Vodič kroz sastojke u kozmetici: kako razlikovati štetne i korisne sastojke?

Sastojci u kozmetici

Jeste li se ikada pitali što su svi nerazumljivi nazivi sastojaka u proizvodima koje koristite? Svi smo se bar jednom našli u situaciji da nas je zanimalo kako to proizvod djeluje, okrenuli smo proizvod i na poleđini pročitali popis sastojaka čiji nazivi sadrže preko 10 slova te su većinom pisani na engleskome jeziku.

Osim toga, rijetko kada možemo naći objašnjenja za djelovanje svih sastojaka u proizvodu. Zbog porasta interesa za čitanje deklaracija i prirodniju njegu kože u današnje vrijeme, donosimo vam vodič učestalih sastojaka u kozmetičkim proizvodima.

U nastavku se nalaze sastojci koji se najčešće koriste u kremama, losionima, šamponima i ostalim proizvodima.

Vodič kroz sastojke u kozmetici:

Konzervansi u kozmetici

Konzervansi su antimikrobni sastojci koji sprječavaju kvarenje proizvoda i produljuju rok trajanja. Pronaći ćete ih u svim proizvodima koji u svojim formulacijama sadrže vodu (aqua), no i u mnogim proizvodima koji trebaju ostati svježi dulje vrijeme.

  • Parabeni (Germaben II, Methylparben, Propylparaben, Butylparaben)
  • Formaldehidi (Germall Plus, DMDM Hydantoin, Imadozolidinyl Urea, Diazolidinyl Urea)
  • Phenoxyethanol (Optiphen, Optiphen Plus)
  • Isothiazolinone (Kathon)
  • Organske kiseline (Benzoic Acid/Sodium Benzoate, Sorbic Acid/Potassium sorbate, Levulinic Acid, Anisic Acid)

Parabeni se smatraju najboljim konzervansima koji će spriječiti negativne posljedice korištenja pokvarenog proizvoda, a djeluju protiv bakterija i gljivica. Ovo su također najčešće korišteni konzervansi zbog ekonomske isplativosti, a dozvoljeni su za širok asortiman proizvoda (kreme, šamponi, losioni, dezodoransi, dekorativna kozmetika). S druge strane, postoje istraživanja koja su povezala parabene sa štetnim djelovanjem na hormonalni sustav žena i muškaraca (riječ je o butylparabenu).

Formaldehidi su bezbojni plinovi koji sprječavaju nastanak bakterija, ali imaju slabije antifungalno djelovanje. Mogu se pronaći u proizvodima za nokte, šamponima, dekorativnoj kozmetici i sl. Preporučuje se izbjegavati ove konzervanse jer se smatraju kancerogenima te izazivaju kožne reakcije i alergije.

Phenoxyethanol smatra se nešto blažim od ostalih konzervansa, a koristi se i kao stabilizator u parfemima i sapunima. Nije konzervans širokog spektra te se često kombinira s drugim konzervansima za potpuno antimikrobno djelovanje. Također je moguće kancerogeno djelovanje na organizam te ga se preporučuje izbjegavati.

Isothiazolinone je konzervans širokog spektra, a dozvoljen je za korištenje u proizvodima koji se ispiru. Moguće ga je pronaći u šamponima, proizvodima za tuširanje i sl. Ovaj konzervans nije kancerogen, ali može uzrokovati reakcije na koži – nije primjeren osjetljivoj koži lica ili tijela.

Organske kiseline smatraju se “organskim” zamjenama za komercijalne konzervanse, iako se često proizvode sintetički. Imaju odlično antifungalno djelovanje, no kombiniraju se s drugim konzervansima za antibakterijsko djelovanje.

Ukoliko želite izbjeći štetno djelovanje prethodnih konzervansa, birajte proizvode prirodne kozmetike koji koriste dozvoljene konzervanse. Kod nekih prirodnih proizvoda nema ni potrebe za konzervansima jer ne sadrže vodu, hidrolate (cvjetne vodice) i druge sastojke koji podupiru razvoj mikroba.

