Waldorfska pedagogija – vrtići, škole i zašto ih odabrati?

Waldorfska-pedagogija

Waldorfska pedagogija je sustav odgoja i obrazovanja temeljen na antropozofskim načelima Rudolfa Steinera. U dnevnom, tjednom i godišnjem ritmu ovakve vrste pedagogije izmjenjuju se različite aktivnosti: igra, obroci i odmaranje te umjetničke i radne aktivnosti.

Igračke, namještaj i didaktički materijali prirodnog su podrijetla, oblikovani i obojeni tako da pružaju blage i nijansirane poticaje za zdrav razvoj osjetila. Time se u najranijoj dobi “dubinski” njeguje razumijevanje za ekološko.

Sve aktivnosti i sadržaji imaju za cilj kod djeteta razviti aktivnu, nenasilnu i stvaralačku igru, izniklu iz same djetetove nutrine. Takva igra u svijetu odraslih odgovara ozbiljnom i kreativnom radu nastalom iz pune slobode čovjeka.

Waldorfska pedagogija naglašava individualni pristup učeniku, osigurava mu potpunu slobodu u odabiru željenih školskih aktivnosti te potiče njegovu kreativnu stranu izražavanja.

Uz to, ne opterećuje djecu pamćenjem dodatnih i bespotrebnih detaljnih informacija koje su danas zaista dostupne na mnogim mjestima nego uči djecu kako učiti, raspoznati i koristiti informacije koje im se danas nameću u različitim oblicima.

Danas u svijetu postoji preko tisuću waldorfskih škola i vrtića dok je taj broj u Hrvatskoj još uvijek minimalan. No, svijest roditelja se budi pa se tako i broj škola s vremenom povećava.

Waldorfska-filozofija

Photo:Photospin

Waldorfska pedagogija u vrtiću

Waldorfska filozofija predstavlja pedagoški sustav predškolskog odgoja kojeg je osnovao Rudolf Steiner početkom 19. stoljeća, a posebnost ove filozofije je poticanje djetetovih umjetničkih i kreativnih sposobnosti, odrađivanje nastavnog plana u skladu s djetetovim cjelokupnim razvojem, raspoređivanje nastavnog plana u manja područja i razdoblja te poticanje djetetovih talenata u pojedinim područjima.

Ono što je zajedničko mnogim alternativnim pedagoškim pravcima je svakako umjetnički odgoj kojeg njeguje i waldorfska filozofija naglašavajući predmete kao što su slikanje, modeliranje, crtanje, muziciranje, recitiranje, ples, dramsko prikazivanje itd.

Nadalje, waldorfski vrtić temelji se  na dnevnom, tjednom i godišnjem ritmu izmjena različitih aktivnosti (npr. igra, radne aktivnosti, umjetnost, odmaranje itd.), a didaktički  materijali i dječje igračke su od prirodnog materijala kako bi se kod djeteta od samih početaka razvijala ekološka osjetljivost.

Ono što je posebno važno u waldorfskoj pedagogiji je primjena naučenog. Djeca se ne zadržavaju samo na teoriji nego sve ono što nauče pokušavaju prenijeti u praksu. S obzirom na to da je upravo to ono što svim ostalim hrvatskim javnim školama potpuno nedostaje, waldorfski način odgoja uči djecu svakodnevici te ih priprema za ulazak u svijet odraslih.

Tako djeca uzgajaju vlastito voće i povrće u vrtovima koje posjeduju vrtići, zatim ih beru i pripremaju za jelo i obroke koje dobivaju u vrtiću. Pritom se pazi da je sve zdravo, ukusno i kvalitetno.

Rad-u-vrtu

Photo:Photospin

Waldorfska škola – prednosti

Prednost waldorfskih škola je što djecu ne opterećuju bespotrebnim informacijama koje će sutra već zaboraviti nego im dopušta da se razvijaju u onom smjeru u kojem pokažu najveći interes. Također, naglašavaju individualan pristup koji je danas u mnogim školama samo bajka.

Umjesto da svu djecu svrstavaju u istu skupinu talenata, želja i interesa, pedagozi u waldorfskoj školi svako dijete promatraju kao pojedinca s drugačijim željama i talentima te tako potiču ono u čemu se dijete pokaže najboljim.

Mnoga djeca iz waldorfskih škola imaju slobodan put u ostvarenju svojih talenata dok mnogi roditelji znaju kako je ponekad jako teško uskladiti školske obveze djece s njihovim izvanškolskim aktivnostima u kojima su ponekad izrazito dobri (npr. sport, glazbena škola), ali na kraju moraju birati zbog nerazumijevanja primarne škole koju pohađaju.

Osim poučavanja klasičnih školskih predmeta (npr. hrvatskog jezika, matematike, kemije), učenici waldorfskih škola dobivaju i specifičnu životnu edukaciju, odnosno pokušava im se predočiti pozitivan pogled na svijet u kojem svatko može uspjeti ako se trudi, radi i daje svoj maksimum.

Djeca također uče tehnološke prednosti i pristup računalima, no waldorfska pedagogija ne promiče aktivan boravak učenika pred televizorima i računalima već je naglasak na boravku u prirodi dok je osnovna tehnološka edukacija osigurana.

Također, nastava vjeronauka je osigurana svoj djeci koja to žele ovisno o njihovoj vjeroispovijesti. Pritom se i religijski odgoj naglašava za djecu koja to odaberu promičući slavlje kršćanskih blagdana, tradicija i običaja.

Djeca-u-prirodi

Photo:Photospin

Waldorfska škola – iskustva

Nastavni sadržaji u Waldorfskoj pedagogiji uvijek imaju neko više značenje te predstavljaju smisao u učenikovom svijetu i njegovu izrazitu želju da u tom području nešto učini. Upravo su sve aktivnosti i sadržaji koncipirani na način da razviju kod djeteta unutarnju želju za učenjem potičući time njegovo samoostvarenje, stvaralaštvo, kreativnost, samostalnost u radu te primjenu naučenog znanja.

Jedan zanimljiv primjer nastavnog sadržaja u običnoj waldorfskoj školi je holistička poljoprivreda u kojoj djeca prolaze kompletni ciklus proizvodnje kruha, od sijanja i žetve, pa sve do ručnog mljevenja zrna kako bi dobili brašno, miješanja tijesta i pečenja u starinskim pećnicama koje ima svaka waldorfska škola, a zatim svoj kruh ponosno poslužuju roditeljima kako bi im pokazali rezultate svojega učenja, rada i truda.

Boravak-u-prirodi

Photo:Photospin

Waldorfska pedagogija – studij

U Hrvatskoj već od 2010. godine postoji i Institut za waldorfsku pedagogiju (IWP). U pitanju je novi trogodišnji studij „Škola za sutra“ koji želi pomoći učiteljima, odgojiteljima, pedagoškim djelatnicima i roditeljima u obrazovanju i usavršavanju waldorfskog identiteta.

Osim predavanja, studij se sastoji i od različitih stručnih i znanstvenih skupova, seminara, radionica i sličnih aktivnosti kojima je cilj promicati waldorfsku pedagogiju u svim granama odgoja i obrazovanja. Svi oni žele bolje razumjeti dijete, njegove potencijale i talente te svijet koji nas okružuje mogu upisati studij waldorfske pedagogije.

Waldorf-škola

Photo:Photospin

Waldorfska škola – cijena

Kada je u pitanju waldorfska škola, Rijeka i Zagreb su trenutno jedini gradovi u Hrvatskoj koji se mogu pohvaliti postojanjem takvih škola. Iako s godinama raste svijest o prednostima waldorfske pedagogije, mnogi roditelji se još uvijek boje upisati djecu u ovakve alternativne škole zbog nerazumijevanja učitelja i profesora iz državnih škola.

Još jedan problem je visina školarine. Naime, školarina za jednu školsku godinu u waldorfskoj školi košta oko 15 000 kuna. Ponekad je ta cijena viša ovisno o razredu koje dijete pohađa, a moguće je ostvariti popuste ako u školu ide više djece iz iste obitelji.

Iako je cijena dosta visoka, obrazovanje djece je potpuno drugačije nego u državnim školama, a čim pogledate plan i program waldorfskih škola (npr. mogućnost sviranja instrumenta od prvih razreda osnovne škole, učenje različitih jezika), ta cijena postane potpuno opravdana.

Umjetnički-odgoj

Photo:Photospin

Waldorfski vrtić – cijena

U Hrvatskoj postoji nekoliko waldorfskih vrtića koji se nalaze u Rijeci, Splitu, Zagrebu, Vinkovcima i Samoboru. Svi vrtići su privatni i cijene su različite, ali se kreću od otprilike 1200 kuna mjesečno pa nadalje.

Također je moguće ostvariti različite popuste ako više djece iz iste obitelji pohađa isti vrtić, a količina i vrsta popusta ovisi o odluci vlasnika vrtića.

Waldorfski-vrtić

Photo:Photospin

Waldorfska pedagogija – problem

Problem waldorfske pedagogije je u tome što trenutno u Hrvatskoj postoje samo vrtić i osnovna škola koji promiču ovakvu vrstu rada i poučavanja dok bi djeca u srednju školu morala birati neku drugu školu koja nije povezana s waldorfskim načinom rada.

To može biti problem posebno ako dijete prijeđe u državnu školu u kojoj učitelji često stvaraju razlike između djece iz waldorfskih škola i djece iz državnih škola. Nažalost, mnogi učitelji smatraju da djeca iz waldorfskih škola znaju puno manje nego djeca iz državnih škola.

Waldorfska-škola

Photo:Photospin

Iako neki smatraju da to nije problem zato što ionako nije prirodno da djeca pamte toliku količinu bespotrebnih informacija koju sutradan već zaborave, mnogi učitelji ipak stoje uz klasični, tradicionalni pristup poučavanja u kojem je dijete samo pasivni sudionik u svojem školovanju koji sluša i ponavlja ono što učitelj govori.

Srećom, svijest o prednostima alternativnih metoda obrazovanja se ipak budi kod mnogih roditelja što nam ujedno ulijeva nadu da će ovakvih škola biti više u budućnosti zbog čega će se nerealne razlike koje drugi stvaraju među njima s vremenom izbrisati.

Više o waldorfskoj školi i njezinom sustavu funkcioniranja možete pročitati ovdje.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Steiner’s Waldorf Philosophy (2018). Waldorf School on the Roaring Fork.
  2. What is a Waldorf Education? (2017). Rudolf Steiner School. 
  3. Waldorfska pedagogija (2011). IWP – Institut za waldorfsku pedagogiju.

 

 

 

 

 

Ocijenite članak

3.64 / 5   11

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu