar pojedine grupe namirnice se mogu zamijeniti u skladu s navedenom veličinom porcije.

Neki i dalje grupiraju namirnice u 6 skupina, što potječe od izvornog popisa hrane prema dijabetičkim jedinicama iz 1950. godine. Tih 6 skupina namirnica je:

  • kruh i zamjene,
  • mlijeko i zamjene,
  • voće,
  • povrće,
  • meso i zamjene,
  • masnoće i zamjene.

Od 1995. godine broj grupa namirnica smanjen je te su namirnice podijeljene u 3 grupe.

One uključuju:

  • ugljikohidrate – škrob, voće, povrće, mliječni proizvodi,
  • meso i zamjene za meso,
  • masti.

Prije planiranja važno je odrediti broj obroka koje dijabetičar treba konzumirati o danu. To ovisi o terapiji koju prima.

5 ili 6 obroka imaju oni dijabetičari koji su na terapiji:

  • oralnim hipoglikemicima,
  • predmiješanim humanim inzulinima,
  • bazalnim inzulinom u kombinaciji s oralnim hipoglikemicima.

3 ili 4 obroka imaju oni dijabetičari koji primaju predmiješane inzulinske analoge u dvjema ili trima dozama ili bazal-bolusnu inzulinsku terapiju.

Nakon toga potrebno je odrediti energetske potrebe s obzirom na idealnu tjelesnu masu. U razgovoru s nutricionistom ili dijetetičarom saznajte vaše energetske potrebe i zatražite ogledni jelovnik s popisom jedinica koji odgovara vašim energetskim potrebama. Zaista, nutricionist ili dijetetičar ključni su za uspješno nošenje a dijabetesom.

Primjer dnevnog jelovnika za dijabetičare (1500 kcal, 6 obroka)

Zajutrak:

  • 240 ml jogurta smanjene masti (1 jedinica mlijeka i zamjena),
  • 1/2 šalice ili 40 g zobenih pahuljica (2 jedinice kruha i zamjena),
  • 1 žlica maslaca od kikirikija (1 jedinica mesa i zamjena),
  • 1 mala jabuka (1 jedinica voća).

Doručak:

  • 1 kriška ili 30 g crnoga kruha ( 1 jedinica kruha i zamjena),
  • 1 mala naranča (1 jedinica voća).

Ručak:

  • 2/3 šalice ili 120 g skuhane palente (2 jedinice kruha i zamjena),
  • 60 g pirjane puretine (2 jedinice mesa i zamjena),
  • 200 g zelene salate (2 jedinice povrća),
  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (2 jedinice masti i zamjena).

Užina:

  • 1 kivi (1 jedinica voća).

Večera:

  • 200 g kuhanog krumpira (2 jedinice kruha i zamjena),
  • 100 g kuhane blitve (1 jedinica povrća),
  • 60 g pečene pastrve (2 jedinice mesa i zamjena),
  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (2 jedinice masti i zamjena).

Noćni obrok:

  • 240 ml mlijeka smanjenog udjela masti (1 jedinica mlijeka i zamjena).

Članak uređen:

Izvori:

  1. Kokić, S., Prašek, M., Pavlić Renar, I., Rahelić, D., Pavić, E., Jandrić Balen, M., Radman, M., Duvnjak, L., Jurišić-Eržen, D., Božikov, V., Matić, T., Zjačić-Rotkvić, V., Crnčević-Orlić, Ž., Krnić, M., Metelko, Ž. (2011) Hrvatske smjernice za liječenje šećerne bolesti tipa 2. Medix, Suplement 2, 8-34.
  2. American Diabetes Association (2019) Lifestyle Management: Standards of Medical Care in Diabetes. Diabetes Care, Supplement 1, S46–S60.
  3. Rodibaugh, R., Mirji-Lakkundi, T. (2015) The Foods List for Diabetic Meal Planning. University of Arkansas System Division of Agriculture in Little Rock.
  4. Gray, A., Threlkeld, R. J. (2019) Nutritional Recommendations for Individuals with Diabetes. Endotext [Internet].

  5. Odluka o standardu prehrane bolesnika u bolnicama (2015) Narodne novine.
  6. American Diabetes Association, American Diatetic Association (2007) Choose your foods: exchange lists for diabetes.

Saznajte više o bezglutenskoj prehrani u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o dijabetesu u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

5 / 5   1

Foto: Pixabay

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: jelovnik za dijabetičare, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Jelovnik za dijabetičare – kako ga oblikovati i primjer

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.