Cilj ginekoloških pregleda u trudnoći je osigurati rođenje zdravog djeteta s najmanjim mogućim rizikom za majku. To se postiže ranim i preciznim određivanjem gestacijske dobi, prepoznavanjem trudnoća rizičnih za majku ili dijete, praćenjem zdravlja majke i djeteta, predviđanjem komplikacija i intervencijom te edukacijom roditelja.

Koliko često?

Ginekolog koji vodi trudnoću odlučit će koliko često se žena treba pregledati, a za zdravu ženu s nekompliciranom trudnoćom se često preporučuje da prvi pregled bude prije 10. tjedna trudnoće, a do 28. tjedna bi na pregled trebalo ići svaka 4 tjedna.

Od 28. do 36. tjedna na pregled treba svaka 2 tjedna, a nakon toga svaki tjedan do poroda. Zdrave žene koje su već rodile bez komplikacija mogu se pregledavati rjeđe, a žene čije trudnoće su rizične zbog zdravstvenih problema majke ili djeteta, komplikacija u prethodnim trudnoćama, mlade ili starije dobi te teže socijalne situacije mogu se pregledavati češće.

Rutinski pregled

Tipično se svaki pregled sastoji od:

• Mjerenje krvnog tlaka – u normalnim trudnoćama tlak pada u drugom tromjesečju, a u trećem tromjesečju raste. Hipertenzija, odnosno visok tlak, može biti prisutna prije trudnoće (kronična hipertenzija) ili se može javiti nakon 20.tjedna trudnoće i nestati nakon poroda (gestacijska hipertenzija), a oba oblika hipertenzije mogu dovesti do preeklampsije (komplikacija trudnoće koju karakteriziraju visok tlak i značajna količina proteina u urinu) nakon 20. tjedna trudnoće.
• Mjerenje tjelesne težine – porast težine u trudnoći može utjecati na ishod trudnoće.
• Testiranje urina na proteine– ako se otkrije prisutnost proteina u urinu treba se izmjeriti količina u 24-satnom urinu. Količina veća od 300 mg ukazuje na preeklampsiju.
• Mjerenje otkucaja srca fetusa.
• Procjena rasta fetusa mjerenjem udaljenosti od pubične kosti do vrha maternice (u drugom i trećem tromjesečju).
• Majčine procjene aktivnosti fetusa (u drugom i trećem tromjesečju).
• Određivanje položaja fetusa, odnosno dijela tijela koji se nalazi na ulazu u porođajni kanal (u trećem tromjesečju).
• Analiza događaja od prošlog pregleda (bolesti, putovanja, stres, izloženost infekciji).
• Analiza simptoma koji mogu upućivati na komplikacije (ako se primijete treba se odmah javiti doktoru).
• Vaginalno krvarenje.
• Curenje tekućine iz vagine.
• Smanjena aktivnost fetusa.
• Znakovi prijevremenog poroda (bol u donjem dijelu leđa, grčevi koji sliče menstrualnim, proljev, pritisak u zdjelici, krvarenje ili curenje tekućine iz vagine, trudovi).
• Znakovi preeklampsije (glavobolja koja ne odgovara na paracetamol, bol u desnom gornjem abdomenu, poremećaj vida).

Prvi pregled u trudnoći

Prvi pregled u trudnoći obuhvaća:

• Ginekološki pregled cerviksa uz pomoć spekuluma te pregled jajnika i procjena veličine maternice prstima kroz vaginu.
• PAPA test (rak vrata maternice, infekcije).
• Određivanje protutijela na crvene krvne stanice, Rh faktora, količine i veličine crvenih krvnih stanica.
• Testiranje urina na prisutnost bakterija (urinokultura).
• Određivanje imunosti na rubelu i varičelu (vodene kozice).
• Testiranje za sifilis, hepatitis B, klamidiju, HIV.
• Ultrazvučni pregled (točnija procjena gestacijske dobi fetusa i uočavanje višestrukih trudnoća).
• Screening na Downov sindrom (određivanje razina PAPP-A proteina i hCG hormona iz krvi te ultrazvučno mjerenje debljine nuhalnog nabora na stražnjoj strani vrata), a ako screening ukaže na povećan rizik moguće je napraviti invazivne dijagnostičke pretrage koje povećavaju rizik od spontanog pobačaja, ali omogućuju definitivnu dijagnozu (biopsija korionskih resica i amniocenteza). Postoji i opcija neinvazivnog testiranja analizom DNA fetusa iz majčine krvi (NIPT test).
• Mogućnost testiranja na nasljedne bolesti (cistična fibroza, sindrom fragilnog X kromosoma, spinalna muskularna atrofija, hemoglobinopatije).
• Žene koje imaju rizik za razvijanje bolesti štitnjače i dijabetesa mogu se za to testirati.

Pregledi u 15.- 24. tjednu trudnoće

• Screening za defekte neuralne cijevi (određivanje razine alfa-fetoproteina iz krvi ili ultrazvučna analiza).
• Screening za Downov sindrom (četverostruki probir-određivanje razine alfa-fetoproteina, nekonjugiranog estriola, humanog korionskog gonadotropina i inhibina A iz krvi), a ako ukaže na visok rizik moguće su dijagnostičke pretrage.
• Screening za fetalne anomalije (ultrazvukom), a moguće je odrediti i duljinu cerviksa (kratki cerviks povećava rizik od preuranjenog poroda).

Pregledi u 24.- 28.tjednu trudnoće

• Screening za gestacijski dijabetes (određivanje razine glukoze u krvi nakon konzumiranja tekućine sa glukozom).
• Primjena anti-D imunoglobulina Rh(D) negativnim ženama kako bi spriječili hemolitičku bolest novorođenčadi.
• Screening za anemiju (određivanje razine hemoglobina i količine crvenih krvnih stanica) i nadoknada željeza i folne kiseline ako je potrebno.

Pregled u 28.- 36. tjednu trudnoće

• Screening za spolno prenosive bolesti ( žene kod kojih je ranije dijagnosticirana spolna bolest ili kod kojih su prisutni faktori rizika).
• Screening za streptokok grupe B ( bris vagine i rektuma). Ako se dokaže primjenjuju se antibiotici za vrijeme poroda kako bi se smanjio rizik od novorođenačke infekcije.
• Screening za fetalni zastoj rasta (ultrazvukom).
• Monitoriranje fetusa (sve žene moraju pratiti aktivnost djeteta i obavijestiti doktora ako se smanji). Alternativne metode praćenja su non-stress test (praćenje fetalnih otkucaja srca i pokreta CTG-om) i biofizički profil (ultrazvučni znakovi fetalnog distresa).

Pregled od 36.- 41. tjedna trudnoće

Provodi se edukacija žene o mogućim načinima na koje se može smanjiti bol pri porodu, vaginalnom porodu i carskom rezu te induciranju poroda nakon 41. gestacijskog tjedna ili ako je medicinski indicirano iz drugih razloga. 

• ginekološki pregled
• pretrage
• rizična trudnoća
• trudnoća
• ultrazvuk

Učitaj više izvora