Prijeti li vam giht? Pripazite na unos fruktoze i količinu voća

voce

Alkohol, meso i ribe su tradicionalno glavni krivci za bolne nakupine mokraćne kiseline u zglobovima. Sada su i pretjerane količine voća, a osobito fruktoza kojom se zaslađuju bezalkoholna pića pod lupom liječnika i nutricionista.

Fruktozu, voćni šećer, ne unosimo u organizam samo konzumiranjem voća. Industrijski voćni sokovi i osvježavajući napitci često su zaslađeni fruktoznim sirupom dobivenim iz kukuruznog škroba. Kako potrošnja fruktoze u svijetu raste, kanadski znanstvenici u tome vide jedan od mogućih razloga zašto je sve više oboljelih od gihta. Dr Joseph Jamnik i njegov tim sa Sveučilišta u Torontu,  objavili su rad u kojem tvrde da je fruktoza faktor rizika za dobivanje gihta.

Skupina ispitanika s najvišim unosom fruktoze (11,9 posto ukupne energije) obolijevala je 62 posto češće od gihta, u odnosu na skupinu s najmanjim unosom fruktoze (7,1 posto ukupne energije). Glavni izvori fruktoze su bili: sok od naranče, šećerom zaslađeni napitci, jabuke, grožđice i naranče.

Smanjite konzumaciju sokova i energetskih napitaka zaslađenih fruktozom

U svojim smjernicama za prehranu kod gihta, American College of Rheumatology savjetuje smanjivanje konzumacije sokova i energetskih napitaka zaslađenih fruktozom. Takva bezalkoholna pića su u SAD glavni izvor fruktoze. Smjernice ne spominju ostale namirnice koje sadrže fruktozu. Međutim, kanadski znanstvenici upozoravaju kako voće i voćni proizvodi također nose značajan udjel unosa fruktoze.

bezalkoholno-pice

Ne izbacujte voće s jelovnika

Nutritivna vrijednost voća je ipak tolika, da ga i sumnja o mogućnosti utjecaja na obolijevanje od gihta nikako ne bi smjela maknuti s vašeg  jelovnika. Štoviše, DASH dijeta koja se primarno koristi za snižavanje visokog krvnog tlaka, a sadrži voćni obrok, pokazala se učinkovitom i kod gihta. Osobe koje imaju giht, ili kod kojih postoje predispozicije za dobivanje gihta, morale bi pripaziti na količine i vrste voća kojeg jedu.

Primjerice, banane imaju visok udjel fruktoze. Nove, uzgojene sorte voća križane su ili genetski manipulirane tako da budu što slađe, dakle s višim udjelom fruktoze. Sigurnije je posegnuti, za starim sortama voća poput autohtonih jabuka (divlja jabuka, petrovača, božićnica, cigančica, citronka, kanada), krušaka (drobnica, moštarica, petrovka), trešanja (okićka) i šljiva (bistrica, bjelica).

Članak uređen:

Ocjenite članak

3.67 / 5   9

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Prijeti li vam giht? Pripazite na unos fruktoze i količinu voća

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje