Zašto žene briju noge?

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Helena Duplić

eko kutak

Brijanje nogu svakodnevica je gotovo svake žene. Uključuje korištenje britvica kao najjeftinije opcije, nakon čega slijedi cijeli niz preparata, zahvata te njihovih kombinacija. Bez obzira što su često bolne i skupe, metode uklanjanja dlačica stvar su navike i znak ženstvenosti, ili smo barem do sada tako mislile.

Kako je sve počelo?

Vjeruje se da su žene već prije 6000 godina koristile opasne tvari kao što su arsen i vapno, kako bi uklonile dlačice.
Egipćani su u potpunosti uklanjali dlake, od glave do pete. Voljeli su takav izgled, ali činili to i radi prevencije širenja bolesti i štetočina, kao što su uši.
Rimljanke su za uklanjanje dlaka koristile kamen plavac, te posjedovale prve verzije britvica. U vrijeme Rimskog Carstva izostanak dlaka bio je znak klasne pripadnosti. Muškarci i žene više klase, uklanjali su većinu tjelesnih dlačica.

Pravi preokret i generalno populariziranje trenda uklanjanja dlaka dogodio se u 20.st.:

1915 . modni časopis Harper’s Bazaar izdaje katalog s reklamom za haljinu bez rukava. Model na reklami pokazuje pazuhe, što je do tada bilo nezamislivo. Žene su uvijek bile pokrivene do zapešća i gležnjeva. Pojavio se “problem” pazuha. Reklame stigmatiziraju žene u haljinama bez rukava, a s neobrijanim pazusima, kao nesretne.
Moda brijanja pazuha se razvija, a trend prihvaća.
1922. Sears Roebuck katalog reklamira ženske britvice, paralelno reklamirajući haljine bez rukava. Ubrzo pitanje nije bilo kako uvjeriti žene da se briju ispod pazuha, već im ponuditi najbolji proizvod za to.
Trend brijanja nogu sporije se proširio nego uklanjanje dlaka pazuha. Žene se nisu zamarale dlakama na nogama, sve do II. svjetskog rata i pojave pin-up djevojaka. Nakon ikonske fotografije Betty Grable brijanje nogu, gotovo preko noći, postaje popularnim. Žene koje su htjele izgledati kao ona, morale su nositi kratke suknje i obrijati noge. Betty Grable bila je popularna koliko u ženskim, toliko i u muškim srcima. Percepcija takvog tipa žene, bila je percepcija poželjne žene.

Prva preispitivanja ovog modnog trenda krenula su 1970-ih, u vrijeme drugog vala feminističkog te hippie pokreta. Ne brijanje 70-ih i 80-ih bio je znak feminizma.

Jeste li znali?

Na rast dlaka utječu geni, hormoni, rasa, lijekovi, fizički i metalni stres, prehrana itd.
Tijekom brijanja osoba ukloni otprilike jednaku količinu dlaka i kože.
Generalno čovjek proizvede nove kožne stanice svakih 10 do 20 dana.
Namakanjem u vodi dlaka oslabi za 1/3 ili ½ puta te ju je zbog toga lakše obrijati.
U prosjeku osoba ima 615 dlaka na cm² kože.
Dlake iz kože većinom rastu pod kutom između 30 i 60 stupnjeva.
Dlake tijela brže rastu danju, nego noću.

Žene mogu potrošiti i do 72 dana života brijući noge! (istraživanje Escentuala, 2013.)

Ovdje pogledajte zašto su se neke žene odlučile ne brijati:

Raznolikost

Mnoge žene počele su puštati dlake ispod pazuha te se priključile trendu njihova bojanja. Druge su pak otišle korak dalje i odustale od brijanja bilo kojeg dijela tijela. Navode kako ne žele da ih društvo ograničava i stvara osjećaj manje vrijednosti u slučaju “dlakavosti”.

Također, čupave obrve, pokoja fotografija modela neobrijanih nogu ili šarenih pazuha počele su se pojavljivati u nekim od najutjecajnijih modnih časopisa (npr. Vogue). Modna idustrija počela je uključivati sve više raznovrsnosti u svoj repertoar, što otvara mogućnost da će ne brijanje možda postati novi trend.