Djeca ubrzano rastu od rođenja do otprilike prve ili druge godine života kada rast postupno uspori. Brzina rasta i dobitak na tjelesnoj masi su umjereni sljedećih godina sve do puberteta kada ponovo dolazi do naglog uzleta.

Uz porast u visinu i porast tjelesne težine, dolazi do rasta unutrašnjih organa koji se razvijaju različitim tempom. Primjerice, mozak naraste do svoje konačne veličine tijekom prvih godina života, bubrezi do kraja prve godine, a reproduktivni organi tek u pubertetu.

Iako većinu djetinjstva dječaci i djevojčice rastu podjednakom brzinom, postoje razlike dok su još u maternici te prije samog puberteta. U trudnoći, dječaci rastu neznatno više nego djevojčice. U pubertetu razlika se očituje u nastupu početka rasta, naime djevojčice počinju rasti prije od dječaka i obično dostižu svoju konačnu visinu oko 16. godine dok dječacima rast započinje otprilike dvije godine kasnije i s 18 godina postignu konačnu visinu koja je u prosjeku 12.5 cm viša od pripadnica ženskog spola.

S obzirom da je dječji rast jedan od važnijih pokazatelja njihova zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija je osmislila tablice rasta koje prate visinu i tjelesnu težinu po spolu i dobi.

Pomoću tablice može se pratiti trend porasta te ima li kakvih odstupanja od zdrave djece istog spola i dobi.
Takve tablice mogu se naći na internetskim stranicama, ali preporuča se da liječnik ispuni potrebne podatke kako ne bi došlo do krivih rezultata i tumačenja. Dobivena krivulja ne mora izgledati savršeno “školska”, a dijete je usprkos tome zdravo i unutar referentnih vrijednosti.

Duljina i visina

Duljina novorođenčadi se prosječno poveća za 30% do 5. mjeseca i više od 50% do kraja prve godine. Visina s 5 godina je otprilike duplo viša nego duljina pri porodu.

Težina

Novorođenčad izgubi 5 do 8% svoje težine tijekom prvih par dana da bi za 2 tjedna vratili izgubljeno. Do kraja 5. mjeseca udvostruče, a do kraja prve godine utrostruče tjelesnu težinu.

Na rast utječu genetika, hormoni (hormon rasta, hormoni štitnjače, kortizol, spolni hormoni), prehrana te ostali vanjski čimbenici poput psihičkog stanja.

Kronična pothranjenost i neadekvatna prehrana siromašna bjelančevinama te okolina u kojem je dijete fizički ili psihički zlostavljano uzrokuju smanjen rast.

Zaostajanje u fizičkom rastu

Ukoliko dolazi do odstupanja u rastu prema krivuljama Svjetske zdravstvene organizacije, potrebno je istražiti moguće razloge.

• konstitucijski sporiji rast – sporiji rast od predviđenog, ali dosegne svoju predviđenu visinu sa zakašnjenjem,
• kromosomske abnormalnosti – obično se jave uz neke druge dodatne fizički vidljive karakteristike (Downov sindrom, Turnerov sindrom, Prader-Willijev sindrom),
• hipotiroidizam – manjak hormona štitnjače, u ranoj dobi uzrokuje mentalnu retardaciju, kasnije u djetinjstvu umor, konstipaciju, povišenu tjelesnu težinu i usporeno razmišljanje,
• povišena razina kortizola – najčešće posljedica terapija astme, zloćudnih tumora, autoimunih bolesti zbog unosa visokih doza glukokortikoida koji interferiraju s hormonom rasta, inzulinu-sličnom faktorom rasta i metabolizmom kosti,
• manjak hormona rasta – najčešće se ne zna uzrok, a rijetko je posljedica neke prirođene malformacije ili štetnog procesa u mozgu (u hipotalamusu) otkuda dolazi stimulacija za proizvodnju,
• periferna neosjetljivost (rezistentnost) na hormon rasta – razine hormona su normalne ili čak povišene, ali postoje defekti na receptorima na koje bi se hormon trebao povezati.
• genetske nepravilnosti stvaranja hrskavice i kostiju (osteohondrodistrofije) – uzrokuje nepravilne tjelesne proporcije
• kronična anoksija (nedovoljna opskrba kisikom) – zbog prirođene srčane bolesti
• kronično bubrežno zatajenje,
• nedovoljan unos prehrambenih tvari,
• psihološki stres,
• anoreksija.

Kako potaknuti rast djeteta?

Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljno odmora i sna te odrastanje u normalnom poticajnom, psihološki stabilnom okruženju jedini su čimbenici koji vode zdravom napredovanju djece.

• rast djece

Učitaj više izvora