Sastojci u kozmetici

Emolijensi (humektansi) u kozmetici

Emolijensi su sastojci kozmetičkih proizvoda koji sprječavaju isušivanje kože i vežu vodu na sebe (humektansi). Koriste se u raznim proizvodima za njegu kože poput krema za lice i tijelo, losiona, gelova i sl.

  • Glicerin/Glicerol
  • Hijaluronska kiselina
  • Propylene glycol
  • Butylene glycol
  • Paraffium liquidum (Mineral oil)
  • Sorbitol
  • Isopropyl (Isopropyl Isostearate, Isopropyl Palmitate)
  • Allantoin

Glicerin i sorbitol su polihidroksilni alkohol, ali se u potpunosti razlikuju od uobičajenog alkohola. Sprječavaju gubitak vlage iz kože te samog proizvoda. Djeluju kao ovlaživači, a koriste se u kremama, losionima te pastama za zube.  

Hijaluronska kiselina je također ovlaživač i vrlo mala količina može nadomjestiti veliku količinu izgubljene vlage. Ona potiče mladolik izgled kože, a koristi se u anti-age proizvodima te u proizvodima za suhu kožu lica i tijela. Prikladna je za njegu svih tipova kože, štiti od štetnog djelovanja sunčevih zraka i pomaže umanjiti oštećenja od slobodnih radikala.

Propilen glikol je sintetička tvar sirupaste teksture te bez boje, okusa i mirisa koja privlači vodu na sebe i sprječava gubitak vlage. Omogućuje bolje prodiranje aktivnih sastojaka u kožu i sprječava smrzavanje ili topljenje proizvoda – stabilizator. Smatra se da nije potrebno koristiti ovaj sastojak na koži jer ne posjeduje nikakvo pozitivno djelovanje na kožu, a postoje tvrdnje da je štetan.

Butilen glikol ima slično djelovanje poput propilen glikola, no on je prozračnije teksture. Koristi se za poboljšanje teksture krema i losiona te ne posjeduje ikakve benefite za njegu kože. Mnogi zagovaratelji prirodne kozmetike smatraju sintetične sastojke (poput ovog) nepotrebnima pa čak i štetnima za njegu kože.

Paraffinum liquidum, poznatiji pod nazivom mineralno ulje, najčešće se koristi u raznim kozmetičkim proizvodima zbog isplativosti i sigurnosti. Smatra ga se njegujućim sastojkom za kožu jer štiti od vanjskih utjecaja, no mineralno ulje ne pruža koži hranjive tvari već samo stoji na njoj. Zagovaratelji prirodne njege kože preporučuju izbjegavati mineralno ulje jer nema nikakvih dobrobiti za kožu niti kosu.

Sorbitol se koristi za njegu i ovlaživanje kože jer prikuplja vlagu iz okoline. S druge strane, u iznimno suhim uvjetima može izvući vlagu iz kože i oštetiti ju. Po sastavu je šećerni alkohol, a koristi se i u parfemima te za dodatak okusa u hrani.

Isopropyl je masna kiselina koja se koristi za ovlaživanje i njegu kože, kao i za povezivanje sastojaka. Smatra se relativno sigurnim sastojkom zbog niskih koncentracija i koristi se u većini kozmetičkih proizvoda.

Alantoin, osim što služi kao ovlaživač, izvrsno njeguje i umiruje kožu. Prirodno nastaje i u našem tijelu, a dobiva se ekstrakcijom iz bilja (kamilica, gavez) ili sintetičkom proizvodnjom. U kozmetičkim proizvodima se najčešće koristi sintetički proizvedeni alantoin zbog isplativosti.

Vodič kroz sastojke u kozmetici:

Tekst se nastavlja na idućoj stranici 1 2 3

Članak uređen:

Ocjenite članak

5 / 5   4

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: aktivne tvari u kozmetici, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Vodič kroz sastojke u kozmetici: kako razlikovati štetne i korisne sastojke?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.